img

Srbija

Srbija

Atlantic Grupa dobila sertifikat Poslodavac Partner

Konsultantska kuća SELECTIO je i ove godine Atlantic Grupi dodelila certifikat Poslodavac Partner, na osnovu nezavisne evaluacije njenih HR procesa. Status Poslodavac Partner Atlantic Grupa nosi od 2008. godine, svake godine iznova demonstrirajući predanost obezbeđivanju zadovoljstva i dobrobiti svojih zaposlenih. U ovogodišnjoj CEP certifikaciji Atlantic Grupa je ponovno ostvarila 99% bodova čime se ističe kao kompanija sa najvišom ocenom u regionu, na svim tržištima na kojima posluje, navodi se u saopštenju Atlantic grupe.Tokom ovogodišnjeg evaluacijskog procesa kompanija se posebno istakla upravo brojnim inicijativama usmerenim na razvoj i dobrobit svih svojih zaposlenih. Svesni da je radno mesto samo jedan od faktora u životu njihovih zaposlenih, uz privatan život, lična interesovanja, želje i poglede na svet, u Atlantic Grupi zaposlenima pristupaju holistički kroz program Be Well. Program uključuje aspekte Atlantic Body usmeren na zdravlje, kroz koji su zaposlenima dostupni besplatni zdravstveni pregledi i subvencionirane sportske aktivnosti, Atlantic Mind usmeren na mentalno zdravlje, različite treninge i edukacije, Atlantic Soul čiji cilj je promovisati solidarnost među zaposlenima, kreativnost i volontiranje u zajednici, kao i Atlantic Spirit usmeren na balans privatnog i poslovnog života, koji uključuje fleksibilno radno vreme i radno mesto, kao i mogućnost odlaska na duži plaćeni dopust.S obzirom na sve mogućnosti za razvoj koje se u kompaniji nude, ne iznenađuje da su u poslednjem istraživanju zadovoljstva dobijeni visoki rezultati angažovanosti zaposlenih. Neke od edukacija koje zaposleni imaju priliku da pohađaju su Mini MBA program za mlade managere, Atlantic School program koji uključuje čitav spektar razvojnih treninga (pregovaračke veštine, efikasna komunikacija, kursevi stranih jezika, osnove finansija, well-being aktivnosti), kao i programi razmene putem kojeg zaposleni mogu da provedu između mesec i tri meseca radeći na drugom radnom mestu. Takođe, obzirom na to da su zaposleni u različitim životnim i poslovnim periodima zainteresovani za različite benefite, u Atlantic Grupi imaju priliku da biraju benefite prilagođene sebi kroz Flex Benefits program. Uz sve to, Atlantic Grupa je nedavno postala i nosilac priznanja Izvrsnost u izazovima, koje se od travnja dodeljuje kompanijama koje i tokom ovog perioda pandemije pokažu predanost u obezbeđivanju sigurnosti i zadovoljstva zaposlenih. Zaposlenima Atlantica je u vreme pandemije koronavirusa pravovremeno omogućen rad u sigurnim uslovima, uz obezbeđenu svu potrebnu zaštitnu opremu i uvedenim kvalitetnim preventivnim merama. Takođe, osiguran je i čitav niz programa podrške za zaposlene i njihove porodice, a u Atlanticu ističu i da su uspešno sačuvali sva radna mesta, što im je od početka bio jedan od prioriteta. „Svake godine otvoreni smo da podelimo sa nezavisnim timom stručnjaka način na koji upravljamo kulturom u Atlanticu, kao i svim aktivnostima i procesima usmerenim na naše zaposlene. Izuzetno nam je drago da je kvalitet prepoznat i izvan kompanije, a čemu svedoči i CEP certifikat u čijem procesu ocenjivanja već drugi puta za redom ostvarujemo najviše rezultate u regionu i na svim tržištima na kojima poslujemo kao kompanija. Pored izvrsnosti kojoj uvek i u svemu težimo, verujemo da osnovu uspeha čini zapravo usmerenost na korisnika i pružanje pravih rešenja u pravom trenutku“, istakla je tom prilikom  Ivana Đorđević, direktorka Izvrsnosti ljudskih potencijala i kulture. Trenutno je 58 nosioca Certifikata u Hrvatskoj, Austriji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Rusiji, Sloveniji i Srbiji. Projekt Certifikat Poslodavac Partner podržava generalni pokrovitelj portal MojPosao, poslovni nedeljnik Lider kao medijski pokrovitelj, i Poslovi Infostud kao partner projekta. Više o projektu Certifikat Poslodavac Partner možete doznati na stranici projekta www.poslodavacpartner.org.

Srbija

Kako se koriste turistički vaučeri u Sloveniji i Srbiji

Vreme pandemije primoralo je našu državu i susede u regionu da u skladu sa finansijskim mogućnostima pomognu turističkoj privredi pomoću vaučera za letovanje u zemlji. U Sloveniji se tako po jednom vaučeru može iskoristiti 50 i 200 evra, dok je u Srbiji jedan vaučer vredan pet hiljada dinara.Vaučere za odmor u Sloveniji dobija svako ko ima boravište u toj zemlji zaključno sa 16. martom ove godine.Ljudi sa više od 18 godina dobijaju 200 evra, a oni mlađi 50 evra. Koriste se samo za noćenja sa doručkom."Kada je odluka objvaljena, svi su počeli da razmišljaju kako na osnvu toga mogu dodatno da zarade, pa je država odlučila da cene ne smeju da se menjaju, jer su mnogi hotelijeri hteli da ih povećaju", objašnjava za Novu ekonomiju Jasmina Beganović iz Ljubljane.Ona kaže da svoj vaučer još uvek nije iskoristila."Planiram da posetim Gradiška brda. To je na zapadu Slovenije, blizu grada Nova Gorica i reke Soče. Kraj je poznat po velikom broju vinarija i po seoskom turizmu".Napominje da vaučeri ne mogu da se koriste za rezervisanje smeštaja preko onlajn platformi Airbnb i Booking.Slovenci bonove najviše koriste na svom primorju, u Prekmurju i na zapadu zemlje gde je reka Soča, poznata destinacija za rafting i aktivni odmor.Prvi vikend kada su počeli da se koriste turistički vaučeri, slovenačko primorje bilo je prepuno.Direktorka Turističke organizacije Slovenije Maja Pak, nedavno je izavila da je do sada unovčeno oko 32 hiljade vaučera, preneo je zagrebački Večernji list.Slovenija je planirala da potroši oko 345 miliona evra kako bi što više Slovenaca za vreme pandemije korona virusa, koja veoma loše utiče na turističku privredu, ostalo na odmoru u zemlji.VAUČERI U SRBIJIU Srbiji je suma koja je predviđena za subvencionisanje letovanja nešto manja nego u Sloveniji, vaučer vredi pet hiljada dinara.U skladu sa ponudom koja je u našoj zemlji specifična i bogata na svoj način, stariji građani koji su u penziji uglavnom ih koriste za boravak u banjama.To je bio slučaj i kod dve naše sagovornice iz Užica, koje su nedavno bile u Vrnjačkoj Banji."Iznos vaučera je 5 hiljada dinara, a njime smo platile doručak, večeru, to je bio švedski sto, sve ukupno je koštalo 17 hiljada dinara po osobi, za 5 dana boravka", kaže naša sagovornica Milena koja je u Vrnjačkoj Banji sa prijateljicom Milicom prošle nedelje."Koristile smo dvokrevetnu sobu, u vojnom hotelu Breza. Vaučere mogu da koriste svi, penzioneri, zaposleni, studenti. Prošle godine uslov za korišćenje vaučera za penzionere bio je da penzija bude do 45 hiljada. Sada pogodnosti mogu da koriste svi penzioneri i zaposleni čiji mesečni prihod nije veći od 70 hiljada dinara", kaže Milena.Mediji su prošle nedelje izveštavali da je u tom mestu bilo oko sedam hiljada gostiju. "Kada je proglašena vanredna situacija, ljudi su masovnije počeli da nose maske i da se pridržavaju mera zaštite. Konobari u restoranima služe pod maskama, kada je u hotelu švedski sto i gosti nose maske dok se poslužuju, veliki je razmak između stolova. Neki restorani rade samo ketering, drugi su skratili radno vreme", objašnjava naša sagovornica. U Vrnjačkoj Banji rade i bazeni na otvorenom, dok su bazeni u hotelima otvoreni samo za goste.Kulturni događaji su odloženi, ali na letnjoj pozornici, uz sve mere zaštite gostuju glumci do kraja avgusta.Za korišćenje vaučera u Srbiji prijavilo se skoro podjednako penzionera i radno aktivnih građana, oko 42 i 41 odsto.Zbog velikog interesovanja, posebno za Zlatibor, Sokobanju, Vrnjačku, Prolom i Lukovsku Banju, država je odobrila novi kontigent od 400 hiljada vaučera.Čedomir Savković

Srbija

Rezultat testiranja na koronu stiže SMS-om ili mejlom

Kancelarija za IT i eUpravu saopštila je da je unapredila besplatno automatsko obaveštenje građana o završenom rezultatu PCR testa putem SMS poruke ili imejla.Pored ranije usluge prijave za notifikaciju na Portalu eUprava, sada je omogućeno da pacijent prilikom samog testiranja ostavi kontakt telefon ili imejl, nakon čega će obaveštenje da je test gotov stići automatski."Nakon usluge na portalu eUprave za obaveštenje da je rezultat PCR testa gotov, razvili smo uslugu automatskog obaveštenja građana. Dovoljno je da građani svoje kontakte ostave u zdravstvenoj instituciji prilikom samog testiranja, a obaveštenje da je test gotov stiže automatski. Ovaj servis će i dalje slati obaveštenje isključivo o tome da je rezultat PCR testa gotov, a rezultate testa građani će i dalje moći da pogledaju na portalu e-zdravlje.gov.rs", izjavio je Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za IT i eUpravu.On je podsetio da nema potrebe da građani odlaze u zdravstvene institucije i da se izlažu i najmanjem riziku, već će servis automatski funkcionisati i obaveštavati građane 00-24.Za one koji zaborave da ostave svoje kontakt podatke prilikom testiranja, dodaju, i dalje je dostupna usluga prijave za notifikaciju na portalu eUprava.

Srbija

NIS zabeležio neto gubitak od 10,2 milijarde dinara u ovoj godini

Naftna industrije Srbije (NIS) je u prvom polugodištu ove godine imala neto gubitak od 10,2 milijarde dinara, saopštila je danas ta kompanija.Obračunate obaveze NIS grupe po osnovu javnih prihoda iznosile su 83,9 milijardi dinara, što je pet odsto više nego u prvom polugodištu 2019. godine. "U prvom polugodištu 2020. godine poslovanje NIS-a bilo je pod snažnim uticajem globalnih nepovoljnih makroekonomskih okolnosti. To se, pre svega, odnosi na pad cena nafte i epidemiju COVID-19 koja je uzrokovala drastično smanjenje potražnje za naftnim derivatima", navodi se u kompanijskom saopštenju.Dodaje se da su u takvim uslovima prioriteti NIS-a bili očuvanje zdravlja zaposlenih i potrošača, stabilnost na tržištu naftnih derivata, socijalna stabilnost zaposlenih i nastavak ulaganja u ključne razvojne projekte.U periodu od januara do juna, prosečna vrednost barela nafte tipa Brent iznosila je 39,7 dolara, što je 40 odsto manje u odnosu na isti period 2019. godine. Istovremeno, potražnja za naftnim derivatima je u pojedinim razdobljima tog perioda smanjena izmedju 30 i 40 procenata, što je značajno uticalo na prihode od prodaje NIS grupe.NIS grupa je u dalji razvoj uložila 14,5 milijardi dinara, a najviše je investirano u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, projekat "Duboka prerada" u Rafineriji nafte Pančevo i modernizaciju maloprodajne mreže u Srbiji i regionu.NIS je obezbedio 270 tona avio goriva za humanitarne letove domaćeg avio-prevoznika Er Srbija, dok je većinski akcionar, ruska kompanija Gasprom njeft, donirala gorivo za potrebe javnih službi Srbije."Naše poslovanje u prvom polugodištu 2020. godine odvijalo se u okolnostima nezabeleženim u globalnoj ekonomiji. Zato sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da smo u prethodnom periodu, zahvaljujući velikim naporima menadžmenta i zaposlenih, očuvali finansijsku stabilnost, sigurnost snabdevanja na domaćem tržištu, kao i zdravlje naših kolega i potrošača. Vanredne okolnosti od nas traže i snažne odgovore", rekao je generalni direktor NIS-a Кiril Tjurden.Istakao je da će u nastavku godine kompanija biti posvećena daljim uštedama, ali neće odustati od ulaganja u ključne projekte.

Srbija

Nezavisni mediji zavise od tebe!

Pokrenuta je kampanja za podršku održivom poslovanju medija u Srbiji pod nazivom „Nezavisni mediji zavise od tebe!”, a čiji je cilj informisanje i edukacija građana o potrebi i načinima pr...

Srbija

U petak ističe rok za podnošenje prijave za eko taksu, plaćaju i paušalci

Rok za podnošenje elektronske prijave naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine ističe 31. jula 2020. godine. Plaćanje eko takse je Uredbom o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu postalo obavezno za sva pravna lica i preduzetnike. Od 18. jula 2020. godine, na Portalu LPA (lpa.gov.rs) omogućeno je elektronsko podnošenje prijava  na Obrascu 1 za 2019. i 2020. godinu. Koliku taksu ćete plaćati osim od delatnosti, zavisi i od toga da li ste klasifikovani kao veliko, srednje, malo ili mikro pravno lice ili preduzetnik. Na osnovu ova dva parametra, određuje se godišnja eko taksa. Recimo preduzetnici, koji malo zagađuju platiće 5000 dinara.Potpisan i popunjen obrazac predajete u jedinici lokalne samouprave, koja donosi rešenje po kojem ćete plaćati eko taksu. Detaljnije na blogu Pausal.rs.

Srbija

Institicije ćute, šta kažu pravnici o Vučićevom poklonu Putinu

Javnost u Srbji još uvek nije dobila odgovore na pitanja o ikoni "Isus Svedržitelj", koju je predsednik Srbije nedavno darovao ruskom predsedniku, piše list Danas. Relevantne državne institucije i organi već tri nedelje ne odgovaraju na njihova pitanja odakle ikona dolazi i koja je njena prava vrednost."Ukoliko bi se radilo o ikoni koja ne predstavlja nacionalno blago, u tom slučaju je ona potpuno neregistrovana. Onda se postavlja pitanje njene autentičnosti i da li se radi o nekom falsifikatu danas sačinjenom. To je vlasništvo države Srbije i ne može da sa tim radi ko šta hoće", kategoričan je advokat Vladimir Horovic.On navodi da je za sve slike, pa i za tu ikonu, potrebna posebna dozvola Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a zatim saglasnost autora ukoliko je živ ili njegovih naslednika.Prema navodima Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, jedine državne institucije koja se tim povodom oglasila, dozvola za iznošenje dela iz zemlje nije bila neophodna jer ikona nije zaštićeno kulturno dobro."Vi ne možete ni kamenčić iz Viminacijuma da iznesete ili date van zemlje ako nema odluke Vlade o tome. Svuda je zakon isti, postoje i Uneskova pravila", navodi advokat Marko Nicović, nekadašnji načelnik beogradske policije.On dodaje da nije moguće da jedna ikona ne bude zaštićena kao kulturna vrednost, jer se u suprotnom radi o kopiji."A kopija se ne poklanja nikada, posebno ne kao državnički pokolon. Sigurno neće Putin pokloniti "babušku" sa pijace. Takav poklon mora da ima neku vrednost", ocenjuje Nicović.Danas podseća da odgovori na pitanja nisu stigli ni iz kabineta predsednika ali ni iz nadležnog Ministarstva kulture.Poreklo ikone, njena vrednost kao i gde je bila do sada i dalje su otvorena pitanja.Poznavaoci umetničkih dela inače nisu saglasni u vezi sa realnom vrednošću te ikone.Prema pisanju Danasa, priča o "Isusu Svedržitelju" najbolje opisuje način kako aktuelna vlast komunicira sa medijima.

Srbija

Jastrebac čeka investitore, da li šuma treba da se boji drvoseča

Danas ističe rok za rani javnu uvid Elaborata za izmenu i dopunu plana generalne regulacije izletišta Jastrebac prema kome bi omiljeno izletište Kruševljana moglo da dobije skijalište.Prema tom planu, omiljeno izletište Kruševljana moglo bi da dobije nove sadržaje za turiste, među kojima je i skijalište.Ostaje međutim nejasno koliko bi šume trebalo da se iseče na tom području, jer se navodi da je Jastrebac jedna od najšumovitijih planina u Srbiji.Naglašava se da je među ciljevima aktiviranje tog prostora uz drživi razvoj turizma i očuvanje životne sredine.Među novim sadržajima navode se: skijaške staze i ski putevi, linijski infrastrukturni objekat za prevoz skijaša, hangar za specijalnu mehanizaciju, oprema za signalizaciju i bezbednost, poligon za obuku početnika i instalacije za prevoz.Navodi se da u okviru tih sadržaja mogu da budu zastupljeni i oni koji imaju komercijalne i uslužne delatnosti, među kojims su kafei, ski-barovi, objekti za prodaju karata, saninatrni blokoviUrbanistički uslovi će se utvrđivati na osnovu kriterijuma i normativa za određenu vrstu objekata.Predviđena je i gradnja staza za sankanje, ski-bob, moto skijanje, spuštanje gumama, skeleton, igre na snegu i klizališta zimi, odnosno roler poligon, bob na šinama i bike park leti.Gradnja smeštajnih objekata predviđena je u centralnom delu izletišta, a parking na ulasku u zonu izletišta, uz ski stazu i ispred ugostiteljskih objekata.Sadašnja turistička ponuda izletišta Jastrebac, udaljenog  od Kruševca oko 20 kilometara, uglavnom obuhvata sadržaje oko veštačkog jezera gde su hoteli, restorani, vikendice i Avantura park otvoren prošle godine.Izmenama i dopunama plana, koje je izradilo Javno preduzeće za urbanizam i projektovanje Kruševac, planira se upotpunjavanje turističke ponude jedne od najšumovitijih planina u Srbiji.Planira se i formiranje posebne kamp zone, a novina će biti i uređenje šuma na prostoru izletišta, koje bi trebalo da postanu park-šume za odmor sa vidikovcima, trim stazama, stazama zdravlja itd.Ono što očekuje stare i buduće posetioce su hoteli, moteli, apartmani, restorani, barovi, pivnice, kafei, trgovine, suvenirnice.U planu je i formiranje dodatnih objekata da vikend stanovanje, a predviđena je i gradnja javnih objekata, ambulanti, apoteka, gorske službe za spasavanje.

Srbija

Leskovački povrtari bacili paradajz

Na smetlištima i obalama reka duž čitave plodne leskovačke kotline završile su ovih dana tone bačenog paradajza, javlja RTS. U poslednjoj deceniji ovo je jedna od najgorih godina za leskovačke...

Srbija

Mediji i NVO traže objašnjenje zašto su pod istragom za pranje novca

Mediji i organizacije civilnog društva zahtevaju od Ministarstva finansija i Uprave za sprečavanje pranja novca da bez odlaganja predoče osnove sumnje zbog kojih su naložili vanredno prikupljanje informacija o organizacijama, medijima i pojedincima od strane poslovnih banaka.Podsećamo, na listi za istragu je i matična firma Nove ekonomije i glavna i odgovorna urednica Biljana Stepanović.Član zakona na koji se pozvao direktor Uprave za sprečavanje pranja novca nalaže da se ovakva provera vrši isključivo za organizacije za koje postoje osnovi sumnje da su umešane u finansiranje terorizma. Pošto su na spisku brojne organizacije i pojedinci koji se bave istraživačkim novinarstvom, zaštitom ljudskih prava, transparentnošću, filmskom produkcijom, razvojem demokratije, vladavine prava i dobročinstva nameće se zaključak da je u pitanju politička zloupotreba institucija i opasan pokušaj daljeg  urušavanja vladavine prava u Srbiji.Zloupotreba zakonskih mehanizama i institucija radi nezakonitog pritiska na medije i organizacije civilnog društva predstavlja drastičan napad na slobodu udruživanja i slobodu informisanja. Vlast u Srbiji već godinama je suočena sa ozbiljnim kritikama i međunarodnih i domaćih organizacija u vezi sa ugrožavanjem ove dve važne slobode. Ovakav napad na organizacije koje se zalažu za izgradnju Srbije kao pravne države, poštovanje zakona i istinsku borbu protiv korupcije dodatni je argument da su ove vrednosti ozbiljno ugrožene u Srbiji. Organizacije, mediji i građani neće odustati od borbe za slobodnu i demokratsku državu, bez obzira na pretnje i pritiske. Ovakvi i slični potezi vlasti samo nas dodatno motivišu da kao građani istrajemo u odbrani sopstvene države.Mediji i organizacije preduzeće sve odgovarajuće pravne radnje protiv umešanih u ovu zloupotrebu, uključujući i krivični progon odgovornih, ali pre svega će insistirati na potpunim i jasnim odgovorima kako je do ovoga moglo da dođe. Podsećamo javnost da su organizacije i mediji  sa spiska izložene različitim vrstama redovne državne kontrole, uključujući i inspekcijski nadzor i rigorozne provere finansijskog poslovanja kako od  poreske uprave i Narodne banke Srbije, tako i od sopstvenih donatora. Svaka zakonita provera rada organizacija je dobrodošla i uvek ćemo je podržati. Sa druge strane, žestoko ćemo se suprotstaviti zloupotrebi institucija i procedura, jer to jeste naša misija – borba za demokratsku i pravno uređenju državu. Potpisnici saopštenja:1. A1 Novi Pazar2. Akademija ženskog liderstva3. Amb. Dr Srećko Djukić, Forum za medjunarodne odnose  Evropskog pokreta u Srbiji (FMO)4. Anja Anđušić, FM5. AS - Centar za osnaživanje mladih osoba koje žive sa HIV-om i AIDS-om6. Asocijacija nezavisnih elektronskih medija - ANEM7. Asocijacija online medija8. ASTRA, Beograd9. Autonomni ženski centar10. BeFem11. Beogradska otvorena škola12. Beogradski centar za bezbednosnu politiku13. Beogradski centar za ljudska prava14. Beogradski fond za političku izuzetnost 15. BIRN16. BIRODI17. Boom9318. CANVAS19. Centar za demokratiju i razvoj juga Srbije 20. Centar za evropske politike21. Centar za nenasilnu akciju22. Centar za praktičnu politiku23. Centar za razvoj lokalnih medija24. Centar za regionalizam Novi Sad25. Centar za unapređenje društva26. Centar za ženske studije27. CINS28. City radio29. Civil Rights Defenders30. CK1331. CRTA32. Daca Jović, aktivistkinja33. Dajana Đedović, Forum za kulturu Evropskog pokreta u Srbiji (FzK)34. Danas35. Dijalog. net Valjevo36. Djordje Popović, FMO37. Dr Aleksandra Bosnić Đurić, kulturološkinja38. Dr Milorad Đurić, politikolog39. Dr Sonja Avlijaš, FzK40. Dragan Srećković41. Društvo za obrazovanje odraslih42. Evropski pokret u Srbiji43. Evropski pokret Valjevo (Slavica i Vladimir Pantić)44. Evropskog pokreta u Srbiji45. Fond B9246. Fond za humanitarno pravo47. Fondacija Ana i Vlade Divac48. Fondacija Catalyst Balkans49. Fondacija Pons Niš50. Fondacija Propulsion fond51. Fondacija za slobodu štampe- Senta52. Goran Cetinic, član FMO53. Građanske inicijative54. Građanski stav55. Hartefakt Fond56. Helsinški odbor za ljudska prava57. Humani centar Mitrovica58. Impuls - Tutin59. Inicijativa A1160. Inicijativa mladih za ljudska prava61. Institut za evropske poslove62. InTER63. Internet portal "Medijska kutija", Niš64. Transparentnost Srbija 65. ISAC Fond66. Ivana Jovanović, Forum mladih Evropskog pokreta u Srbiji  (FM)67. Južne vesti68. Koalicija PreUgovor69. Kolubarske.rs70. Komitet pravnika za ljudska prava- YUCOM71. Konsultacije za lezbejke72. KRIK73. Libek74. Link plus75. Lokal press76. Milivoj Bešlin, FMO77. MillenniuM78. Mreža Nove solidarnosti79. Mreža odbora za ljudska prava u Srbiji CHRIS80. Ne davimo Beograd81. Nedim Sejdinović, novinar82. Nenad Šebek, Konsultant za medije i OCD 83. Nezavisno društvo novinara Vojvodine84. NON-ALIGNED FILMS85. Nova Ekonomija86. Novi optimizam87. Novosadska novinarska škola88. Novosadski humanitarni centar89. NUNS90. NVO Aktiv91. Odbor za ljudska prava Negotin92. Odbor za ljudska prava Niš93. PATOS, Smederevo94. Podrinjski Antikorupcijski Tim Pakt95. Proaktiv96. Protecta97. Radio Zlatousti98. Regionalna informativna agencija JUGpress99. Rekonstrukcija  Ženski fond100. Re-Kraft101. Remark DPCM102. Res Publuca Kragujevac103. Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda104. Sanja Ivačić, FMO105. Slavica Stojanović106. Slavko Ćuruvija Fondacija107. Slobodan Georgiev108. Smart kolektiv109. Students for Liberty – Srbija110. Timočki omladinski centar - TOC, Zaječar111. Trag fondacija112. Udruženje "Kutija", Niš113. Udruženje Fenomena114. Udruženje građana AIM Centar115. Udruženje građana za borbu protiv trgovina i svih oblika nasilja nad ženama “Atina”116. Udruženje građana"NE-BO" , Negotin117. Pakt Loznica118. Bečejsko Udruženje Mladih119. Udruženje žena Peščanik Kruševac120. UG Centar gradjanskih vrednosti iz Subotice121. Urban In - Novi Pazar122. Viktimološko društvo Srbije123. Vojvodina recommended124. Vojvođanski građanski centar125. Vukašin Obradović126. Zaječarska inicijativa127. Žene u crnom

Srbija

Uprava za sprečavanje pranja novca istražuje poslovanje kritičkih medija, na spisku i urednica Nove ekonomije

Uprava za sprečavanje pranja novca pri Ministarstvu finansija napravila je spisak medijskih radnika, nevladinih organizacija i udruženja građana i od banaka zatražila uvid u sve njihove transakcije od 1. januara 2019.Na tom spisku, nazivom organizacije ili ličnim imenom i prezimenom i matičnim brojem nalazi se 20 ljudi i 37 organizacija ili udruženja.U zahtevu koji je Uprava uputila bankama, a u koji je Newsmax Adria imao uvid, podaci se traže kako bi se utvrdilo da li organizacije i pojedinci sa spiska imaju veze sa finansiranjem terorizma ili pranjem novca.Primetno je da se na ovom spisku nalaze imena pojedinaca i organizacija koje otvoreno kritikuju vlast.Na spisku su, između ostalih, NUNS, UNS, CINS, BIRN, KRIK, CRTA, Asocijacija lokalnih i nezavisnih medija, Novosadska novinarska škola. Evropski pokret u Srbiji, Fond za humanitarno pravo, Građanske inicijative, Vojvođanski građanski centar, Inicijativa mladih za ljudska prava, Biro za društvena istraživanja (BIRODI), Komitet pravnika za ljudska prava (Jukom), Centar za evroantlantske studije (CEAS), Centar za međunarodnu saradnju i održivi razvoj, Centar za vladavinu prava, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Beogradski centar za ljudska prava, LIBEK, CANVAS, Nacionalna koalicija za decentralizaciju, Helsinški odbor za ljudska prava...Što se tiče pojedinaca, podatke su zatražili za novinare Slobodana Georgieva, Biljanu Stepanović, Branka Čečena, Vukašina Obradovića... Na spisku su, između ostalih, i političar Vuk Jeremić, reditelj Andrej Nosov, Jelena Milić iz CEAS-a, advokat Ivan Ninić...Traže se podaci i o produkcijskoj kući Non Aligned Films, Trag fondaciji, Fondaciji Katalist, Fondacija Sloboda štampe...Uprava za pranje novca traži promet po dinarskom i deviznom računu uključujući ukupno po godini, sa navedenim osnovama priliva i odliva i podatke po čijem nalogu se vrše uplate i u čiju korist se vrše isplate, podatke o ovlašćenim licima i "da li su navedena lica ovlašćena po računima drugih lica", čak i da li imaju sef i, kako se navodi, "sve druge korisne podatke".Direktor Centra za istraživačko novinarstvo (CINS) Branko Čečen, koji se i sam nalazi na spisku, ocenio je da zahtev za proverom računa predstavlja zloupotrebu institucija zarad obračuna sa kritičarima vlasti.

Srbija

Udruženje hotelijera: Gostiju nema, a moramo da platimo TV pretplatu

Svega četiri odsto hotela popunjeno je u prestonici Srbije, a hotelijeri i ugostitelji zbog pandemije imaju loše rezultate u poslovanju i niz drugih finansijskih problema, izjavio je za N1 direktor Udruženja hotelijera i restoratera Srbije HORES Georgi Genov.Genov je naglasio da je ugostiteljima i hotelijerima neophodna dodatna intervencija države i direktna pomoć, kako bi opstali i naglašava da je Vladi Srbije upućen niz predloga, na koje se za sada još uvek čeka konkretan odgovor."Vi imate 12 zemalja koje su smanjile takozvani 'PDV-kovid', gde su smanjili PDV na 1, 2, 3 ili 5 procenata, tako da da smo mi zahtevali te mere", naglasio je Genov najbitnije mere koje se prema njegovim rečima odnose na fiskalnu politiku."Druga mera odnosi se na parafiskalne takse, a da ne govorim o TV pretplati, koja se plaća, a gostiju nema, autorskim pravima... Vi sada imate novu uredbu koja je izašla pre koji dan vezana za uticaj hotela na zaštitu životne sredine, gde gostiju nema, a mi moramo da plaćamo tu taksu, koja je od 50.000 do 500.000 dinara", kaže Genov. On je podsetio i da hoteli još uvek čekaju rezultate Fonda za razvoj o dobijenim kreditima kako bi dobili sredstva i počeli da rade.Krediti, podseća treba da se koriste za likvidnost i obrtna sredstva.Udruženje HORES je inače pre tri nedelje uputilo svoje zahteve Vladi Srbije.Tada su istakli da je manje od pet odsto hotela u Srbiji popunjeno, a u Beogradu 16 odsto, što je više od sadašnje popunjenosti.Prema njihovim podacima, pre tri nedelje polovina hotela u Srbiji nije radila.Kako je preneo naš portal, hotelijeri i ugostitelji su tada tražili od države da im konkretno pomogne, jer će posle, kako su tada naglasili, biti kasno.

Srbija

Još jedan moratorijum u otplati kredita

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) usvojio je danas propise kojima dužnicima banaka i davalaca finansijskog lizinga omogućava da dodatno odlože obaveze po osnovu kredita, kreditnih proizvoda i l...

Srbija

Još 6,2 miliona dinara za preventivne mera za održavanje konstitutivne sednice Skupštine Srbije

Vlada Srbije odlučila je da izdvoji iz budžetske rezerve  6,2 miliona dinara potrebnih za obezbeđivanje preventivnih mera i epidemioloških uslova za održavanje konstitutivne sednice Narodne skupštine, objavljeno je u najnovijem Službenom glasniku.Na toj sednici treba da se potvrde mandati poslanika izabranih na nedavno održanim parlamentarnim izborima 21.juna. Skupština Srbije već je ranije uvela oštre mere prevencije i zaštite u vidu providnih panoa ispred poslanika, merenja temperature i sredstava za dezinfekciju. Parlament izabran na izborima 2016. se nije sastajao više od mesec i po dana tokom pandemije i vanrednog stanja. Prvi put se, uz sve navedene mere, sastao 28. aprila. Pokret Dosta je bilo je saopštio juče da će konstitutivna sednica biti održana u Centru Sava.