img

Srbija

Srbija

Vučić: Za oporavak privrede izdvajamo pet milijardi evra

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da će paket pomoći koji Vlada Srbije priprema za privredi biti vredan oko pet milijardi evra, a da će se finansirati iz postojeće budžetske rezerve i zaduživanjem na domaćem i međunarodnom tržištu.Prva mera će se, kako je najavio, sastojati iz isplaćivanja minimalca svim preduzetnicima, malima i mikro preduzećima, bez obzira da li su tokom zdravstvene krize obustavljali poslovanje. Vučić je naveo da će ova mera koštati oko 700 miliona evra, kao i da će na nju moći da računaju samo privredni subjekti koji nisu otpustili vie od 10% radnika.Dodao je da će preduzetnicima, mikro i malim preduzećima biti odloženo plaćenje poreza i doprinosa sledeće godine, kao i akontacija poreza na dobit, kako ne bi došlo do krize likvidnosti., zbog čega će isplata sredstava početi već narednog meseca.Vučić je naveo i da država sa bankama pregovara o dve milijarde evra povoljnih kredita namenjenih mikro, malih i srednjih preduzeća, čiju isplatu će država garantovati tri godine iznosom do 600 miliona evra.Država će pronaći i dodatne modele za kreditiranje kompanije koje otpočinju rad, dok će srednjim i većim kompanijama biti omogućeno da izdaju korporativne obveznice, koje će država da otkupljuje.Vučić je ocenio da će pad privredne aktivnosti zbog koronavirusa biti "dva ili tri puta manji" nego tokom početka svetske ekonomske krize, da Srbija na godišnjem nivou neće beležiti pad bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno da će se boriti da bude "jedina zemlja u Evropi" koja će imati nultu stopu rasta 2020. godine."Naš cilj je da i pored svih mera pomoći javni dug ne bude veći od 60 odsto BDP-a", rekao je Vučić i dodao da očekuje da rast BDP-a u 2021. godini bude 5,8%.

Srbija

Koje ekonomske mere se mogu očekivati od Vlade Srbije

Očekuje se da predsednik Srbije Aleksandar Vučić večeras iznese plan mera za pomoć privredi, a kako saznaje Nova ekonomija, reč je o odlaganju poreza, direktnoj pomoći privatnom sektoru i finansijskoj pomoći preko Fonda za razvoj, kao i merama za podsticanje domaće tražnjeOd svih predloga za pomoć privredi posle vanrednog stanja koji su do sada sa raznih strana poslati Vladi Srbije, kako saznaje Nova ekonomija, napravljena je selekcija mera i one se svode na sledeće: - odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinosa za privatni sektor, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama sa početkom najranije od 2021; - odlaganje plaćanja akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu 2020.- odlaganje plaćanja poreza na imovinu u periodu april-jun za pravna lica i preduzetnikeKad je reč o direktnoj pomoći privatnom sektoru, ono što se može očekivati je:- preduzetnici-paušalci koji plaćaju porez na stvarni prihod, mikro i mala preduzeća, dobiće pomoć u visini minimalca za vreme trajanja vanrednog stanja- velika i srednja preduzeća kojima je rešenjem utvrđen prestanak rada dobiće pomoći u visini 50% neto minimalne zarade za vreme trajanja vanrednog stanja Preko Fonda za razvoj očekuje se program finansijske podrške privrednim subjektima za:- Obrtna sredstva- Finaniranje obaveza prema državi i finansiranje plata zaposlenih preko Fonda za razvoj- Garancije bankama za nove kredite namenjene sektoru MSP za obezbeđenje likvidnostiOve mere podrazumevaju i moratorijum na isplatu dividendi osim za javna preduzeća. Potrebno je doneti i set mera za podsticanje domaće tražnje. Efekat svih ovih mera, prema sadašnjem proračunu iznosi oko 600 milijardi dinara, ili nešto oko 11% projektovanog BDP-a.Predsednik Srbije Aleksandar Vučić večeras bi, prema najavama, trebalo da saopšti set mera za pomoć privredi, pošto veliku neizvesnost među građanima upravo stvara pitanje šta će biti sa privredom kad država izađe iz vanrednog stanja i kolike će posledice pretrpeti preduzetnici, mala, srednja i velika preduzeća, kao i njihovi zaposleni.

Srbija

Telenor: Skidajte samo neophodna dokumenta i to noću

Telenor je omogućio besplatan pristup platformi za učenje, koja je namenjena učenicima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola, uz ocenu da će učenje putem interneta i korišćenje raznih digitalnih servisa dovesti do sve intenzivnije upotrebe mobilnog interneta.Radi racionalnog korišćenja mreže,Telenor savetuje korisnicima da skidaju samo neophodna dokumenta, a da ostala skinu od 00-09 časova, kada je potrošnja interneta manja. Takođe, kompanija savetuje da se za razmenu dokumenata koriste onlajn alati predviđeni za to, da se video strim ili igrice koriste u vreme manje potrošnje interneta, da se opcija autoplej striming servisima isključi, kao i automatsko preuzimanje na društvenim medijima i aplikacijama za čet. Korisnicima se preporučuje i da putem aplikacija ne koriste video prikaz, nego da pređu na audio pozive. Glasovni saobraćaj u Telenor mreži porastao je tokom vanrednog stanja za čak 50 odsto u odnosu na redovni saobraćaj, a veći je čak i od onog koji nastaje tokom novogodišnje noći.Udarni periodi potrošnje su oko podneva, između 10 i 13 časova, kada mnogi rade od kuće i češće su u kontaktu sa kolegama.  Mobilni internet i prenos podataka su najintenzivniji uveče, sve do ponoći, kaže se u saopštenju.

Srbija

Niš – organizacija „Forum“ apeluje na privremeno priključenje korisnika bez struje

Centar za zaštitu potrošača „Forum“ iz Niša uputilo je otvoreno pismo predsednici Vlade Ani Brnabić, zbog „obustave slanja električne energije“ domaćinstvima u Nišavskom okrugu i tokom vanrednog stanja, proglašenog zbog pandemije koronavirusa. „U vremenu pandemije koronavirusa i vanrednog stanja, ovi građani nemaju uslova za održavanje potrebne higijene i predstavljaju potencijalnu opasnost od širenja zaraze. Takođe, zbog zatvaranja škola i održavanja nastave preko televizije i interneta, njihova deca ne mogu da prate nastavu“, napisao je „Forum“.U pismu se navodi i da Vlada „umesto da naloži hitno privremeno priključenje svih potrošača električne energije, priprema uvođenje izolacije grada Niša“ i da bi to bilo „otpisivanje stanovnika“ Nišavskog okruga.„Forum“ u pismu apeluje na odobrenje za privremeno priključenje korisnika bez električne energije i podseća da je ranije protiv Elektroprivrede Srbije pokrenuo više sudskih postupaka, koji su u toku i da su „donete prvostepene presude uglavnom u korist potrošača“.Ova organizacija je 18. marta već uputila otvoreno pismo premijerki Ani Brnabić zbog toga što, kako se navodi u pismu, „nekoliko hiljada domaćinstava“ na teritoriji Nišavskog okruga „već nekoliko godina živi bez električne energije“. 

Srbija

NALED: Privrednici prijavljuju probleme

Nemogućnost izvoza lekova, problemi sa nabavkom zaštitne opreme, neizvesnost kako će nastaviti poslovanje zbog koronavirusa, otežana naplata potraživanja samo su neki od problema na koje su se privrednici žalili Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED).Na njihovu adresu stiglo je više od 50 predloga ali i problema privrednika iz svih oblasti."Najveći izazovi sa kojima se privrednici suočavaju su plaćanje obaveza prema radnicima i državi, nabavka zaštitnih sredstava i poštovanje administrativnih procedura i rokova. Većinu tih problema prepoznali smo čim se pojavio prvi slučaj koronavirusa u Srbiji", navode u NALED-u koji je državi već dostavio predlog od 10 mera za pomoć privredi i očuvanje radnih mesta.Na veb-stranici NALED-a privrednici mogu da postave i pitanja o primeni propisa za vreme vanrednog stanja, a odgovori ekspertskog tima NALED-a dostupni su svima. 

Srbija

Tirolu tužba zbog zataškavanja korone

Pokrajinu Tirol tužiće austrijsko udruženje za zaštitu potrošača zbog nesavesnog ponašanja u slučaju širenja koronavirusa u skijalištu Išgl i pokušaja da zataškaju zarazu.Za samo dva dana ovom udruženju potrošača javilo se 400 osoba koje žele da se priključe njihovoj tužbi.Udruženje za zaštitu potrošača smatra da su tirolske vlasti prekasno reagovale na informacije o koronavirusu u skijalištu, da su pokušale da zatašakaju pojavu virusa i tako izbegnu zatvaranje turističkog centra.Prema dostupnim podacima do problema je došlo nakon što se zaposleni u jednom baru u ovom skijalištu razboleo i to krajem februara, ali je bar zatvoren tek 10. marta. Posle tri dana od zatvaranja bara skijalište je stavljeno u karantin.Brojni turisti iz Danske, Norveške, Nemačke, Austrije i Islanda koji su se početkom marta vratili sa zimovanja iz Tirola bili su pozitivni na koronavirus.

Srbija

Morate na Sajam? Evo šta treba poneti

Pacijenti sa blagom kliničkom slikom koji su pozitivni na koronavirus, a koji će biti smešteni na beogradski Sajam trebalo bi između ostalog da ponesu stvari potrebne za ličnu higijenu, pidžamu, ...

Srbija

Sa decom samo iskreno o koronavirusu

Kako da deci objasnite zašto ne mogu u park, šta je epidemija koronavirusa ili koliko je važno da često peru ruke? Ovo su samo neka od pitanja sa kojima se roditelji suočavaju u vreme koronavirusa.Lekari Instituta za mentalno zdravlje predlažu da roditelji o koronavirusu otvoreno razgovaraju sa decom, da budu iskreni ali i da vode računa o uzrastu svog deteta.„Važno je da ne dajemo lažna obećanja, kao recimo moći ćeš sutra da izađeš. To nisu dobre stvari. Trebalo bi im sve reći kako jeste, ali i biti optimistični jer je to jedini način da smanjimo anksioznost naše dece koja kao i kod nas u ovim situacijama postoji“, rekla je za RTS Milica Pejović Milovančević, v.d direktora Instituta za mentalno zdravlje.U vreme kada su umesto u vrtiću ili školi deca kod kuće potrebno je organizovati njihovo vreme.„Kada se završi posao oko škole, uključite školarce u kućne poslove. Eto prilike da pomažu u kuhinji, u čišćenju kuće, da slože svoje stvari, nauče nešto novo ili pročitaju novu knjigu, predlaže Milica Pejović Milovančević.Normalno je, kaže, da su u ovakvoj situaciji i roditelji uplašeni.„Ono što je važno, da roditelji te strahove i tu anksioznost koliko god je moguće na druge načine rešavaju i da pokušaju da svoju decu zaštite od toga“, navodi v.d direktorka Instituta za mentalno zdravlje.Među savetima psihologa iz Instituta za mentalno zdravlje su i oni da roditelji u razgovoru sa decom o koronavirusu omoguće i deci da postavljaju pitanja, ali i da budu iskreni ako neki odgovor ne znaju.Stručnjaci navode i da je važno da se deca podsete decu na male ali bitne stvari koje moraju da rade da bi ostali zdravi od češćeg pranja ruku do držanja odstojanja od drugih ljudi kako bi se zaštitili od koronavirusa.

Srbija

Fabrika kablova iz Smedereva otpustila 150 radnika na određeno

Fabrika kablova za automobilsku industriju PKC Wiring Systems u Smederevu, zbog smanjenog obima posla, otpustila je 150 radnika koji su radili na određeno vreme, javile su Smederevske novine.  "Reč je o zaposlenima koji su imali ugovore o radu na određeno vreme zbog privremeno povećanog obima posla. Od PKC smo dobili nalog da se tim licima urade otkazi, s obzirom na trenutnu situaciju koja se odrazila i na njihovo poslovanje. Sve je u skladu sa zakonom i mi smo u skladu sa potrebama poslodavca za kojeg smo angažovali radnike i postupili – potvrdio je za portal Zoran Bukilić iz beogradske agencije za zapošljavanje Trenkvalder.PKC Wiring Systems is Smedereva u vlasništvu je istoimene firme iz Finske, članice PKC Group koja posluje u sektoru automobilske industrije.Kompanija je prema podacima iz poslednjeg dosptupnog finansijskog izveštaja, na kraju 2018. godine imala 1520 zaposlenih.Podsećamo, Nova ekonomija je krajem prošle godine pisala da je država Srbija u decembru 2019. dodelila ovoj kompaniji  subvenciju od 6,4 miliona evra što je pokrivalo trećinu investicije te firme u proširenje kapaciteta fabrike kablova u Smederevu.Kako je tada planirano, subvencija će se isplatiti  u pet tranši od 2020. do 2024. godine.Kompanija se obavezala da zaposli najmanje 1.200 novih radnika do kraja 2023. godine, čija će osnovna zarada biti najmanje 20 odsto veća od minimalca.Ova kompanija dospela je u žižu javnosti prethodnih godina zbog toga što je od 2014. do 2016. godine dobila na ime subvencija za otvaranje novih radnih mesta 7,5 miliona evra.Takođe, proizvodnu halu ovom preduzeću izgradila je lokalna samouprava Smedereva tako što je uzela kredit od 7,8 miliona evra, pa prodala zgrade i zemljište PKC-u za 6,29 miliona – oko 1,5 milion evra manje nego što je vrednost kredita.Subvencije za strane investitore: Politički poeni o trošku države

Srbija

G20 namenile 5.000 milijardi dolara svetskoj ekonomiji

Lideri grupe zemalja G20, koja okuplja zemlje sa najvećim ekonomijama na svetu, složili su se da "upumpaju" više od 5 biliona dolara (5.000 milijardi dolara, oko 4 i po biliona evra) u globalnu ekonomiju, kako bi smanjili gubitke poslova i prihoda zbog pandemije koronavirusa, javlja Rojters (Reuters).Na samitu G20 održanom putem telekonferencije, lideri zemalja su rekli da će u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim institucijama „učiniti sve što je potrebno da se savlada pandemija“.  Grupa je saopštila da će osigurati protok neophodnog medicinskog materijala i drugih dobara preko granice i rešiti prekide u lancima snabdevanja.Lideri zemalja G20 izrazili su zabrinutost za ranjive zemlje, posebno za Afriku, i populaciju poput izbeglica, i prepoznali potrebu da se osnaže globalna mreža socijalnih programa i zdravstveni sistemi zemalja. „Čvrst osmo posvećeni tome da budemo ujedinjeni front protiv zajedničkog neprijatelja“, saopštila je grupa. Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz je u uvodnom obraćanju rekao da grupe zemalja G20 treba da nastave sa normalnim protokom usluga i dobara što je pre moguće, kao pomoć da se poverenje u globalnu ekonomiju vrati. Saudijska Arabija, koja trenutno predsedava grupom G20, sazvala je samit nakon ranijih kritika zbog spore reakcije grupe zemalja na pandemiju

Srbija

U Srbiji 168 firmi zvanično ne radi zbog korone

Zbog koronavirusa u Srbiji se 67 hiljada radnika nalazi kod kuće i ne radi, a 168 kompanija je zaustavilo proizvodnju, prenela je agencija Beta pozivajući se na podatke Privredne komore Srbije (PKS).PKS je na onlajn konferenciji Srpske asocijacije menadžeraiznela predloge državi, koji se tiču pomoći privredi u vidu poreskih rasterećenja, pokrivanja dela troškova zarada zaposlenih, kao i stvaranjem uslova za povećanje likvidnosti firmi, kazao je savetnik predsednika PKS Mihajlo Vesović .Predsednik Srpske asocijacije menadžera Dragoljub Damjanović naveo je da su tokom krize na najvećem udaru mala i srednja preduzeća i da Vlada ne sme da zakasni sa merama pomoći.Dok privrednici u Srbiji čekaju mere države, na svetskom nivou već se prave procene koliko će ljudi ostati bez posla posle koronavirusa.Međunarodna organizacija za rad (MOR) procenjuje da bi prinudne mere i ograničenja zbog pandemije mogle bez posla da ostave između 13 i 35 miliona ljudi. Procena MOR-a je da će "siromaštvo uz rad" do kraja godine pogoditi između 8 i 35 miliona radnika, koji će uspeti da zadrže posao ali uz minimalne plate.Portal Saveza samostalnih sindikata prenosi i da otpuštene radnike čeka gubitak mesečnih prihoda od 860 do 3 400 milijardi američkih dolara. Kriza posle pandemije koronavirusa najviše će pogoditi najsiromašnije, sezonske i nekvalifikovane radnike.