Srbija

Srbija

Kada ćemo i kako na more?

Grčka je najavila otvaranje granica za turiste. Građani Srbije još uvek ne mogu da putuju u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju i sve zemlje EU. Na osnovu međudržavnog sporazuma građani Srbije mogu da putuju u Rumuniju i Bugarsku, prenosi RTS.  Svetska zdravstvena organizacija upozorava da se situacija sa koronavirusom globalno pogoršava i da u onim zemljama koje su popustile mere raste broj novozaraženih. Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) izjavio je za Javni servis da prve grupe turista, kreću u Grčku već od ponedeljka.„Mnogo je nepoznanica, videćemo kako će se stvari odvijati kako bude odmicalo leto i kako se bude razvijala epidemiološka situacija. Prva grupa turista kreće 15. juna za Grčku i to će zapravo biti test – kako će oni proći i u pozitivnom ili negativnom smislu se odraziti na ovu sezonu,“ naveo je Seničić. Prema njegovim rečima pola putnika sa uplaćenim aranžmanima želi da putuje, polovina odbija, a rešenje je pronađeno u odlaganju.„Sa druge strane, naši ozbiljni problemi nastaju sa partnerima u inostranstvu koji su već primili naš novac, jedan deo njih ne želi da radi pod ovim uslovima jer imaju povećane troškove, treba da se prilagode nekim novim pravilima rada,“ objašnjava Seničić.Podseća da je Grčka vlada saopštila da će svi eventualno zaraženi putnici biti lečeni i smešteni u karantin o trošku države, kao i da su i Turska i Tunis najavili slične mere. Gostujući na RTS-u, direktor kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji Marjan Ivanuša izjavio je da su zemlje slobodne da donose odluke o otvaranju granica i karantinu.„Ja bih ipak preporučio da ako je neko bolestan - ne putuje, jer ako se razbolite negde bez obzira što vam te zemlje garantuju neku zdravstvenu negu, imajte na umu da to može imati velike posledice i na povratak jer možda nećete moći da se vratite istim avionom kojim ste planirali ili treba ostati duže i to može biti povezano sa troškovima koje niste planirali, tako da treba biti jako pažljiv,“ objašnjava Ivanuša.Seničić je podsetio i šta sve od troškova može da se pokrije putem osiguranja.„Osiguranjem pokrivaju sve do momenta dijagnostifikacije virusa. Tog trenutka prestaje njihova obaveza, ali imaju obavezu da urade repatrijaciju. Imamo zemlje koje prihvataju te troškove, nećemo imati dodatne troškove po pitanju lečenja hospitalizacije i karantina,“ naveo je direktor YUTE i napominje da neke osiguravajuće kuće mogu da pomognu oko dodatnih troškova transfera u slučaju karantina koji traje od 14 do 28 dana. Prema podacima YUTE turista još nema u Srbiji, postoje najave za septembar, ali to zavisi od nekog novog talasa zaraze.Otvaranje unutrašnjih granica Šengena završiće se do kraja juna, a zatim sledi postepeno otvaranje spoljnih granica EU, početkom jula, najavljeno je u Briselu.

Srbija

NBS smanjila referentnu kamatnu stopu na 1,25 odsto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da nastavi sa ublažavanjem monetarne politike ireferentnu kamatnu stopu je snizio za 25 baznih poena, na nivo od 1,25%.Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor je imao u vidu da razmere krize u svetuizazvane širenjem virusa korona (Covid-19) zahtevaju dodatnu podrškumonetarne politike domaćoj ekonomiji, da bi se ublažili negativni efekti tekrize i podstakao privredni rast u narednom periodu. Izvršni odbor je imaou vidu prethodno donete mere znatnog ublažavanja monetarne politike ifiskalne podsticaje, ali i činjenicu da je, zahvaljujući odgovornom vođenjuekonomske politike, Srbija ovu krizu dočekala u znatno povoljnijojmakroekonomskoj poziciji nego prethodne krize. Na taj način je otvorenprostor da se dodatno poveća ekspanzivnost monetarne politike i pružipodrška privrednom oporavku zemlje.Izvršni odbor naglašava da je odluku o dodatnom smanjenju referentnekamatne stope doneo u uslovima obezbeđene niske i stabilne inflacije, čijeje usporavanje nastavljeno i u aprilu, na 0,6% međugodišnje, u skladu sočekivanjima Narodne banke Srbije. Prema oceni Izvršnog odbora,inflacija bi u ostatku godine trebalo da se kreće oko donje granicedozvoljenog odstupanja od cilja (3±1,5%) u uslovima niže agregatne tražnje,kao i nižih uvoznih cena, uključujući i cene nafte. Postepeno približavanjeinflacije centralnoj vrednosti cilja očekuje se u srednjem roku, čemu bitrebalo da doprinese oporavak tražnje, podstaknut merama monetarne ifiskalne politike.Širenjem virusa korona svetska privreda je uvedena u recesiju bez presedanai sve je izvesnije da će njeno „otvaranje“ biti postepeno, što je uticalo i dabrojne centralne banke donose nove mere za podsticanje bržeg oporavka. Zanas je posebno važan oporavak zone evra, koji bi trebalo da bude podstaknutnedavno donetim dodatnim merama Evropske centralne banke, kojima sepovećava likvidnost i pruža podrška povoljnim uslovima finansiranja.Koordinirane akcije monetarne i fiskalne politike u mnogim zemljama svetatrebalo bi da doprinesu povoljnijim uslovima finansiranja i podsticanjuoporavka privrede u narednom periodu. Izvršni odbor je imao u vidu i da sezbog lošijih izgleda za globalni privredni rast očekuje da će ceneprimarnih proizvoda na svetskom tržištu, pre svega cene nafte, ostati narelativno niskom nivou i u narednom periodu.Izvršni odbor je posebno istakao činjenicu da će dodatnim smanjenjemreferentne kamatne stope, zajedno s prethodno donetim merama monetarne ifiskalne politike, efekti pandemije na privredu Srbije biti znatnoublaženi. Gotovo je izvesno da su se najveći efekti krize, kao i u većinidrugih evropskih zemalja, u Srbiji osetili u aprilu, ali i da će u narednimmesecima uslediti oporavak, podstaknut preduzetim merama, koji će voditirastu bruto domaćeg proizvoda u 2021. godini od najmanje 6%, bez ugrožavanjacenovne i finansijske stabilnosti.Izvršni odbor je istakao da će puna koordinacija mera monetarne i fiskalnepolitike biti nastavljena, što će omogućiti smanjenje eventualnih daljihnegativnih uticaja iz međunarodnog okruženja. Narodna banka Srbije će idalje pažljivo pratiti globalna kretanja i njihove implikacije na domaćuekonomiju i inflaciju i blagovremeno reagovati kako bi očuvala postignutucenovnu i finansijsku stabilnost i doprinela rastu naše privrede naodrživim osnovama.Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka oreferentnoj kamatnoj stopi održaće se 9. jula.

Srbija

Delez Srbija imenovala novog generalnog direktora

Kompanija Delez Srbija je dodatno pojačala liderski tim imenovanjem novog generalnog direktora Jan-Vilem Dokhejra. On će se zvanično pridružiti kompaniji u Beogradu 1.septembra 2020., navodi se u saopštenju kompanije. Dokhejr ima bogato lidersko iskustvo u različitim industrijama širom sveta i više od dvadeset godina uspešne profesionalne karijere, saopštili su iz Delezea. U okviru jednog od najvećeg globalnog maloprodajnog lanca Ahold Delez bio je odgovoran za rukovođenje divizijom „To go“ u okviru brenda Albert Hejin, gde je ostavio snažan doprinos u širenju novih kanala prodaje i lansiranju inovativnih digitalnih projekata koji su podigli ukupno iskustvo kupovine na najviši nivo.U protekle dve godine predvodio je jednu od najvećih fitnes kompanija u Holandiji, gde je u potpunosti reorganizovao posao i ponovo pokrenuo novu digitalnu platformu od fitnesa do zdravlja. Jan-Vilem Dokhejr predvodiće u Srbiji gotovo 13 000 zaposlenih, a pozicija generalnog direktora u kompaniji Delez Srbija biće prilika da bogatim internacionalnim iskustvom podrži već stabilan lokalni tim, kao i da inovativnim i liderskim pristupom podigne poslovanje kompanije na naredni nivo.Dokhejr je rođen u Holandiji, diplomirao je na Univerzitetu Groningen, a liderski potencijal je dodatno usavršavao na Harvard Bussines School, navodi se u saopštenju Delezea. 

Srbija

U Srbiji radi manje od 30 odsto hotela

U Srbiji je trenutno otvoreno manje od 30 odsto hotela, 112 od ukupno 380 radi, a popunjenost smeštaja je usled pandemije je svega 10,79 odsto, saopštilo je danas Poslovno udruženje hotelsko-ug...

Srbija

Fabrika guma u Zrenjaninu: Prvo dozvola, pa onda ekologija

Godinu dana od početka izgradnje Gradska uprava Zrenjanina objavila je zahtev kineske kompanije Linglong da se odluči o potrebi proceni uticaja buduće njene buduće fabrike automobilskih guma na životnu sredinu. Nevladina organizacija Građanski preokret pozvala je građane da se aktiviraju i dostave gradskoj upravi svoje mišljenje o tom problemu.Predstavnik Građanskog preokreta, Dušan Kokot izjavio je tim povodom da je na delu pokušaj zaobilaženja ekoloških propisa u izgradnji fabrike.„Pred nama je pokušaj da nam se na njivama prve kategorije, u neposrednoj blizini rezervata prirode Carska bara, podigne gigantska fabrika automobilskih guma, uz zaobilaženje ekoloških propisa. Mi živimo u gradu koji više od decenije ne može da izađe na kraj sa smradom iz kafilerije. Sada je trenutak da nateramo nadležne organe da postupaju po zakonu, umesto što ga zaobilaze,“ poručio je Kokot i pozvao građane da svoje mišljenje do 15. juna dostave Gradskoj upravi Zrenjanina.Izgradnja fabrike guma kineske kompanije Linglong počela je pre godinu dana. Nakon što joj je Grad Zrenjanin pokloni zemljište od oko 100 hektara, prglašena za buduću „najveću fabriku pod krovom u Srbiji“ u kojoj bi trebalo da se proizvodi 13 miliona automobilskih guma godišnje.Mišljenje može da se pošalje na adresu: Gradska uprava grada Zrenjanina, Odeljenje za privredu, Odsek za zaštitu i unapređenje životne sredine, Trg slobode 10, 23000 Zrenjanin.Povodom izgradnje kineske fabrike guma u Zrenjaninu, na Internetu je osvanula i peticija, kojoj se može pristupiti na sledećem linku .Građanski preokret još jednom je ukazao na problem vode za piće u Zrenjaninu. Najavljene su i tribine na tu temu, koje bi trebalo da se održe krajem meseca.

Srbija

Šest najpopularnijih kriptovaluta

Danas, malo ko dovodi u pitanje opstanak tržišta kriptovaluta.One se nezadrživo razvijaju uprkos zabrinutosti vezanih za snažne turbulencije.  Već postoje na stotine različitih kriptovaluta i njihov broj i dalje raste. Ovo može biti mač sa dve oštrice.On stvara glavobolje ljudima koji pokušavaju da izaberu najbolje valute za investiranje.Ono što je shodno uraditi jeste uzeti u obzir nekolicinu ključnih faktora kao što su tržišna vrednost i obim kupovine. Prateći njih otkrivamo da mali broj kriptovaluta zauzima veliku većinu ovog digitalnog ekosistema. Bitcoin je prvobitni izvor svih kriptovaluta i iz njega su nastale mnoge druge kripto mreže. Mi ćemo se fokusirati na 6 glavnih opcija i objasniti njihove specifičnosti. 1. BitcoinKada je u pitanju tržišna vrednost, Bitcoin je i dalje vodeća kriptovaluta.  On je takođe pionir na tržištu, prvi virtuelni novac koji je nastao na principu peer-to-peer mreže. To se dogodilo 2009 godine, kada je izrudaren prvi novčić. Narednih deset godina je bilo obeleženo mnogim usponima i padovima vrednosti. Danas, i pored ove burne istorije, Bitcoin i dalje uživa poverenje korisnika. Njegov obim dnevne kupovine u martu ove godine je iznosio preko 48 milijardi dolara. Ljudi i dalje rado šalju ovu valutu iz jednog u drugi digitalni novčanik.Trenutno, vrednost Bitcoin-a je oko 9,739 dolara. Ona prevazilazi vrednost većine drugih kriptovaluta na tržištu. Napokon, Bitcoin podržavaju i najeminentnije berze kriptovaluta, digitalni novčanici, kao i mnogi istaknuti investitori.2. EthereumEthereum je jedan od glavnih konkurenata Bitcoin-u. Kreirao ga je Vitalik Buterin 2015. godine. Njegova ideja je bila da stvori platformu koja će koristiti opšti jezik za pisanje skripti. Ova značajna inovacija je omogućila olakšano stvaranje pametnih ugovora i decentralizovanih aplikacija (DApps). U trenutku kada je Ethereum lansiran, već je 11.9 milliona novčića bilo izrudareno, što je 13% maksimalne količine koja može da cirkuliše. Ovaj početni uspeh nije sprečio da se 2016. godine kriptovaluta razdvoji na dva dela: Ethereum i Ethereum Classic. Prva beleži impozantne 23 milijarde dolara u vrednosti dnevne kupovine, što je značajno više od Classic verzije. Ethereum je takođe veoma popularan u poslovnom svetu, među preduzetnicima iz raznih sektora privrede. 3. Litecoin Čarli Li, bivši zaposleni kompanije Google, pokrenuo je 2011. godine Litecoin. Ova kriptovaluta je grana Bitcoin-a koja je donela nekoliko inovacija. Naime, ona skraćuje vreme kreiranja bloka i povećava gornju granicu novčića u opticaju. Valuta takođe koristi drugačiji algoritam baziran na skripti. Zbog toga je Litecoin dobio i nadimak „srebro kripto sveta“, sveta u kojem je Bitcoin svakako zlato. Tokom godina, mnogi korisnici su se pridružili ovom globalnom sistemu vršenja transakcija. Njime ne upravlja ni jedan čovek već skripta, a njeno dekodiranje zavisi od kompjuterske moći mreže. Ovakvo uređenje, koje se zasniva na blockhain i public ledger tehnologijama, donosi bržu verifikaciju transakcija.Po obimu dnevne kupovine, Litecoin zaostaje za teškašima kao što su Bitcoin i Ethereum. Njegova budućnost se ipak čini svetlom, pošto sve veći broj prodavaca počinje da prima ovu valutu. 4. Dash Sledeći na listi kripto šampiona je Dash.Ova valuta je nastala 2014. i predstavlja open-source digitalni novac Drugim rečima, ona funkcioniše kao decentalizovana i autonomna organizacija korisnika ukorenjena u blockchain tehnologiji.  Mrežna arhitektura je jedinstvena i napisana u C++ programskom jeziku. Ona se sastoji od redovnih rudara i privilegovanih servera koje se nazivaju Masternodes. Oni su zaduženi za verifikaciju svih transakcija koje nastaju na mreži. Jedna od osnovnih prednosti Dash-a je privatnost korisnika. To je zato što ova valuta dozvoljava transakacije kojima se ne može ući u trag. Pored toga, brzina transkacija je veća od glavne konkurencije. U trenutku pisanja teksta, vrednost Dash-a je 62.44 dolara. U opticaju je oko polovine maksimalnog broja koina u ponudi.  5. Bitcoin Cash (BCH)Kao što ime nagoveštava, Bitcoin Cash je izdanica Bitcoin-a. On je nastao 2017. godine u pokušaju da se Bitcoin učini praktičnijim za svakodnevne transakcije. Ova valuta ima veliku istorijsku težinu zbog toga što je bila jedan od najranijih i najuspešnijih primera tvrdih račvanja (hard fork) iz Bitcoin-a. Naime, u vreme rađanja BCH, Bitcoin transakcije su trajale dugo (oko četiri dana). Plaćanje provizije nije bilo isplativo kod manjih kupovina i prodaja. BCH je povećao veličinu bloka (sa 1 na 8 MB) i ukinuo protokole koje su ograničavali njihov prostor. Ideja je bila da se postigne veća brzina transkacija, što je i uspešno ostvareno. Zbog toga ne čudi da je Bitcoin Cash četvrta valuta po obimu dnevne prodaje (6.06 milijardi dolara). 6. Tether (USDT)Tether je prvi i najpoznatiji Fiat Pegged Stablecoin. Lansiran je u Julu 2014. i prvobitno se zvao RealCoin, a u Novembru 2014. je preimenovan u Tether od strane Tether Limited (kompanije koja je odgovorna za održavanje rezervi u Fiat valuti).Tether Limited emituje sve tether-e koristeći samo Omni Layer protocol. To je protokol koji koristi bitcoin-ov blockchain, pa su stoga svi postojeći tether-i uključujući i istoriju transakcija, javno vidljivi pomoću alata koji se pružaju na https://omniexplorer.info/. Od Januara 2018. godine za USDT je omgućeno da bude i na Ethereum mreži kao ERC20 token. Ubrzo nakon toga je postao vodeći ERC20 token po trading volume-u.Pored toga što je prvi i najpopularniji stablecoin, trenutno je rangiran na trećoj  poziciji na coinmarketcap.com po tržišnoj kapitalizaciji. Trenutno obim trgovanja na Tetheru je veći od obima trgovanja na Bitcoin-u.ZaključakOd pojave Bitcoin-a, tržište kriptovaluta se proširilo i diversifikovalo van svih očekivanja. Polje izbora je gotovo nepregledno i teško je odlučiti gde započeti potragu. Mi smo nastojali da vam olakšamo taj poduhvat i pomognemo da doneste ispravan sud.  Navedene kriptovalute bi trebale biti razmatrane pri svakoj investicionoj odluci. One uživaju značajno poverenje potrošača i prihvaćene su od strane raznih kompanija, investitora, i drugih aktera. Neke od njih imaju napredne odlike i nude unikatne pogodnosti. Pored ovih aspekata, obratite pažnju na tržišnu vrednost i cenu valuta, koje ukazuju na to koliki je rizik investiranja u njih. Najpopularnije kriptovalute možete pronaći na platformi ECD.rs. AC

Srbija

Konferencija „Rizici novog doba: uticaj na poslovanje i imovinu“ 23. juna

Drage kolege,U nastavku šaljem najavu za konferenciju "Rizici novog doba: uticaj na poslovanje i imovinu" koja je zakazana za novi termin - 23. jun.Konferencija "Rizici novog doba: uticaj na poslovanje i imovinu", održaće se 23. juna 2020. u hotelu Crowne Plaza u Beogradu Sajber rizici, klimatske promene, odgovornost menadžera, a sve u kontekstu pojačanih opasnosti usled pandemije - teme su konferencije "Rizici novog doba: uticaj na poslovanje i imovinu", koja će biti održana 23. juna u beogradskom hotelu Crowne Plaza.·        Broj hakerskih napada tokom pandemije u proseku je rastao za 33 odsto mesečno, a na meti su bile i zdravstvene ustanove, i finansijske institucije, i kompanije i građani. Ukupne štete se na godišnjem nivou mere hiljadama milijardi dolara i iz godine u godinu se povećavaju.·        Štete od klimatskih promena svake godine u proseku se povećavaju za šest odsto, a u Srbiji se već sada mere milijardama evra: najugroženije su poljoprivreda i elektroprivreda. Iako je manje kretanje tokom pandemije uticalo na to da se pojedini delovi prirode oporave, stručnjaci tvrde da to nije značajno uticalo na oporavak planete, i da štete od klimatskih promena i dalje predstavljaju veću opasnost od pandemije, kako za poslovanje tako i za građane.  ·        Pogrešne odluke menadžera kompaniji mogu naneti višemilionsku štetu. Kako domaća regulativa tretira menadžersku odgovornost, i da li i domaći menadžeri zbog pogrešne odluke mogu otići u dužničko ropstvo?·        Domaće kompanije koje se na vreme informišu o ovim opasnostima imaće veće šanse da sačuvaju svoj biznis od finansijskih rizika. Cilj konferencije je da privrednici u Srbiji sagledaju kakvi sve rizici prete njihovom poslovanju u doba obeleženo četvrtom tehnološkom revolucijom, kakva je preventiva moguća i kako je sprovesti, i kako nadoknaditi finansijske gubitke ukoliko se šteta dogodi. Ove informacije pomoći će im da lakše planiraju poslovanje, definišu budžete i investicije u preventivu i osiguranje.Konferencija je namenjena top menadžmentu, vlasnicima preduzeća, finansijskim direktorima, risk menadžerima u kompanijama i javnim preduzećima, kao i donosiocima odluka u lokalnim samoupravama.O potencijalnim rizicima govoriće predstavnici institucija - Narodne banke Srbije, Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Nacionalnog CERT-a, Vladine Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima, Udruženja banaka Srbije, Instituta za meteorologiju Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.O mogućnostima preventive govoriće međunarodno poznati stručnjak za sajber bezbednost i pronalazač Dragan Pleskonjić, o opasnostima po firme etički hakeri poznavaoci block-chain tehologije, a najnovije trendove u zaštiti od sajber rizika u svetu predstaviće kompanija Sky Express.O mogućnostima finansijske nadoknade u slučaju štete govoriće predstavnici osiguravajućih kompanija Wiener Stadtische, UNIQA, DDOR, SWISS Re, a na pitanja o tome koliko je domaća regulativa u oblasti odgovornosti menadžera usklađena sa evropskom, odgovaraće advokat Ljubica Tomić, stručnjak za međunarodno pravo.Konferenciju organizuju portali www.sveonovcu.rs i www.sveoosiguranju.rs .Program i prijave na sajtu www.konferencije-rizici.rs

Srbija

Sastajalište „kod konja“ ponovo radi (FOTO)

Završena je rekonstrukcija još jednog simbola Beograda - spomenika Mihailu Obrenoviću na Trgu Republike, saopštili su predstavnici gradske vlasti, a preneo RTS. Skinut je sloj nečistoće na reljefima koji prikazuju delove srpske istorije, urađena je rekonstrukcija postamenta i četiri kandelabra pored spomenika. Sa postamenta su uklonjeni i grafiti.Spomenik je podignut 1882. godine i predstavlja prvi javni monumentalni spomenik sa predstavom vladara na konju u srpskoj sredini.  Svečano je otkriven na Svetog Nikolu, krsnu slavu Obrenovića, a događaj je zamišljen povodom proglašenja Кraljevine Srbije. Autor je italijanski skulptor Enriko Paci, a reljefi su rađeni prema crtežima arhitekte Кonstantina Jovanovića.Spomenik je posvećen oslobođenju Srbije od turskog ropstva, o čemu govori kneževa desna ruka podignuta i uperena prema još neoslobođenim gradovima Srbije, navodi se na sajtu Zavoda za zaštitu spomenika Beograda. Na zadnjoj severnoj strani spomenika nalazi se scena Srpski guslar, a na prednjoj južnoj strani predstava Кnjaz Miloš u Takovu. Dva bočna reljefa prikazuju Narodnu deputaciju pred knjazom Mihailom i Srbe kako polažu zakletvu nad grobom svog vladara. Na čeonoj južnoj strani postamenta je grb Obrenovića, a na bočnim stranama pozlaćenim slovima su ispisani nazivi gradova, oslobođenih 1867 u vreme Mihailove vladavine: Beograd, Smederevo, Кladovo, Soko, Užice i Šabac. Spomenik knezu Mihailu, koji je ubijen u atentatu na današnji dan 1868. godine proglašen je za kulturno dobro od velikog značaja.

Srbija

Od danas prijava za kredite za sektore najpogođenijim COVID-19

Fond za razvoj Srbije danas je počeo da prima zahteve za kredite namenjene likvidnosti i nabavci obrtnih sredstava za preduzeća koja posluju u sektoru turizma, ugostiteljstva i putničkog saobraćaja.U skladu sa uredbom koja utvrđuje uslove finansijske podrške firmama u navedenim sektorima, predviđeno je izdavanje kredita sa rokom otplate od pet godina, koji uključuje grejs period do dve godine.Krediti se odobravaju i vraćaju u dinarima po kamatnoj stopi od 1 odsto na godišnjem nivou.Maksimalan iznos kredita za jednog korisnika sa povezanim licima zavisi od veličine preduzeća, tako da preduzetnici i mikro pravna lica mogu da dobiju do 20 miliona dinara, mala pravna lica do 80 miliona, srednja do 180 miliona dinara.Najviši iznos odobrenog kredita može biti do 80 odsto ostvarenih poslovnih prihoda po poslednje predatom finansijskom izveštaju, navodi se u saopštenju Privredne komore Srbije.Korisnik u periodu od 15. marta 2020. godine pa do isteka tri meseca nakon puštanja sredstava u korišćenje, može imati smanjenje broja zaposlenihU zavisnosti od iznosa kredita, korisnici kredita dostavljaju sledeća sredstva obezbeđenja:- do iznosa od 5.000.000,00 dinara, sredstvo obezbeđenja su menice korisnika kredita i jemstvo jednog ili više osnivača ili jemstvo fizičkog lica koje je zaposleno na neodređeno vreme, kod podnosioca zahteva za kredit ili drugog privrednog subjekta- do iznosa od 20 miliona dinara, sredstvo obezbeđenja su menice korisnika kredita, jemstvo jednog ili više osnivača i jemstvo povezanog pravnog lica ili jemstvo bonitetnog privrednog subjekta koji nije povezano pravno lice sa korisnikom kredita- do iznosa od 80 miliona dinara, sredstvo obezbeđenja su menice korisnika kredita, jemstvo jednog ili više osnivača i jemstvo bonitetnog privrednog subjekta koji nije povezano pravno lice sa korisnikom kredita- za iznos iznad 80 miliona dinara, sredstvo obezbeđenja su menice korisnika kredita, zaloga na opremi, robi i/ili vozilima u vlasništvu korisnika kredita ili zalogodavca i/ili hipoteka prvog reda. Za klijente iz portfolia Fonda koji već imaju uspostavljene realne/odgovarajuće kolaterale, krediti će se odobravati uz kolateral višeg reda.Nepokretnosti odnosno oprema koje služe kao obezbeđenje po kreditima u skladu sa ovim programom ne moraju biti osigurane i polisa ne mora biti vinkulirana u korist Fonda.Zaloga na opremi, robi i/ili vozilima ili hipoteka mogu biti obezbeđenje i za iznose kredita manje od 80 miliona dinara.Ukoliko su osnivači lica koja su strani državljani ili privredna društva registrovana u inostranstvu u tom slučaju se ne dostavljaju menice osnivača.Pretežne šifre delatnosti iz oblasti turizma, ugostiteljstva i putničkog saobraćaja na koje se primenjuju posebni uslovi nalazi se OVDE.Zahtevi se podnose elektronski, sa kompletnom skeniranom dokumentacijom na elektronsku adresu: tus_prijemzahteva_covid19@fondzarazvoj.rs

Srbija

Uskoro povoljniji uslovi gasifikacije domaćinstava?

Trenutno se priprema novi model gasifikacije, koji podrazumeva priključivanje domaćinstava na mrežu odmah, a beskamatnu otplatu troškova na tri godine, preko računa za gas, izjavio je direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović.Ako se pretpostavi da je gas stigao do nekog kraja, trenutna cena uvođenja do stana zavisi od priključka, nabavke, kotla, radijatora, rada na instalacijama, projektu, dokumentaciji.Kako prenose Večernje novosti, trenutna cena uvođenja ovog energenta, zavisno od veličine kuće ili stana, ali i obima usluge, kreće se od 1.600 do 5.000 evra.U to je uračunata cena priključka, koja se kreće od 700 do 1.000 evra, kotao, koji u zavisnosti od snage i proizvođača, košta od 800 do 1.100 evra, i po 30 evra za svaki pojedinačni radijator.Rad na instalacijama, projektovanje, koštaju oko 400 evra, a prema Bajatovićevoj najavi, cena individualnih priključaka za domaćinstva uskoro će umesto oko 1.000 evra može biti snižena na 650 evra.Novosti procenjuje da se trenutno u Srbiji na gas greje oko 300.000 domaćinstava, a da s obzirom na pokrivenost distrubutivnom mrežom, ima kapacitet za milion korisnika.

Srbija

Od večeras ponovo radi noćni prevoz u Beogradu

Od večeras (10. juna) ponovo će biti uspostavljen noćne linije na teritoriji Berograda, saopštio je gradski Sekretarijat za javni prevoz. Prevoz će se, za početak, obavljati u smanjenom obimu, sa nešto manje polazaka nego pre vanrednosg stanja, a planirane noćne linije dostupne su OVDE.Javni prevoz u Beogradu ukinut je 21. marta usled zdravstvene krize izazvane pandemijom koronavirusa, a ponovo je uspostavljen 8. maja.

Srbija

„Povratak u bioskope“ počinje 1. jula

Bioskopi u Srbiji će, nakon tromesečne pauze, od 1. jula početi sa radom, povodom čega sekcije distributera i prikazivača u Grupaciji kinematografije, uz podršku Privredne komore Srbije i Filmskog cen...

Srbija

CarGo podneo krivičnu prijavu protiv inspektora zbog prekoračenja ovlašćenja

Nakon prošlonedeljnog pokušaja nelegalnog oduzimanja CarGo automobila, danas je podneta krivična prijava protiv inspektora drumskog saobraćaja Momira Mirosavljevića zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavesnog rada u službi.Kako je navedeno u krivičnoj prijavi podnetoj Višem javnom tužilašvu u Beogradu, inspektor je prekoračio svoja ovlašćenja i izvršio pretres bez dozvole suda.Nakon podnošenja krivične prijave Odeljenju za borbu protiv korupcije, direktor kompanije CarGo Technologies Vuk Guberinić rekao je da se nada da će prošlonedeljna drama brzo dobiti svoj sudski epilog.„Znamo da oni veruju samo u sud svoje taksi mafije, ali nadamo se da će izaći pred sud naše zemlje i tamo objasniti zašto i po čijem nalogu gaze po zakonima i maltretiraju građane. Nezamislivo je da hajka traje i nakon što je sud utvrdio da CarGo nije ni taksi ni javni prevoz već da posluje u skladu sa zakonima Republike Srbije”, rekao je direktor CarGo.Guberinić je rekao da je rešenje unapred bilo napisano od strane naručioca ovog prljavog posla, a da istovremeno zapisnik o inspekcijskom nadzoru nije ni sastavljen ni uručen. „Za nas zapisnik sa terena koji se piše u kancelariji neće predstavljati dokaz, već isključivo napismeno priznanje da je inspektor izvršio krivično delo. Pored dokaza koje smo danas predali, naknadno ćemo poslati i ovaj zapisnik jer mi verujemo u pravosudne institucije”, kazao je on.Direktor CarGo i predsednik Udruženja CarGo pozvali su nadležno tužilaštvo da pokrene krivični postupak i da zahteva najstrožu moguću kaznu i krivičnu osudu protiv inspektora drumskog saobraćaja.

Srbija

Ako ste zamrzli kredit, ne idete u Kreditni biro

Ako ste prihvatili tromesečni moratorijum na otplatu kredita ili drugih finansijskih obaveza, taj podatak neće biti evidentiran u Kreditnom birou, kažu u Birou za Novu ekonomiju. Što se tiče kreditnog rejtinga, ta odluka je na banci za svakog pojedinačnog klijenta na osnovu niza različitih faktora. Kreditni predstavlja samo registar obaveza i urednosti u njihovom izmirivanju, navode u Kreditnom birou.Prema podacima koji su banke dostavile NBS, 94% građana i 93% privrede prihvatilo je moratorijum u otplati kredita, zbog pandemije izazvane korona virusom. U uslovima povećane neizvesnosti zbog pandemije, banke očekuju smanjenje tražnje za kreditima u drugom tromesečju.