img

Srbija

Srbija

Zgrada Radničkog univerziteta u Novom Sadu dobija novi izgled

Novosadska kompanija Vega IT, koja je novi vlasnik zgrade Radničkog univerziteta u Novom Sadu, predstavila je idejno rešenje za izgled njene nove fasade. Rešenje je kreirao arhitektonski studio Kuzmanov and partners iz Novog Sada.Kompanija Vega IT je krajem prošle godine kupila zgradu Radničkog univerziteta na javnoj licitaciji, nakon čega je uputila poziv za kreiranje idejnog rešenja za rekonstrukciju zgrade.U kreiranju tog rešenja učestvovali su arhitektonski biroi: Kuzmanov and partners iz Novog Sada, Zabriskie Studio iz Beograda, Remorker Architects iz Beograda, kao i Synthesis Quatro iz Novog Sada.Predlozi sva četiri biroa prikazani su kao deo izložbe u prostorijama kompanije Vega IT, a arhitektonski studio Kuzmanov and partners dobio je priliku da nastavi dalji razvoj svog idejnog rešenja.Preostalim učesnicima dodeljene su novčane nagrade.Foto: Kuzmanov and Partneres/ Budući izgled zgrade Radničkog univerziteta u Novom Sadu"Kada smo razmišljali o izgledu naše nove zgrade, želeli smo da ona bude savremena, ali ujedno i bezvremenska", kaže suosnivač i direktor kompanije Vega IT Saša Popović.Kaže i da je kompanija s obzirom na lokaciju zgrade, kao i na očekivanja koja sugrađana Novog Sada, nastojali su da se ona ističe, ali ne i da štrči. U poslovanju im je kako Popović dodaje, jako bitna transparentnost, pa su želeli da to bude vidljivo na prvi pogled i kroz eksterijer te zgrade.TRADICIJA I MODERNO U MOZAIKU NOVOG DORĆOLA "Verujemo da će elegantni dizajn rešenja Lazara Kuzmanova učiniti da ova zgrada ponovo postane jedno od poznatih obeležja Novog Sada, da će izdržati test vremena i postati mesto koje će naši sugrađani pominjati sa ponosom", rekao je direktor kompanije Vega IT.Osnivač i direktor studija Kuzmanov and partners, Lazar Kuzmanov rekao je da je vodilja kod formiranja idejnog rešenja bila je zadržavanje vertikalnosti objekta, kako bi se očuvala vitkost kompozicije."Idejni koncept nove arhitekture Palate Vega Radnički je očuvanje identiteta objekta uz savremenu oblikovnu prepoznatljivost i korišćenje novih materijala i savremenih obloga", izjavio je Kuzmanov. Ocenjeno je se atraktivan izgled objekta sa "svedenom arhitekturom" daje utisak elegancije Palate Vega Radnički i omogućuje prepoznatljivost brenda vlasnika.Vega IT spada među najbrže rastućim tehnološkim kompanijama u regionu, sa godišnjim rastom od 30%.Ona je u potpunosti domaća kompanija koju su osnovali bivši studenti računarskih nauka sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i već 13 godina uspešno posluje na tržištima Velike Britanije, Nemačke, Belgije i Holandije. Vega IT planira da, kako napominju njeni predstavnici, rekonstrukcijom zgrade Radničkog univerziteta, ponovo oživi stari simbol Novog Sada.

Srbija

Dizajn je svuda – 11. put u Beogradu

Udruženje studenata tehnike Evrope – Beograd, jedanaesti put zaredom organizuje seminar dizajna i brendiranja, BEST design WEEK, od 17. do 24. aprila 2021. godine.  U okviru seminara biće organiz...

Srbija

Startapi mogu da računaju na evropski Fond za inovativna preduzeća

Na onlajn radionici EU info kutka iz Niša, pod nazivom "EU podrška za preduzetnike -  Fond za inovativna preduzeća" Evropske unije, podsećaju sve zainteresovane koji posluje u regionu Zapadnog Balkana, formiran je 2015. godine, prema rečima njegovih predstavnika, ima veliko polje interesovanja za ovdašnje startape, mala preduzeća koja razvijaju softverske ili hardverske proizvode.Fond ima svoje kancelarije u četiri glavna grada bivše Jugoslavije: Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i Skoplju."Ja sam vodio 15 od 27 transakcija u poslednje 4,5 godine", kaže predstavnik evropskog Fonda za inovativna preduzeća, Jan Kobler.Napominje da je i sam bio osnivač jednog startapa koji je prodat 2015. godine, tako da je sam prošao kroz jedan ceo projekat i poznati su mu svi problemi sa kojima se susreću preduzetnici.Kobler podseća da u procesu pokretanja nekog biznisa postoje razni načini da se krene u poslovni izazov, počev od sopstvenih sredstava, fondova za inovacione delatnosti, pa sve do takozvanih "biznis anđela"."Mi smo fond koji investira u ranim fazama razvoja tehničkih kompanija", kaže Kobler.Napominje da je su fondu dostupna sredstva u ukupnom iznosu od 40 miliona erva za finansiranje raznih inovativnih startap preduzeća.Među finansijerima fonda je Evropska banka za obnou i razvoj, kao i Nemačka razvojna banka, razni "biznis anđeli", osiguravajuća društva, prenzijski fondovi."Svi oni to (ulaganje) gledaju kao maksimizaciji i diverzifikaciju svog profita", kaže Kobler.ENIF prema njegovim rečima generalno ulaže u fazi kada je proizvod nekog startap preduzeća već razvijen i kada je u procesu nastanka i razvoja tog proizvoda, već prevaziđen prvi tehnološki rizik u poslovanju."Dolazimo u nekoj ne baš najranijoj fazi (u razvju startapa)", objašnjava Kobler."RADIJE INVESTIRAMO U SOFTVER, NEGO U HARDVER"Neophodno je kako Kobler dodaje da za proizvod nekog hardvera već postoje neki inicijalni kupci, kao i inicijalna potražnja na tržištu za neki proizvod."Tipično ulažemo u firme koje rade na nekom softveru, malo izbegavamo hardver jer je to fizički proizvod, pa se podrazumevaju malo veća kapitalna ulaganja", objašnjava predstavnik EU Fonda za inovativna preduzeća.Kod hardverkih proizvoda, kako napominje ponekad bude i problema sa dizajnom nekog proizvoda, a razlog tom oprezu su ograničeni resursi fonda.Ipak, keže da su ulagali u jednu kompaniju koja pravi uređaje za praćenje jedrilica i brodova, koji spadaju u oblast hardvera.Investicije fonda u preduzeća, kako napominje kreću se u iznosima od 5 do 30 hiljada evra mesečno, ili od 2 do 15 ili 20 hiljada hiljada evra."Bitno je da je firma prošla investicijski rizik, da se radi o 70 ili 80 odsto gotovom proizvodu", kaže Jan Kobler.Finansiraju, pored marketinga i prodaju, razvoj biznisa (business development), jer kako napominju, žele da doprinesu bržoj komercijalizaciji određenog proizvoda."Oko milion evra investiramo u proseku, prvo 200 ili 500 hiljada, do 3 miliona. Gledamo da investiramo, a sa druge strane i da omogućimo prodaju na zapadnim tržištima, jer se to već dobro pokazalo", objašnjava Kobler.Napominje i da su jednu softversku kompaniju iz Novog Sada spojili ih sa kompanijom iz San Franciska u Sjedinjenim Američkim Državama i napravili dobar spoj ekipe sa dobrim tehničkim znanjem i jedne male efikasne prodajne ekipe.Još jednu kompaniju iz Srbije koja je napravila softver namenjen novinarima i medijskim radnicima spojili su sa kompanijom iz Holandije koja joj radi dobru prodaju proizvoda na tržištu."Danas rade fantastično, osnivač iz Holandije (pre toga) imao dobre kontakte u privredi, ali je imao malo stručnih ljudi", objašnjava Kobler.Naglašava da je poslovna strategija fonda da investira u vremenu dok osnovači startapa još poseduju energiju i ambiciju, kao i da investicija obično traje 12 do 18 meseci.Gledamo da investiramo, kad osnvači imaju energiji i ambiciju, spremni smo da preuzmemo taj rizik.Kompanije obično u početku prihoduju oko pet hiljada evra mesečno, kasnije se ta zarada kreće do 60 hiljada evra.Prema njegovim rečima EU Fond za inovativna preduzeća obično u kapitalu neke firme u koju ulaže novac učestvuje u udelima koji se kreću od osam do 25% i ne ulazi u njenu upravu.Na pitanje da li kon njih mogu da konkurišu i firme koje imaju na primer preko 50 hiljada evra mesečnih prihoda, zavisi šta to znači Kobler je rako da je to "lep prihod", ali da i pored toga u tom slučaju ne postoji ograničenje pa takve kompanije apsolutno mogu da konkurišu za njihov eprograme fonansiranja.Komunikacija sa zainteresovanim startap firmama se, kako kaže, vrši i preko mejla.

Srbija

Krizni štab objasnio ko sme, a ko ne sme da radi do ponedeljka

Krizni štab potvrdio je u svom saopštenju da će od srede do nedelje važiti epidemiološke mere koje su važile i prethodnog vikenda, preneo je N1. Merama se predviđa zatvaranje ugostiteljskih objekata i tržnih centara dok će prehrambene radnje, apoteke i benzinske pumpe moći nesmetano da rade.Među onima koji neće moći da rade od večeras i koji će biti zatvoreni, prema saopštenju Kriznog štaba, nalaze se sledeći objekti:- ugostitelјski objekti, (kafići, restorani, barovi), - tržni centri i sve prodavnice (osim prodavnica prehrambene delatnosti), - bioskopi,  muzeji i galerije, - kozmetički i frizerski saloni, saloni lepote, - kladionice i kockarnice, - dečije igraonice, - teretane, vežbaonice,  fitnes centri, bazeni i baloni za sport. Restorani i barovi hotelskih i drugih smeštaja biće otvoreni isklјučivo za goste koji imaju prijavlјen boravak u tom hotelu.Šalterska prodaja hrane u restoranima, kao i šalter prodaja kafe i pića u lokalima na šetalištima neće biti dozvolјena.Krizni štab je naveo da se mere zatvaranja ne odnose na preduzeća, fabrike i njihove interne organizacije rada i poslovne aktivnosti.Po uobičajenom radnom vremenu radiće svi šalteri državne uprave, pošte, banke, osiguravajuća društva, menjačnice.Ograničenje rada u narednim danima ne odnosi se na sledeće objekte:- apoteke, - ordinacije, - laboratorije, stomatološke i veterinarske ordinacije,- veterinarske apoteke, - objekti u kojima se prodaju prehrambeni proizvodi, - pijace i zelene pijace, - prodavnice stočne hrane i pet šopovi.U saopštenju se dodaje da će moći da rade i samostalni maloprodajni objekti u kojima se kupovina obavlјa bez ulaska u objekat:- kiosci i trafike, - uslužni objekti koje ne zahtevaju dugotrajno prisustvo korisnika i u kojima je kontakt ograničenog trajanja: poput obućara, staklorezaca, krojača, stolara, vulkanizera, tehničkih pregleda, auto-perionica, hemijskog čišćenja i ostali.VLADA SRBIJE USVOJILA NOVE MERE, TRAJAĆE DO PONEDELJKA Vlada Srbije je saopštila da će nadležne inspekcijske službe i komunalna milicija strogo kontrolisati poštovanje epidemioloških mera i apelovala je na ličnu odgovornost svih građana."Sve mere uvode se radi zaštite zdravlјa stanovništva i svodjenja socijalnih kontakata na minimum ali do konačne pobede nad pandemijom potreban je doprinos svih pojedinaca u društvu", napominje se u saopštenju Kriznog štaba.

Srbija

Onlajn trgovina porasla preko 16 odsto globalno, u Srbiji se duplirala

Tokom 2020. godine onlajn trgovina porasla je za više od 16 odsto na globalnom nivou, a najveću ekspanziju doživela je na području Centralne i Istočne Evrope, pokazuju podaci platforme specijalizovane za e-komerc eMarketer, navodi se u saopštenju.Stručnjaci za e-trgovinu iz digitalne agencije Namics ističu da je ovo posledica pandemije korona virusa.Kako objašnjavaju, zbog ograničenog kretanja stanovništva i skraćenog radnog vremena prodavnica, potrošači su promenili svoje navike i preorijentisali se na kupovinu putem interneta, a najveći rast zabeležen je u Centralnoj i Istočnoj Evropi.„Kad je u pitanju tržište Srbije, podaci Privredne komore su da se e-trgovina, tokom vanrednog stanja udvostručila“, istakao je Filip Gort iz kompanije Namics.Gort napominje da, već sad, neke analize pokazuju da će socijalna distanca dugoročno uticati na potrošačke navike, te da će elektronska trgovina nastaviti da se razvija i u narednom periodu. Prema GoogleTrend analizi proizvodi koji su bili najtraženiji prošle godine bili su, između ostalih, sportska oprema, dušeci, jastuci, kreveti za kućne ljubimce, društvene igre, osveživači vazduha i naravno sredstva za dezinfekciju.Promene potrošačkih navika i sve veća upotreba elektronske trgovine uticaće i na IT industriju, a kako Gort navodi, softverski inženjeri u Srbiji već osećaju promene.„Korisnici sve više upotrebljavaju digitalne platforme i to je ono na čemu sve više i više radimo. Softverski stručnjaci razvijaju sisteme koji su brzi laki za upotrebu, a sve to omogućava ugodno iskustvo kupovine”, zaključuje Gort.

Srbija

Popis stanovništva odložen za oktobar

Vlada Srbije usvojila je izmene zakona o popisu stanovništva, domaćinstva i stanova 2021. godine, pa će se tako zbog epidemiološke situacije, popis koji je planiran u aprilu, odložiti za period od 1. do 31. oktobra.„Da bi Popis mogao da bude sproveden u aprilu 2021, potrebno je realizovati niz aktivnosti koje zahtevaju direktan kontakt, kako zaposlenih u Republičkom zavodu za statistiku sa neposrednim učesnicima u popisu, tako i direktan kontakt instruktora i popisivača sa građanima. Imajući u vidu neizvesnu epidemiološku situaciju i opasnost od širenja zarazne bolesti tokom sprovođenja ovih aktivnosti zaključeno je da je period od 1. do 31. oktobra 2021. povoljniji za terensko  prikupljanje podataka“, navodi se u saopštenju.Odlaganje popisa za šest meseci neće imati negativne posledice po rezultate popisa, osim što će objavljivanje konačnih rezultata započeti šest meseci kasnije nego što je bilo planirano, dodaje se.Pored sredstava koja su predviđena za popis, oko 3,5 milijardi dinara, ove godine je potrebno obezbediti dodatna sredstva u iznosu od 375,9 miliona dinara, od kojih će 32,7 odsto doći iz tekuće budžetske rezerve, u skladu sa grant ugovorom potpisanim sa Delegacijom EU.Najveći dodatni troškovi, oko 161,8 miliona dinara biće za angažovanje dodatnog osoblja u jedinicama lokalne samouprave za primenu epidemioloških mera.Popis je finansijski podržan preko nacionalnog programa IPA 2018 – EU za razvoj statistike u Srbiji. Ovim programom, osim Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2021, planirano je sufinansiranje još tri značajna statistička istraživanja: - Popisa poljoprivrede 2021, - Istraživanja o višestrukim pokazateljima položaja žena i dece (MICS) i - Istraživanja o zdravlju stanovništva (EHIS). Udeo Evropske Komisije u finansiranju sva četiri istraživanja iznosi 20 miliona evra, od čega za popis stanovništva, domaćinstava i stanova 14,2 miliona evra.Poslednji popis u Srbiji sproveden je 2011. godine. Tada je registrovano oko 7.2 miliona stanovnika. Međutim, prema podacima državnog Zavoda za statistiku, u 2019. godini broj je prvi put posle 53 godine pao ispod sedam miliona.

Srbija

NBS: Stopa kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala nepromenjena

Stopa kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Srbiju zadržana je na nepromenjenom nivou, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS), a preneo portal Bankar.rs. Ona će kako se napominje i dalje iznositi nula odsto. Ovu odluku doneo je Izvršni odbor NBS, na sednici održanoj 11. marta i objašnava je  činjenicom da se nastavlja globalna neiznvesnost koja je izazvana širenjem korona virusa.NBS inače na tromesečnom nivou obračunava referentni pokazatelj na osnovu kojeg se utvrđuje stopa kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Srbiju.NBS to čini u okviru svoje nadležnosti da utvrđuje mere i aktivnosti za očuvanje i jačanje stabilnosti finansijskog sistema, a na osnovu Odluke o adekvatnosti kapitala banke. Obračun referentnog pokazatelja zasniva se na odstupanju međusobnog odnosa ukupnih kredita i bruto domaćeg proizvoda (BDP) od njegovog dugoročnog trenda.Na osnovu podataka iz decembra 2020. godine, učešće ukupnih kredita u bruto domaćem proizvodu iznosilo je 80,2%, dok je kako se dodaje u saopštenju NBS, ocenjena vrednost odstupanja tog učešća iznosila -0,04%.NBS: BANKE JOŠ UVEK OBAZRIVE USLED PANDEMIJE, USLOVI KREDITIRANJA POOŠTRENI ŠTA JE "KONTRACIKLIČNI ZAŠTITNI SLOJ KAPITALA"?Kako je objašnjeno na sajtu NBS, kontraciklični zaštitni sloj kapitala (Countercyclical Capital Buffer – CCuB) uvodi se radi ublažavanja finansijske procikličnosti. Primenom tog instrumenta stvara se dodatni sloj osnovnog akcijskog kapitala tokom perioda izraženog kreditnog rasta i na taj način se povećava otpornost bankarskog sektora i smanjuje mogućnost nastanka finansijske krize.Stopa CCuB-a za određenu državu iznosi između 0% i 2,5%, a u izuzetnim okolnostima ona moe da bude i vi[a.Stope ovog zaštitnog sloja određuju se na tromesečnom nivou, na osnovu odstupanja učešća kredita u BDP-u od svog dugoročnog trenda, kao i ostalih pokazatelja relevantnih za praćenje ciklične dimenzije sistemskog rizika.

Srbija

Prosečna cena novogradnje prošle godine veća za 1,8 odsto

Prosečna cena stanova novogradnje u 2020. godini iznosila je 166.433 dinara, što predstavlja povećanje u odnosu na 2019. godinu od 1,8 odsto, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.Najniža prosečna cena stanova obračunata je u Tutinu i iznosi 53.234 dinara po metru kvadratnom, a najviša u beogradskoj opštini Savski venac i to 397.863 dinara.Posmatrano prema opštinama, najviše cene novoizgrađenih stanova zabeležene su u beogradskim opštinama, gde je prosečna cena u gradskim naseljima iznosila 232.307 dinara. Pored beogradskih opština, po visokim cenama izdvojili su se i turistički centri Čajetina i Vrnjačka Banja, zatim gradovi Novi Sad, Užice i Kragujevac, kao i tri niške opštine - Medijana, Crveni krst i Palilula.Površina prodatih novoizgrađenih stanova u 2020. godini u proseku je iznosila 54 kvadratnih metara, zaključuje se u saopštenju.

Srbija

Vlada Srbije usvojila nove mere, trajaće do narednog ponedeljka

Zbog porasta broja zaraženih od korona virusa i popunjenosti bolničkih kapaciteta, Vlada Srbije odlučila je da usvoji nove mere protiv pandemije. Režim rada i života u Srbiji od srede do ponedeljka biće kao proteklog vikenda i radiće samo prehrambene prodavnice, apoteke i benzinske pumpe, izjavila je predsednica Vlade Ana Brnabić.Predsednica Vlade je izjavila da su mere u Srbiji zbog zaštite od pandemije pooštrene i naglasila da će od večeras će biti zatvoreno sve osim prehrambenih prodavnica, apoteka i pumpi."Nema policijskog časa, zabrane kretanje, radiće prehrana, apoteke, pumpe, sve ono što je noephodno za koliko-toliko normalan život", rekla je Ana Brnabić.Objasnila je kako je nepohodno da se dodatno uspori život u Srbiji, kako bi brojevi novozaraženih od koronavirusa počeli da stagniraju. "Ovo je pre svega kao podrška našim zdravstvenim radnicima i našem zdravstvenom sektoru", istakla je predsednica vlade.Ona objašnjava da je to kompromisno rešenje jer će mere važiti pet dana iako je medicinski deo Kriznog štaba tražio da one važe najmanje 14 dana. Napominje da eventualni produžetak mera "zavisi od nas" i apelovala je da građani budu više disciplinovani.ZA VIKEND PONOVO MERE ZAKLJUČAVANJA, TRAJU DO PONEDELJKA "Pokušavamo da nađemo najbolji balans između tri stvari, zaštite zdravstvenih radnika, zaštite radnih mesta i podrške privredi i mentalnog zdravlja nacije jer je svima nama teško da živimo u ovako nenormalnim okolnostima preko godinu dana", navodi Brnabić.Brnabićeva napominje da će se Vlada truditi da radi na povećanju kapaciteta za testiranje, ali i povećanju testiranja na granicama kako bi se i tu povećala i pojačala kontrola."Razgovarati sa onima koji su u privredi pogođeni merama, ali i ljudima koji su se u nedelju okupili pred Skupštinom, muzičarima, fotografima, koji izuzetno trpe zbog mera neophodnih da bi se zaštitilo zdravlje", dodala je predsednica Vlade. APEL GRAĐANIMA DA SE VKAINIŠUBrnabić je apelovala da se građani vakcinišu jer je to, kako smatra, jedini put da se izađe iz ovoga.Podseća da je juče stiglo 16.380 Fajzer vakcina, kao i da se očekuje kontigent od 60.000 tih vakcina sledećeg ponedeljka, a do kraja nedelje bi trebalo da stigne i "sputnjik".Prema rečima predsednice vlade, dečji vrtići nastavljaju da rade, dok će niži osnovci verovatno od ponedeljka bar na nedelju dana biti na onlajn nastavi.Dodaje da će sve državne institucije, pošte, banke, proizvodni pogoni i kapaciteti raditi do ponedeka.

Srbija

Folksvagen planira šest fabrika za automobilske baterije

Nemačka automobilska kompanija Folksvagen saopštila je da će u Europi izgraditi šest fabrika baterijskih ćelija do 2030. godine, preneo je Seebiz. Kako navode, glavni njihov je da se osiguraju uslovi za masovnu proizvonju elektičnih vozila.Poznata nemačka kompanija za izradu automobila, fabrike za baterije gradiće sama ili u partnerstvu sa drugim fabrikama, dok će ukupan planirani proizvodni kapacitet u njima biti 240 gigavat sati godišnje."E-mobilnost je postala osnovni deo našeg poslovanja i sada integrišemo dodatne razvojne etape u naš lanac vrednosti", izjavio je izvršni direktor Foklsvagena Herbert Dies.Prema njegivim rečima, kompanija će se truditi da osigura dugročnu poziciju u trci za najbolju bateriju za električne automobile, kao i najbolje korisničko iskustvo sa nultom emisijom štetnih gasova.Do 2023. kompanija kako se napominje želi da razvije novu, standardizovanu prizmatsku baterijsku ćeliju i smanji troškove putem pojačane proizvodnje baterijskih ćelija u svojim pogonima."Troškove proizvodnje baterija smanjićemo u proseku znatno ispod granice od 100 evra po kilovatsatu", rekao je član upravnog Folskvagena Tomas Šmal.On je poručio da će zahvaljujući tome, posedovanje električnih automobila konačno postati prihvatljivo za kupce, u pogledu cene.PROIZVODNJA ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA I DALJE NAJSKUPLJA U EVROPI CENA PROIZVODNJE BATERIJA SADA 110 DOLARAPočetkom decembra prošle godine londonska agencija za izveštavanje o cenama litijum-jonskih baerija, Benchmark Mineral Intelligence (BMI) objavila je da su troškovi baterijskih ćelija za električne automobile u proseku pali na 110 dolara po kilovat satu.Kako je preneo Rojters, na taj način električni automobili su postali konkurentni vozilima sa motorima sa unutarnjim sagorevanjem.Folksvagen je najavio i da će u partnerstvu sa naftnom kompanijom BP i vodećim evropskim elektro-energetskim fabrikama Enel i Iberdrola raditi na proširivanju infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Srbija

Quantox zapošljava programere u Ćupriji

Kompanija Quantox otvara kancelariju u Ćupriji i u potrazi su za deset novih kolega, pre svega za PHP, React i Java programerima sa iskustvom. U okviru kancelarije uspostavljen je i program praksi koji će biti namenjen svima koji imaju osnovno znanje iz JavaScript i PHP tehnologija, a njeno trajanje procenjeno je na tri meseca. Quantox inače zapošljava ooko 300 zaposlenih u četiri zemlje u kojima posluju, a imaju saradnju i sa gimnazijom u Ćupriji čijim najboljim đacima dodeljuju stipendije.

Srbija

FEST zbog pandemije odložen za maj

Odbor FEST-a je doneo odluku da se predstojeće, 49. izdanje Beogradskog Međunarodnog Filmskog Festivala FEST održi u novom terminu, od 7. do 16. maja 2021. godine, imajući u vidu trenutne epidemiološke okolnosti, navodi se u saopštenju.„FEST se priprema i odigraće se pod sloganom „Povratak u budućnost“ sa namerom da kao najveća i najpoznatija filmska manifestacija u zemlji i regionu, doprinese značajnijem povratku publike u bioskope koji su bili i treba da ostanu glavna karika kinematografije“, navodi se u saopštenju.Ovogodišnji program predstaviće više od 70 premijernih filmova najnovije svetske i srpske produkcije u nekoliko programskih celina, koje će publika moći da prati u salama Sava Centra, Kombank dvorane, Doma omladine Beograda i Cineplexx Galerija Belgrade.CEBEF kao organizator festivala napominje da će se programi održavati uz dosledno poštovanje svih mera Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti Covid-19, i poziva publiku FEST-a da se u međuvremenu prijavi za vakcinaciju, kao najsigurniji vid zaštite od virusa.Informacije o početku i načinu prodaje karata za 49. FEST kao i prvoj konferenciji za medije na kojoj će biti predstavljen program biće naknadno objavljene. 

Srbija

Broj vozila u Srbiji nastavio da se povećava i u 2020. godini

U Srbiji se i dalje povećava broj vozila, pa je tako tokom 2020. ukupan broj registrovanih vozila bio veći za 4,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.Od domaćih proizvođača motornih vozila najbrojnija marka registrovanih putničkih automobila je Zastava. Najzastupljenije marke putničkih automobila strane proizvodnje su Folksvagen, Opel, Fijat, Reno, Pežo, Ford, Sitroen i Audi. Broj prvi put registrovanih priključnih vozila veći je za 11,8 odsto, a radnih za 8,1 odsto.Najveći skok upisali su motocikli, i to novi. Broj prvi put registrovanih motocikala bio je veći za  gotovo jednu četvrtinu, tačnije 24,9 odsto. Dok je sa druge strane pad zabeležen kod autobusa i radnih vozila.Podaci RZS-a takođe pokazuju da je broj saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima bio manji 2020. godine u odnosu na godinu ranije. 

Srbija

Usvojena uredba o pomoći turističkim vodičima i pratiocima

Vlada Srbije saopštila je da je usvojila program korišćenja subvencija koje su namenjene turističkim vodičima i turističkim pratiocima. Sredstva će, kako je naglašeno, biti dodeljena u iznosu od 30,9 hiljada dinara po svakom turističkom vodiču i turističkom pratiocu.Novac od pomoći biće uplaćen na dinarski tekući račun, kod poslovnih banaka, a program koji je usvojila vlada se definiše kao pomoć koja se dodeljuje zbog teškoća u poslovanju tokom pandemije korona virusa.Ciljevi programa su kako piše u tekstu uredbe, očuvanje turističke industrije, podrška pružaocima turističkih usluga, očuvanje zaposlenosti u oblasti turizma, oporavak te privredne grane i planiranje sledeće turističke sezone.UTAS NEGODUJE ZBOG DISKRIMINACIJE PREDUZETNIKA U TURIZMU NAČIN KORIŠĆENJA SREDSTAVASredstva utvrđena programom dodeljuju se bespovratno, a isplatu će vršiti Ministarstvo trgovine, turizma i usluga.Pravo na bespovratna sredstva mogu da ostvare turistički vodiči i turistički pratioci koji su državljani Republike Srbije i koji su položili stručni ispit za turističkog vodiča ili turističkog pratioca.Među uslovima za dobijanje pomoći navodi se i posedovanje važeće legitimacije za obavljanje navedenih delatnosti.Među uslovima se navodi i da je neophodno turistički vodiči i pratioci da nisu u radnom odnosu, uključujući i privredno društvo čiji su eventualni osnivač ili član.Neophodno je i da tražioci pomoći nisu radno angažovani po osnovu rada van radnog odnosa, da ne obavljaju samostalno preduzetničku delatnost, kao i da nisu  korisnici prava na penziju.Proveru ispunjenosti uslova, kako je naglašeno, vršiće nadležno ministarstvo, na osnovu zvanične evidencije turističkih vodiča i turističkih pratilaca, kao i u Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja. Nakon izvršene provere ministarstvo će napraviti konačan Spisak turističkih vodiča i turističkih pratilaca koji ispunjavaju uslove za dobijanje subvencija.Javni poziv za dodelu pomoći, kao i konačan spisak biće objavljeni na sajtu nadležnog ministarstva.

Srbija

Beograd predlaže zgrade umesto parka u „Mitićevoj rupi“

Na mestu „Mitićeve rupe“ gde se trenutno nalazi park u okviru koga su i dva dečija igrališta mogle bi da niknu nove stambeno-poslovne zgrade. Na taj način bi preko sedam ari zelene površine bilo pretvoreno u građevinsko zemljište, jer upravo tako predvidja plan detaljne regulacije prostora između ulica Kralja Milana, Beogradske, Njegoševe i Svetozara Markovića, koji je na javnom ranom uvidu od 15. do 29. marta.Prema ovom planu sva zelena površina i sav prostor za stanovanje trebalo bi da budu pretvoreni u mešovite gradske centre. Ovi centri podrazumevaju kombinaciju komercijalnih sadržaja sa stanovanjem i to tako što stambeni deo može da obuhvate maksimalno 80%, a komercijalni 20-100%. Kako bi ova fleksibilna raspodela trebalo da izgleda, znaćemo tek nakon izrade Nacrta plana, kada bi trebalo da se definiše tačan odnos planiranih sadržaja, piše u elaboratu plana.FtFFFkmosdsKako je navedeno, celokupni prostor koji je obuhvaćen ovim planom , moguće je podeliti na dve celine, odnosno blok u kome se nalaze hoteli „Park“ i „Hilton“ i blok u okviru koga su „Mitićeva rupa“ i dva objekta kultrunog nasleđa, Državna hemijska laboratorija i Kuća Josifa Šojata.Kako je blok u kome se nalaze hoteli gotovo potpuno iskorišćen, izgradnja je planirana samo u ovom potonjem.Za sve spomenike kulture i objekte koji su pod zaštitom planira se očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture, zabranu radova koji mogu da ih ugroze kao i očuvanje postojeće parcele u neizmenjenom obliku.Iako po planu nisu planirane zelene površine, planirano je uklapanje posotojeće kvalitetne vegetacije u novo pejzažno i arhitektonsko rešenje.

Srbija

Privrednici se žale na „diskriminatorske“ epidemiološke mere

Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" uputilo je Vladi Srbije i Kriznom štabu nekoliko pitanja u vezi sa merama ograničenja koje su nekoliko puta bile na snazi tokom pandemije. Mnoge mere koje bi prema poslednjim najavama trebalo da se pooštre, ocenjuju se kao "diskriminatorske i isključivo na štetu domaćih privrednika". U Udruženju "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" očekuju da im nadležni odgovore na nekoliko pitanja, koja im postavljaju.Odgovor na postavljena pitanja, kako se navodi, očekuje se od Vlade Srbije i Kriznog štaba, tokom zajednike sednice koja bi trebalo da se održi danas.ZA VIKEND PONOVO MERE "ZAKLJUČAVANJA", TRAJU DO PONEDELJKA Nadležnima su upućena sledeća pitanja:- "Zašto veletrgovinama (koje su uglavnom u vlasništvu stranog kapitala) dozvoljavate da, pod izgovorom prodaje prehrane, prodaju sve vrste roba čime domaćim privrednicima koji su onemogućeni da rade stvarate nelojalnu konkurenciju, a njima ekstra profit?"- "Zašto zatvarate male radnje u kojima odavno nema gužvi, a dozvoljavate rad supermarketima u kojima se onda naprave ogromne gužve i koji to koriste da bi prodavali odeću, cveće, alat, dok drugi (to) ne smeju?"- "Zašto je zabranjena šalterska prodaja ugostiteljskim objektima kad je veći red ispred supermarketa nego ispred tih šaltera? Zašto inspekcije dozvoljavaju šaltersku prodaju Mekdonaldsu dok su drugi zatvoreni?"- "Zašto srazmerno merama ograničenja nisu umanjeni nameti onima na koje se mere ograničenja odnose?  Od čega frizerski salon da plati namete kad ne radi za vikend?"- "Zašto posle godinu dana ograničenja rada ugostiteljima i organizatorima događaja, koji su poslovanje uskladili prema svim zahtevima i koji su u više navrata nepravedno i neosnovano etiketirani kao 'legla zaraze' ne vidimo pad broja zaraženih?"- "Da nije leglo zaraze ipak negde druge u javnom prevozu, supermarketima, fabrikama, na sahranama javnih ličnosti i slično?"- "Zašto u sred pandemije ukidate reprograme, obračunavate zelenaške kamate i sprovodite represiju pomoću inspekcija koje su revnosne samo  kad su u pitanju mali, domaći privrednici?"Kako se ocenjuju u Udruženju "Zaštitnik preduzetnika", Krizni štab gubi svoj kredibilitet jer donosi apsurdne i nelogične mere. Udruženje napominje se da se na taj način pokazuje da zakon u Srbiji nije jednak za sve.Podsećaju i da istovremeno javni birokratski sektor prima 100% zarade čak i kad ne radi.Na taj način se, prema njihovom mišljenju pokazuje nedostatak solidarnosti sa onima koji godinama unazad kroz previsoke namete izdašno finansiraju neefikasan i neprofesionalan državni birokratski aparat. "Očekujemo da pravila važe isto za sve, da se sistem uredi na način da službe počnu da postupaju profesionalno  i efikasno, a ne da budemo građani drugog reda u sopstvenoj zemlji", napominje Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije". 

Srbija

Sutra onlajn radionica o Fondu za inovativna preduzeća

Fond za inovativna preduzeća (Enterprise Innovation Fund ENIF), koji je osnovala Evropska unija u utorak 16-og marta organizuje onlajn radionicu pod nazivom "EU podrška za preduzetnike – Fond za inovativna preduzeća". Radionica će početi u 17 časova i održaće se na srpskom jezikua, a glavna tema odnosi se na biznis u malim i srednjim preduzećima.Napominje se da je reč o fondu rizičnog kapitala koji investira u visoko tehnološke startap kompanije sa Zapadnog Balkana. Strategija tog fonda je da investira u lokalne timove koji imaju dobre veštine, sa ambicijom i potencijalom da se razvijaju regionalno ili globalno.Naglašava se da je prema indeksu globalne konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma za period 2014-2015, u regionu Zapadnog Balkana bio zabeležen ograničen nivo inovacija i rizičnog kapitala.Dodaje se da se to desilo uprkos dobrom kvalitetu naučno-istraživačkih institucija, kao i ekonomskom napretku, pa je to bio i razlog za pokretanje Fonda za inovativna preduzeća.Tema radionice biće uslovi i mogućnosti za konkurisanje, kao i dobri primeri uspešnih korisnika ovog fonda, a predavač će biti Jan Kobler, partner u investicionom fondu South Central Ventures, koji upravalja ENIF fondom u Srbiji.Učešće na radionici je besplatno i moguće je j obaviti putem sledećeg LINKA. Radionica će se održati na srpskom jeziku i predstavlja jednu u nizu planiranih radionica koje tek treba da se održe.UTICAJ PANDEMIJE NA EVROPSKA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA Cilj je, kako se napominje da se svim potencijalnim i trenutnim korisnicima EU programa približe mogućnosti za apliciranje, dobijanje finansijske, kao i savetodavne podrške za razvoj biznisa.Mala i srednja preduzeća, kao i veće kompanije mogu da konkurišu za finansijska sredstva i savetodavnu pomoć u poslovanju putem nekoliko programa i projekata Evropske unije. U zavisnosti od projekta, programa i oblasti kojom se preduzeća bave, sredstva Evropske unije mogu biti u obliku bespovratnih sredstava, zajmova, a u nekim slučajevima i garancija.  Do sada je EU podržala inovativne kompanije i projekte u Srbije sa ukupno 56,8 miliona evra.

Srbija

Moguće je raditi od kuće

Cilj nam je da svaku kompaniju u potpunosti osposobimo za rad od kuće, za međusobnu saradnju zaposlenih koji su udaljeni jedni od drugihVladimir Spasić, Account Executive, Dell TechnologiesKompanija Dell Technologies na srpskom tržištu je od 2005. godine i uspešno posluje kroz svoju partnersku mrežu. Godine 2016. izvršena je najveća do sada akvizicija u IT industriji, Dell je akvizirao kompaniju EMC za neverovatnih 67 milijardi dolara. Akvizicijom EMC-a Dell je postao i većinski vlasnik drugih zavisnih kompanija od kojih je najzvučnije ime svakako VMware. U tom trenutku dolazi i do spajanja do tada tri razdvojena lokalna tima (Dell, EMC i VMware) u jedan veći pod imenom Dell Technologies. „Kancelarija trenutno broji više od 20 stalno zaposlenih ljudi. Partnerska mreža je ujedno i žila kucavica za naše poslovanje, najeminentnije srpske IT kompanije su deo partnerske mreže. Naš model poslovanja se u potpunosti oslanja na partnersku mrežu, i ponosni smo na taj model jer na taj način omogućavamo lokalnim firmama, našim partnerima, da koristeći lokalne resurse i ekspertize pružaju usluge korisnicima bazirano na našim rešenjima. Dell Technologies je jedna od kompanija koja najviše ulaže u razvoj domaćih IT kompanija kako bi adekvatno odgovorili najnovijim IT izazovima“, kaže Miroslav Vraneš, Account Executive u Dell Technologies. Kakvi su planovi kompanije za tržište Srbije i regiona u narednom periodu, da li ćete širiti portfolio rešenja i usluga za poslovne korisnike? Dell Technologies je svetski lider i pokretač promena na polju IT tehnologija i predstavlja stabilan i pouzdan oslonac od poverenja svim našim korisnicima i partnerima. Sam portfolio je živo telo koje se konstantno proširuje, kako akvizicijama manjih startap kompanija tako i sopstvenim razvojem industrijsko komercijalnih rešenja. Portfolio obuhvata širok spektar, od računara i laptopova po kojima smo poznati svima od 7 do 107, tako i po raznim tehničkim rešenjima za najkompleksnije infrastrukturne korisničke zahteve. Kompletan Dell Technologies portfolio dostupan je i srpskom tržištu i srpskom poslovnom korisniku.  Volimo da kažemo da smo savetnik od poverenja ili savetnik od iskustva našim korisnicima kojima pomažemo da izvrše digitalnu transformaciju sa kojom se trenutno susrećemo. Prisutni smo u svim industrijskim granama od aeronautike preko finansijskog i telco sektora, pa do specifičnih proizvodnih grana… naši planovi su uvek optimistični i uvek okrenuti prema samom korisniku. Živimo u zlatno vreme IT industrije tako da i planove postavljamo na takav način. Ponosni smo na naš rast, jer sa nama rastu i naši srpski partneri, sa nama raste i naše srpsko znanje i iskustvo, sa nama rastu i naši korisnici koji lakše mogu da odgovore novim modernim zahtevima tržišta.Kompletan Dell Technologies portfolio dostupan je i srpskom tržištu i srpskom poslovnom korisniku Rad od kuće postao je neminovnost za većinu zaposlenih u Srbiji tokom pandemije. Kakva rešenja i sisteme za unapređenje svakodnevnog poslovanja Dell ima za prevazilaženje izazova u poslovanju  kad je reč o alatima i softverima za rad od kuće? Rad od kuće je naša realnost već duže vreme, i pre pandemije Dell je dosta upražnjavao ovu praksu, imamo veliki broj ljudi koji 10 + godina radi na izuzetno visokim i odgovornim pozicijama, ali iz svojih kuća, vikendica ili bilo odakle gde postoji stabilna internet i telco veza. Pandemija je samo pokazala da je ovakav pristup bio i pomalo vizionarski sa naše strane. Rad od kuće danas predstavlja neminovnost i normalno okruženje, postoji mnogo izazova koje korisnici moraju da prevaziđu kako bi se osposobili svoje zaposlene za produktivan rad od kuće. Workforce transformation je jedan od glavnih trenutnih pilara kojim pomažemo našim korisnicima da savladaju baš taj izazov. Cilj nam je da svaku kompaniju u potpunosti osposobimo za rad od kuće, za međusobnu kolaboraciju udaljenih zaposlenih, da postavimo kičmu sistema kompanije spremnu da prihvati ovakav izazov, kako njihovi korisnici ne bi osetili transformaciju koja je napravljena. Napomenuo bih da je prethodna godina bila rekordna iz ugla rezultata, a poslednja tri kvartala smo u potpunosti radili od kuće… Znači, moguće je.  Smatramo da će u budućnosti sve više kompanija prihvatiti ovakav način rada i međusobne kolaboracije i da će standardan posao iz kancelarije, kao i rad od 9 do 17h, polako otići u zaborav. Ovakav pristup daje značajne pogodnosti svima koji ga koriste, otvaraju se potpuno nove berze rada i zaposlenja, jer ako možete da radite od kuće onda nije ni bitno da li vam je poslodavac u Srbiji, Rusiji ili Americi. Mogućnosti i potencijali su neverovatni. Naravno, potrebno je malo vremena da se čovek privikne i promeni dosadašnje navike, a Srbija je odavno prepoznata kao IT država sa visoko kvalifikovanim kadrom.SANU želi da u digitalnom obliku sačuva svu svoju građu, uključujući i rukopise iz 14. veka Digitalizacija poslovanja je neminovnost, a pandemija je ubrzala te procese. Održavate i besplatne seminare. Kako postaviti prioritete u toj transformaciji? Neminovnost kako svetskog tako i našeg tržišta je digitalizacija poslovanja, koja je godinama unazad prisutna, ali ne na način da su sve kompanije krenule svom snagom ka digitalizaciji. Bio je potreban „podstrek“ kako bi se digitalizacija poslovanja dovela na viši nivo, a podstrek je nažalost došao u vidu pandemije, koja je naterala sve kompanije da taj proces i ubrzaju. Naravno, ne bi bilo ispravno reći da je 100%  kompanija kasnilo sa uvođenjem digitalizacije u svoje poslovanje, ispravno bi bilo reći da je dobar deo kompanija već duboko u procesu digitalizacije, i da to rade zaista dobro, kako preko usluga ka svojim zaposlenima, tako i prema građanstvu i privredi, zavisno od sektora kojim se bave. Digitalizacija je proces koji traje i koji je okrenut na više frontova, i istovremeno se vrši, zavisno od delatnosti kojom se određene kompanije bave. Nažalost, neki procesi u poslovanju se prema zahtevima sa tržišta digitalizuju pre reda, jer su oni u tom trenutku bitni, bez obzira na to što je kompanija u svom planu imala nameru da druge delove poslovanja digitalizuje. Srpska akademija nauka i umetnosti započela je projekat digitalizacije vrednih dokumenata iz 14. veka u partnerstvu sa Dell Technologies. O kakvom projektu je tačno reč i kakvo je vaše iskustvo u digitalizaciji kulturnog nasleđa širom sveta? Srpska akademija nauka i umetnosti želi da u digitalnom obliku sačuva svu svoju građu (spise, knjige, prepise, razna dokumenta) uključujući i rukopise iz 14. veka i veliki broj knjiga i dokumenata od istorijske vrednosti. Putem interneta želi da ih učini dostupnim ljudima širom sveta. SANU digitalizuje svoje zbirke u kojima se nalazi dragocena građa koja govori o srpskoj istoriji i kulturi od srednjeg veka do današnjih dana. S obzirom na to da nije svako u prilici da dođe u SANU, ograničeni su time šta mogu da prikažu, između ostalog i zato što su mnogi predmeti vrlo osetljivi, digitalizovani materijal biće javno dostupan, zbirke će postati dostupne široj publici, zadovoljiće interesovanje javnosti i, što je najbitnije, zbirke će ostati zaštićene.Do sada je digitalizovan značajan broj retkih knjiga i rukopisa na pergamentu, postoje još milioni predmeta koje je potrebno digitalizovati i snimaka koje treba uskladištiti. Veliki izazov predstavljaju predmeti koji su izuzetno fragilni i kod kojih treba izbegavati fizički kontakt. Specifični projekti se dešavaju u celom svetu, i imaju za cilj da očuvaju kulturno nasleđe naroda. Mi kao kompanija smo fokusirani da svim našim korisnicima pomognemo na tom putu i pružimo im potrebno iskustvo kako bi njihovi projekti bili uspešni. Izdvojiću ovom prilikom još jedan projekat na koji smo ponosni, a to je Vatican Apostolic Library, 40 miliona stranica sačuvanih u digitalnom obliku.