Oko 9.000 mladih je dobilo kvalitetnu ponudu za nastavak obrazovanja, zapošljavanje ili praksu u okviru pilot-projekta „Garancija za mlade“, rečeno je na javnoj debati koju je organizovala Fondacija Centar za demokratiju u Beogradu. Ipak, bez jačanja Nacionalne službe za zapošljavanje, više praktičnog znanja i prilagođene podrške ranjivim grupama efekti projekta ostaće ograničeni, zaključili su govornici.
Program „Garancija za mlade“ podrazumeva da mladi dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja ili praksu u roku od četiri meseca od ulaska u status nezaposlenosti ili napuštanja, odnosno završetka formalnog obrazovanja.
Pokrenut je sa ciljem da mlade koji nisu zaposleni, nisu u sistemu obrazovanja niti na obuci (NEET – not in employment, education or training) uvede i zadrži na tržištu rada, po uzoru na model koji se primenjuje u Evropskoj uniji.
Mirjana Mirosavljević Bobić iz Fondacije Ana i Vlade Divac naglasila je da mlade žene duže od muškaraca ostaju u NEET statusu.
„U starosnoj kategoriji od 25 do 29 godina, oko 22 odsto mladih žena je u NEET statusu, u poređenju sa oko 15 odsto mladih muškaraca“, rekla je Mirosavljević Bobić.
Situacija je još teža u ruralnim sredinama, gde žene preuzimaju poslove na gazdinstvima nad kojima nemaju ni vlasništvo ni upravljačku moć, dodala je ona.
Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije naglasila je da je problem mladih to što poseduju teorijsko, ali ne i praktično znanje kada se pojave na tržištu rada.
„Poslodavcima je potrebno od šest meseci do godinu dana da od nekoga ko nema prethodno radno iskustvo naprave produktivnog radnika. Razloga za to ima više, ali jedan od njih je obrazovni sistem, u okviru kojeg mladi ne mogu da primene znanje u praksi“, istakla je Pavlović.
Ona je naglasila i da tokom pilot-projekata odziv mladih nije bio veliki, kao i da su često imali nerealna očekivanja u pogledu zarade.
Aleksa Pavlović iz Edukativnog centra Kruševac objasnio je da je slabiji odziv mladih posledica manje motivisanosti, ali i geografske izolovanosti pojedinih naselja, dodajući da je njihova organizacija informisala svako domaćinstvo do kojeg su mogli da dođu.
Civilni sektor ne može da zameni kadrove Nacionalne službe za zapošljavanje, već da može da doprinese neformalnom obrazovanju mladih, rekla je Jelena Stojanović iz Nacionalne asocijacije praktičara/ki omladinskog rada NAPOR. Dodala je da je teško ostvariti kontinuitet i postići smislene rezultate dok god se takve aktivnosti finansiraju projektno, a ne programski.
Jovana Krivokuća Milovanović iz organizacije Forum mladih sa invaliditetom naglasila je da su mladi heterogena grupa, u koju spadaju i mladi sa invaliditetom, zbog čega je potreban individualizovan pristup.
„Rad sa mladima sa invaliditetom je specifičan i ne može svako da ga obavlja. Problem je što samo u velikim filijalama NSZ-a postoje savetnici specijalizovani za rad sa osobama sa invaliditetom“, rekla je Krivokuća Milovanović.
Jelena Krdžavac Skakić iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja iznela je podatke iz pilot-projekta Garancija za mlade, koji pokazuju da je procenat onih koji su bili zadovoljni nakon završetka projekta bio podjednak među muškarcima i ženama.
Nataša Vučković iz Fondacije Centar za demokratiju postavila je pitanje kako će se obrazovni sistem prilagoditi na promene poput veštačke inteligencije, smanjenja potrebe za radnim mestima određenih zanimanja, a s druge strane kreiranjem potrebe za nova radna mesta.
„Čini mi se da je centralizacija obrazovnog sistema tako jaka, da ne može ni na koji način da razvija fleksibilniji pristup koji će u lokalnim sredinama moći da brzo reaguje na potrebe“, rekla je ona.
Jovan Protić iz Međunarodne organizacije rada izrazio je zabrinutost zbog premalog broja savetnika u Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ), kojima su povereni i mladi uključeni u ovaj projekat.
„Plan je da krajem aprila, na zahtev NSZ-a, organizujemo obuku za prvih 60 savetnika koji će raditi isključivo sa mladima“, rekao je Protić.
Pilot-projekat „Garancija za mlade“ započet je 2024. godine i predviđeno je da traje do kraja 2026. Sprovodi se na teritoriji tri filijale Nacionalne službe za zapošljavanje: Niš, Kruševac i Sremska Mitrovica.
Prema podacima iznetim na debati, od 1. januara 2024. do kraja 2025. godine u program je uključeno više od 19.500 mladih, a 9.000 njih je dobilo ponudu za zaposlenje, praksu ili nastavak obrazovanja.
Debata „Mladi između odlaska i šanse: Može li Garancija za mlade promeniti tržište rada?“ je okupila predstavnike institucija nadležnih za politiku zapošljavanja, Nacionalne službe za zapošljavanje, sindikata, poslodavaca, organizacija civilnog društva i omladinskih organizacija, kao i stručnjake za tržište rada.
Mađarska naftna kompanija MOL saopštila je da dobila odobrenje Sjedinjenih Američkih Država da nastavi pregovore o kupovini većinskog udela u NIS-u do 22. maja."Kancelarija za kontrolu strane imovine...
“Za Srbiju I još uvek nerešenu situaciju u vezi sa ruskim vlasništvom u Naftnoj industriji Srbije, pozitivan signal je to što je američki OFAC izdao novu operativnu licencu za ovu kompaniju, koja će važiti d...
SHARE Fondacija je objavila analizu procurele baze podataka pretplatnika m:SAT TV, usluge koju pruža državna kompanija Telekom Srbija, a koja se nedavno našla na meti hakera. Kako je utvrdila SHARE Fondacija...
U Beogradu urbanizam mora da štiti javni interes što nije slučaj od dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast, zaključeno je na skupu u organizaciji nedeljnika "Vreme" održanom sinoć, prenosi Beta.N...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.