Srbija

Srbija

Ognjen Radonjić: Sami smo krivi za ovaj sunovrat

Čini mi se da mi živimo u jednom institucionalnom rasulu, naše društvo je u svakom pogledu u jednom privrednom, demografskom, kurtuloškom, obrazovnom sunovratu. Postavio bih pitanje građanima šta oni misle ko je za to kriv, kako smo se našli ovde gde smo se našli? Ja mogu da kažem ono što mislim iz perspektive građanina, da smo sami krivi za to što se nalazimo tu gde se nalazimo, rekao je za sledeći broj Nove ekonomije Ognjen Radonjić, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.Ono što se meni čini jeste da kada slušate taj javni diskurs i kada se pokrene bilo kakva politička debata, bar kada su u pitanju protivnici ove vlasti, s jedne strane se govori da je ova vlast besprizorna i bezočna, a da je opozicija nesposobna i iz toga izvodim zaključak da su zapravo drugi krivi. Ja bih, kaže Radonjić, predložio da krenemo od jednog elementarnog pitanja: da krene svako od sebe i postavi pitanje - šta sam ja to učinio ili sam propustio da učinim zbog čega živimo u ovom rasulu. Po mom mišljenju, mi smo kao građani dopustili jednu višedecenijsku korupciju, pri čemu ne mislim na korupciju u bukvalnom smislu reči, nego mislim i na takvu korupciju da smo prosto sami zatvarali oči pred ogromnim problemima sa kojima smo se suočavali, samo zato što nam je u tom trenutku tako bilo lakše, odnosno ugodnije i onda smo naravno vremenom počeli da se navikavamo na sve gore i gore, i kao građani smo u tome učestvovali. Naravno, čast pojedincima. Zašto to govorim? Neke istupe videli smo tokom pandemije korone. Ovde su lekari goloruki zapravo poslati u borbu protiv epidemije i imali ste prijavu – otvoreno pismo protiv direktora klinike Dedinje, to je bila neka grupa zaposlenih, niko se nije tu poimence potpisao; imali smo Anu Lalić, vašu koleginicu koja je završila u zatvoru zbog anonimnih dojava da nema opreme, itd. Kada je ona završila u zatvoru, žestoko je reagovala vaša struka novinari, čak i opozicija je reagovala, ali se ne sećam da je iko iz KCV reagovao i da je javno rekao da je to što je ona napisala  istina. Jedna velika bruka, neviđena bruka tokom ove pandemije je slučaj mlade Jovane Popović. Imamo i masovni egzodus, znači da oni koji prosto ne žele da žive u ovakvom sistemu masovno napuštaju zemlju, a među njima je veoma mnogo mladih i to je naš ogroman problem, jer se na taj način značajno crpi naš demokratski kapacitet u budućnosti, kaže profesor Ognjen Radonjić.

Srbija

Nikola Knežević: IT sektor takođe trpi posledice krize

IT sektor trpi posledice kao i sve druge industrije. Možda ne u tolikom obimu, ali definitivno trpi posledice. Naša industrija je vezana za druge industrije, kao što su građevina, ugostiteljstvo i slično. Čak i sam deo industrije koji se bavi programiranjem je pretrpeo i dalje trpi posledice, s obzirom na to da su investicije stopirane, smanjene ili odložene. Samim tim i naš sektor, koji je servisni sektor svih industrija, trpi, kaže za sledeći broj Nove ekonomije Nikola Knežević, vlasnik IT kompanije Nes Communications. Ovo leto će, smatra Knežević, biti veoma izazovno za mnoge, kako poslodavce, tako i zaposlene. Prvo, posao još uvek neće biti na nivou na kome je normalno da bude, jer se nijedna ekonomija neće oporaviti do leta, pa ni naša, s obzirom na to da mi veoma zavisimo od stranih ulaganja i stranih tržišta. Ono što vidim kao najproblematičnije za poslodavce je nemogućnost planiranja tokova novca, jer će pogođene industrije i kompanije i dalje imati problem, a samim tim će odlagati plaćanje svojim dobavljačima. Takođe, mnogi projekti ce biti odloženi za sledeću godinu, dok se vidi kako će izgledati oporavak. Što se zaposlenih tiče, njima će problemi takođe biti višestruki, jer pored smanjenog obima posla, verovatno će doći i do smanjenja plata, a da oni koji su već smanjili plate neće ih vraćati na stari nivo do kraja godine, što zbog nemogućnosti odlaska na odmor nigde osim u Srbiji, jer će verovatno i dalje biti problematično putovati, a što i zbog toga što će zaposleni sa malom decom imati problem sa čuvanjem dece za vreme leta. Virtualna kancelarija je sve bliža realnosti u Srbiji. Alati za to postoje, samo ih treba koristiti. Verujem da će biti i veliki broj ljudi koji će obavljati delatnost iz kafića, tamo je mirno, a može se organizovati i sastanak, kao i popiti kafa, smatra Nikola Knežević.Kompletan intervju sa Nikolom Kneževićem dostupan je junskom izdanju časopisa Nova ekonomija 

Srbija

CarGo i Agencija za zaštitu životne sredine obeležili Svetski dan zaštite životne sredine

Udruženje gradjana CarGo, kompanija CarGo Technologies i Agencija za zaštitu životne sredine zajedno su obeležili Svetski dan zaštite životne sredine i poručili da je neophodan zajednički rad privatnog, javnog i civilnog sektora kako bi se smanjila emisija štetnih gasova i očuvala životna sredina.Predsednik Udruženja građana CarGo Aleksandar Vučić istakao je da se kroz ovakve zajedničke akcije pokazuje kako privatni i javni sektor mogu zajedno da rade kada teže istom cilju, a to su u ovom slučaju zdraviji i zeleniji Beograd i Srbija. “Veoma smo ponosni jer je prepoznato da CarGo usluga utiče na smanjenje emisije štetnih gasova, čime se smanjuje i zagađenje životne sredine. Pre par godina smo govorili o velikom snu da predvodimo borbu za smanjenje zagađenja i emisije štetnih gasova, a danas sa ponosom mogu da kažem da idemo korak dalje”, rekao je Vučić na konferenciji ispred Muzeja savremene umetnosti.On je naglasio da u saradnji sa kompanijom CarGo technologies imaju cilj da CarGo flotu do 2023. godine čine isključivo hibridni i električni automobili i da se zato kontinuirano ulaže u tom pravcu.“Svi zajedno moramo da radimo na čistijem vazduhu. Nije dovoljno da samo jednom godišnje obeležimo Svetski dan zaštite životne sredine i da sutra nastavimo sa starim, lošim navikama. Moramo pre svega svojim primerom da pokažemo kako kompanije, udruženja i pojedinci mogu da daju svoj doprinos da svi živimo u čistijoj i zdravijoj sredini”, izjavio je Vučić.Vučić je podsetio da se pregovara sa kompanijom koja je lider u izgradnji elektro punjača u jugoistočnoj Evropi, a kako bi se obezbedila neophodna infrastruktura elektro punjača. Prepoznatljivi CarGo električni i hibridni automobili prošli su trasom od Agencije do Ušća kako bi pokazali kako ovi automobili utiču na smanjenje emisije štetnih gasova. Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović je rekao da CarGo karavanom električnih automobila žele da ukažu na uticaj koji saobraćaj ima na kvalitet vazduha u velikim gradovima, posebno metropolama, kakav je Beograd.“Karavan električnih automobila organizujemo u skladu sa izazovima sa kojima se Srbija trenutno suočava na polju ekologije. U karavanu učestvuju kompanija CarGo sa svojim električnim i hribridnim automobilima, ali i motori na električni pogon, trotineti, skuteri. Na ovaj način promovisaćemo značaj ovih vozila koji ne narušavaju našu životnu sredinu i doprinosi smanjenju emisije izduvnih gasova”, rekao je Radović.On je dodao da se ovaj karavan uklapa i u ovogodišnju parolu Svetskog dana zaštite životne sredine „Vreme je za prirodu”.CarGo flotu čine hibridni i električni automobili, među kojima i jaguari I-Pace, koji je proglašen za automobil godine 2019.

Srbija

SUBOTA Maline

Srbija bi ove godine od izvoza voća mogla da ostvari devizni priliv od oko 650 miliona dolara, uprkos tome što će rod biti manji oko pet odsto nego prošle godine, rekao je danas stručnjak za vo...

Srbija

SUBOTA Maline

Srbija bi ove godine od izvoza voća mogla da ostvari devizni priliv od oko 650 miliona dolara, uprkos tome što će rod biti manji oko pet odsto nego prošle godine, rekao je danas stručnjak za vo...

Srbija

NBS: Banke očekuju pad tražnje za kreditima u drugom tromesečju

U prvom tromesečju ove godine kreditna kretanja bila su veoma povoljna, a rast kreditne aktivnosti na međugodišnjem nivou ubrzavao iz meseca u mesec, saopštila je Narodna banka Srbije. Učešće kredita u bruto domaćem proizvodu i dalje je ispod dugoročnog trenda. Usled pandemije, banke očekuju pad tražnje za kreditima.U prvom tromesečju 2020. prosečna kamatna stopa za dinarske kredite u privredi iznosila je 3,6 odsto, a na one u evrima 2,5 odsto, piše u saopštenju NBS. Prosečna kamatna stopa za kredite namenje stanovništvu iznosila je 9,2 odsto za one u dinarima, a 3,6 odsto za one u evrima.Prema oceni banaka, tokom prvog tromesečja smanjena je tražnja za dinarskim kreditima, dok je tražnja za devizno indeksiranim stambenim kreditima nastavila da raste. U uslovima povećane neizvesnosti zbog pandemije, banke očekuju smanjenje tražnje za kreditima u drugom tromesečju.Zahvaljujući rastu ekonomske i kreditne aktivnosti, u martu je smanjeno učešće problematičnih kredita na 4,0%, što prema oceni NBS otvara prostor za dalji rast.Na međugodišnjem nivou, kreditne aktivnosti zabeležile su rast od 11,9% (u privredi od 14,5%, stanovništvu od 9,7%). To je, kako se precizira „ostvareno zahvaljujući efektima ranijeg ublažavanja monetarne politike, niskim kamatnim stopama na međunarodnom tržištu novca i povećanoj konkurenciji među bankama“.Naglašava se da je finansijska podrška i dalje bila pretežno usmerena na segment mikropreduzeća, malih i srednjih preduzeća, kojima je odobreno preko 55% kredita. Nakon toga usledile su mere zbog pandemije, dodaje se u saopštenju.„Prema podacima koji su banke dostavile NBS, 94% građana i 93% privrede prihvatilo je moratorijum u otplati kredita, zbog pandemije izazvane korona virusom. Pored toga, u narednom periodu za kretanja na kreditnom tržištu važan je deo Programa ekonomskih mera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 i podršku privredi Srbije koji se odnosi na kredite za likvidnost namenjene mikropreduzećima, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima,“ navodi se u saopštenu Narodne banke Srbije.Poručuje se da će ta podrška, uz garanciju države, biti realizovana preko Fonda za razvoj u iznosu od 200 miliona, kao i preko poslovnih banaka, u iznosu od 2 milijarde evra. 

Srbija

Bugarska smanjuje PDV restoranima, knjžarama i na dečju hranu

Parlamentarni odbor za budžet i finansije usvojio je predlog o smanjenju poreza na dodatu vrednost restoranima, knjižarama, za dečju hranu i pelene, piše Novinite.Narodni poslanici su podržali predlog da se PDV snizi na ove kategorije proizvoda sa 20 odsto na devet odsto. Inicijativa da se smanji PDV na alkoholna pića sa nižim procentom alkohola - vina i pivo - odbijena je. 

Srbija

Vlada Srbije samo ove godine izdvaja 2,6 milijarde za smanjenje ambalažnog otpada

Vlada Srbije usvojila je na poslednjoj održanoj sednici Plan smanjenja ambalažnog otpada za period od 2020. do 2024. godine, za koji će iz budžeta biti raspoređeno 2,6 milijardi dinara samo tokom tekuće godine.U Uredbi objavljenoj na veb-sajtu Vlade se utvrđuju nacionalni ciljevi upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, koji se odnose na njihovo sakupljanje, ponovno iskorišćenje i reciklažu.Opšti ciljevi tiču se povećanja količine ponovnog korišćenja otpada sa 61 odsto tokom ove godine na 65 odsto do kraja 2024. godine.Dodatno, planom je predviđeno da se količina recikliranog otpada za pet godina uveća sa 56 na 60 odsto.Po tipovima otpada koji treba reciklirati, najbrži rast za 2024. godinu projektuje se za plastiku, obzirom da je planirano da se udeo plastičnog otpada u reciklaži treba da se uveća za sa 26 na 42 odsto, a zatim za papir, pošto količina namenjena reciklaži treba da se uvećava za po dva procentna poena na godišnjem nivou, do 70 odsto 2024. godine.Ostale kategorije otpada u roku od pet godina trebaju da dostignu različit stepen reciklaže - staklo 48, metal 49, a drvo 24 odsto.

Srbija

Glavni urbanista: Muzej Nikole Tesle se seli u bivšu železničku stanicu

Glavni gradski urbanista Marko Stojčić kazao je sinoć  na RTS da je Vlada Srbije odlučila da Muzej Nikole Tesle bude preseljen u zgradu stare Železničke stanice."Zbog sve ove situacije nismo uspeli to da razjasnimo, ali ponašamo se kao da će to biti tako. Siguran sam da će to biti jedna sjajna postavka", ističe Stojčić.Stojčić je rekao i da je zgrada Železničke stanice vraćena u originalno stanje, ali da je dosata rasveta.On je najavio da će Savski trg u potpunosti biti kompletiran do 20. ili možda do 25. septembra. "Na najvećem trgu u Srbiji imaćemo više stvari, a najznačajnija koja će dominirati trgom, pored spomenika Stefanu Nemanji, jeste zgrada bivše Železničke stanice. Vodili smo mnogo računa o tome da Železnička stanica ostane najupečatljiviji deo trga i uspeli smo u tome", naglasio je Stojčić.Podsećamo, pre desetak dana Republika Srbija preuzela je od grada Beograda osnivačka prava nad Muzejom Nikole Tesle.Zgrada glavne Železničke stanice u Beogradu zatvorena je u julu 2018. posle 134 godine. Otad je glavna nova polazna i dolazna stanica za sve vozove u domaćem i međunarodnom saobraćaju - Prokop, ali uprkos brojnim obećanjima vlasti, ova stanica još nema staničnu zgradu. 

Srbija

Portal 021: Farma svinja tužila ekološki pokret iz Srbobrana

Farma svinja Ekstra farm tužila je Ekološki pokret Srbobran, zato što su njihovi aktivisti ušli na njihov posed i zatrpali lagunu iz koje se izlivala svinjska osoka u reku Krivaju, piše portal 021. Razlog akcije bio je što farma nije prestala da zagađuje reku, uprkos nalozima državnih inspektora. Iz ekološkog pokreta poručuju da je reč o problemu koji je počeo da eskalira.„Na dnevnom nivou je otprilike 50 kubika osoke oticalo u Krivaju. U priči je i farma Agropromet koja je trpela štetu jer su oni vlasnici zemljišta preko kojeg se bez dozvole kopala laguna. Zagađenje je stizalo do povrća koje ova farma proizvodi i velike količine su im iz izvoza vraćene u Srbiju - čitava proizvodnja, jer su koristili vodu iz Krivaje u zalivnom sistemu, a sad je već jasno kakva je voda iz Krivaje“, izjavio je za 021 predsednik Ekološkog pokreta Srbobran Dragan Kurjački i naglasio da su državne inspekcije utvrdile zagađenje.„Kontrola je pronašla amonijak. Razgovarali smo lepo sa vlasnikom, dogovorili se, međutim i dalje je nastavio da pušta osoku. Čak sam i ja dobio tužbu kad sam išao da slikam situaciju. Od dogovora da to ne radi nije bilo ništa“, rekao je Kurjački.Nakon što su sačekali da reaguju sve inspekcije, aktivisti su uz pomoć Agroprometa samostalno zatrpali kanal kojim je osoka oticala u reku. To je, kaže Dragan Kurjački, konačno zaustavilo zagađenje.

Srbija

Er Srbija možda neće imati para da vrati pozajmicu Etihad ervejz partners BV

Er Srbija (Air Serbia) obavestila je Etihad ervejz partners BV (EAP BV), kompaniju koju je nacionalni prevoznik iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uspostavio da bi finansirao svoje podružnice, da potencijalno neće moći da ispuni svoje dužničke obaveze usled krize izazvane koronavirusom.Portal Ex-yu aviation prenosi da je Er Srbija u septembru 2015. godine uzela kredit od EAP I BV vredan 52,9 miliona dolara koji na naplatu dospeva u septembru 2020. godine, uz godišnju kamatnu stopu od 6,96 odsto.Pored toga, 20. maja 2016. godine je dogovorila zajam od 63 miliona dolara kod EAP II BV, koji na naplatu dospeva u junu 2021. godine.Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zoran Mihajlović nedavno je izjavila da je Er Srbija napravila oko četrdeset miliona evra gubitka od početka pandemije, koja je na dva meseca prizemljila sve komercijalne letove.Ministarstvo procenjuje da će gubici u celom vazduhoplovnom sektoru zemlje, uključujući njenu nacionalnu avio-kompaniju, aerodrome i dobavljača vazdušnog saobraćaja, do kraja godine dostići do 200 miliona evra.Ministarstvo je takođe saopštilo da sarađuje sa Er Srbijom na nizu mera pomoći, uključujući pokrivanje dela gubitaka, poreskim olakšicama i odlaganja laćanja komunalnih usluga."Odluka o tome da li će i kada država povećati vlasnički udeo u kompaniji Air Serbia zavisiće od uslova i naših finansijskih mogućnosti", saopštilo je resorno ministarstvo.Aviokompanija sa sedištem u Abu Dabiju ima 49% udela u Air Serbiji, dok ostatak kontroliše vlada Srbije.

Srbija

Danas: Zakupci će tužiti TC Plaza u Kragujevcu

Vlasnici lokala u TC Plaza u Kragujevcu, kompanija SEC iz Beograda, traže od zakupaca da plate pun iznos kirije za period tokom kog tržni centar nije radio, zbog čega Unija zakupaca Srbije planira da podnese tužbu, piše dnevni list Danas.U Udruženju zakupaca Srbije (UZS) kažu za Danas da su od vlasnika TC Plaza u Kragujevcu dobili predlog za smanjenje kirije i troškova marketinga, ali da su istovremeno odbili njihov predlog o izmeni uslova zakupa u periodu nakon delimičnog otvaranja Tržnog cenrta.„Ono što su ponudili jeste umanjenje rente od 20 do 60 odsto za taj period u kom tržni centar nije radio. Većini zakupaca je iznos zakupa veći nego prihod u martu, maju, dok u aprilu niko nije radio tako da nije ni bilo prihoda. Regionalna Privredna komora je imala sluha za nas, kao i načelnica okruga, pisali su i oni vlasnicima dopis, ali ništa“, rekao je za Danas predsednik UZS Bojan Mitić.Kompanija SEC iz Beograda obavestila je zakupce lokala u TC Plaza da im za period od 21. marta do 8. maja duguju pune iznose za kiriju, jer im do 28. maja nisu odgovorili na njihov predlog u kom im nude privrmeno umanjenje osnovne zakupnine i naknade za marketing za taj period. Kako se navodi u obaveštenju, kompanija SEC smatra da su zakupci tako odbili njihov predlog i traže da im se plati pun iznos.UZS će zbog toga, kako kaže, podneti tužbu protiv ove kompanije.

Srbija

Računica povratnika: Poslušati predsednika ili ponovo tražiti posao u Nemačkoj

Od neprijatelja Srbije, gastarbajteri postali najveće blago za zemlju. Tako bi se mogao opisati evidentan zaokret u politici predsednika i Vlade Srbije prema građanima koji privremeno rade u inostranstvu, a novac troše u Srbiji. Nakon indirektnog optuživanja da se navodno više od 300.000 njih vratilo u pandemiji da bi se besplatno lečili u Srbiji, i pritom donelo i virus u svoja rodna mesta, ovih dana ih predsednik Vučić moli da ostanu jer su korisniji u Srbiji.Obećao im je najbolji paket u istoriji za zapošljavanje“, koji će sadržati podsticaje za nova radna mesta jer je cilj da se zaposle ljudi koji su se u Srbiju vratili tokom pandemije. Kad šalju pare dobri su, kad se vraćaju nisu dobrodošli Prema predsednikovoj računici, korisniji su u Srbiji, nego da podižu BDP u evropskim zemljama.Međutim, povratnici koji su obično angažovani u Evropi na višemesečnim poslovima imaju drugu matematiku.Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko kaže za Novu ekonomiju da čvrsto veruje da su ti 'povratnici' najvećim delom naši rezidenti koji su se zatekli u inostranstvu u vreme izbijanja pandemije i zatvaranja granica i da je reč oko 50-60 hiljada ljudi koji su se u martu vratili. Oni su uglavnom bili na kratkoročnim vizama (do 12 meseci) ili čak i bez njih, ako su planirali da borave kraće od 3 meseca. U prilog ovoj tezi poziva se na statistiku EU iz ranijih godina. Na kraju 2018. godine bilo je nešto manje od 500,000 naših državljana u svih 28 zemalja EU. Od toga je na dugoročnim vizama bilo oko 463,000 lica, a na kratkoročnim svega 28,000 lica.  To je relativno stabilna statistika, ne menja se mnogo iz godine u godinu, tako da su verovatno slične cifre bile i na kraju 2019, a moguće nešto veće u martu 2020, jer su neke sezonske aktivnosti u kojima su anagažovani naši kratkoročni migranti do tada već počele, kaže profesor Arandarenko.Recimo da je tih sezonskih i cirkularnih migranata - povratnika bilo oko 50,000 do 60,000 u martu ove godine. Uzimajući u obzir da se između proleća i jeseni neke sezonske aktivnosti bitno uvećavaju, možemo da pretpostavimo da je ukupan broj ljudi koji deo godine provode na radu u inostranstvu, a drugi deo (obično izvan rada) u Srbiji, oko tri puta veći, tj. da je nekih 150-180,000 ljudi svake godine, do ove, zarađivao u inostranstvu i taj novac uglavnom donosio u zemlju, dodaje Arandarenko.Da bi se njima isplatilo, potrebno je da unesu u zemlju najmanje onoliko koliko bi zaradili da nisu ni odlazili. Ako im ta opcija bude uskraćena, a većini ili dobrom delu njih verovatno hoće zbog ograničenja mobilnosti i globalno smanjene ekonomske aktivnosti, biće upućeni na to da ili troše ušteđevinu ili da rade za niske plate koje im do sada nisu bili atraktivne, ističe profesor. Sezonci u zemlju donesu milijardu evraOn procenjuje da je novac koji ovi kratkoročni i cirkularni migranti donose sa sobom da ga potroše sa svojim porodicama u Srbiji iznosio, po najmanje trećinu ukupne sume doznaka, što je otprilike milijarde evra. Izostanak npr. 70% te mase inostranih zarada sezonskih radnika, već bi značio ovogodišnje smanjenje doznaka veće od 20%.  Podsećamo, Svetska banka je takođe dala takve procene. Srbija je u 2019. od doznaka dobila oko tri milijarde evra ili 15 odsto BDP-a.Samo ako se korona kriza produži, mladi radnici bi ostali u Srbiji"Tačno je da bi do tog pada došlo skoro isključivo zbog izostanka doznaka sezonaca. Za ostale glavne tipove (doznake trajno ili dugoročno odseljenih, inostrane penzije i sl.) ne verujem da će doći do bitnijeg smanjenja", kaže Arandarenko.Više relativno preduzimljivih, uglavnom mlađih ljudi, radnog uzrasta u zemlji svakako predstavlja određeni potencijal, tako da bi njihovim radnim anagažovanjem u zemlji deo tih izgubljenih doznaka teorijski mogao biti kompenziran kroz rast domaćeg proizvoda, ali to je teško očekivati u uslovima očekivanog rasta nezaposlenosti u zemlji ove godine. Takođe, oni su već izgradili model preživljavanja za sebe za koji mislim da bi bili spremni da ga u većem broju napuste samo u slučaju da se pandemijska kriza produži za nekoliko godina, zaključuje profesor.

Srbija

Dosad registrovano šest lobista u Srbiji

U registar lobista Agencije za borbu protiv korupcije dosad je upisano šest lobista, fizičkih lica. Prvi je upisan u martu ove godine, nekoliko dana pre uvođenja vanrednog stanja, i reč je o Nenadu Vukoviću, predsedniku Društva lobista Srbije. Zasad Nema registrovani stranih ni domaćih pravnih lica koji se bave lobiranjem.  Agencija za borbu protiv korupcije vodi Registar lobista i Registar pravnih lica koja obavljaju lobiranje, kao i posebnu evidenciju o stranim fizičkim i pravnim licima koja obavljaju lobiranje. Nenad Vuković za Novu ekonomiju ocenjuje će biti sigurno još registrovanih lobista jer je uoči pandemije obuku Agencije prošlo 20-30 ljudi, a najavljena je i nova u julu. Želite da budete lobista? Evo šta morate da položite On ističe da dvonedeljni kurs Agencije koji je formalni uslov za upis u registar nije obuka za lobistu, već više upoznavanje sa propisima.On naglašava da je potpuno drugo pitanje koliko je lobista potrebno Srbiji i koliko će uspeti da nađe posao u srpskoj privredi i politici.Vuković skreće pažnju na zakonsku mogućnost neregistrovanih lobista koji u ime firme mogu da lobiraju. "To je manjkavost zakona. Pravna lica ne vide motiv da se registruju. Druga opasnost je da registovani lobisti moraju da prođu dug put do registracije a da im posao kradu neregistrovani lobisti", upozorava on.Kako pojašnjava, neregistrovani lobista je u obavezi da podnese pisani zahtev lobiranom licu za koje želi da ga primi, ali nema obavezu pisanja izveštaja Agenciji, niti je predmet kontrola kojima podležu lobisti iz registra. Zakon o lobiranju primenjuje se od avgusta 2019. godine. I.Pavlović

Srbija

Do Grčke zasad samo preko Bugarske

U ovom trenutku iz Srbije do Grčke je kolima moguće doći samo preko Bugarske, dok su druga dva pravca, preko Severne Makedonije i preko Crne Gore i Albanije, trenutno zatvoreni, prenose Novosti.  Sever...

Srbija

Više od dve trećine državnih sajtova nebezbedno

Privatnost razmene podataka i autentičnost ne garantuje 70 odsto sajtova različitih republičkih organa, a označeni su kao nebezbedni jer ne poseduju SSL/TLS sertifikat, prenosi Startit Dnevnik."Taj setifikat je poput digitalne lične karte, kojom se dokazuje autentičnost sajta i garantuje kriptovanje podataka koji se razmenjuju. Time se naravno ne rešavaju svi bezbednosni izazovi, ali šteta je ne voditi računa o osnovnoj digitalnoj higijeni i time bacati senku na sve ono što funkcioniše", ocenio je tehnološki konsultant Milan Novaković.Najbolje su ocenjeni veb-sajtovi ministarstva, obzirom da od 18 zvaničnih prezentacija pomenuti sertifikat ima njih deset, ali ga nemaju ni sajt Ministarstva odbrane i Ministarstva spoljnih poslova.Najlošiji su sajtovi uprava, gde tek svaki četvrti Gugl obeležava kao bezbedan - tri sajta uprava na republičkom nivou imaju SSL/TLS sertifikat, među kojima je i sajt Uprave za trezor.Tri od 11 sajtova nezavisnih tela poseduje bezbednosni sertifikat, odnosno ispunjavaju kriterijume bezbednosti."Kada govorimo o najvišim državnim organima, Predsednik, Vlada i Vrhovni kasacioni sud su bezbedni, dok sajtovi Narodne skupštine, Ustavnog suda i Republičkog javnog tužilaštva nisu", navode u Startitu.