
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
Blokčejn tehnologije, gejming i virtuelna realnost, napredna rešenja u medicinskoj tehnologiji, kao i visoka tehnologija u poljoprivredi: ovo su četiri pilot superklastera koja su izabrana da u narednih godinu dana budu testirana u realnom poslovnom okruženju. Cilj je da, se nakon testiranja u realnom poslovnom okruženju, od ova četiri „pilot projekta“ u 2023. godini odabere jedan superklaster koji će dobiti podršku i po kome će Srbiji biti prepoznata kao globalni inovacioni lider.
Pilot superklastere čine konzorcijumi startapa, kompanija i akademsko-naučnih institucija, a konačni cilj je potpuna samoodrživost superklastera u 2025. godini.
„U prethodne dve faze bavili smo se identifikovanjem oblasti za koje mislimo da imaju najveći inovativni i ekonomski potencijal, odnosno najveće šanse da Srbiju postave na nekoj mapi tehnoloških lidara. Te oblasti smo prepoznali u gejmingu i virtuelnoj realnosti, blokčejnu, pametnim rešenjima u poljoprivredi i proizvodnji hrane i biotehnologiji i health-tech industiji“, rekla je direktorka projekta „Srbija inovira“ Aleksandra Popović na događaju na kojem su predstavljeni pilot superklasteri.
Timovi koji su odabrani dolaze iz domaćih i stranih kompanija, univreziteta, startapa, i drugih organizacija i oni su prethodna dva meseca radili na definisanju čvrstih stretegija i planova za razvoj ove četiri oblasti.
Superklaster je, inače, ekonomski model koji inicira saradnju svih učesnika inovacionog ekosistema. Superiornost superklastera se ogleda u činjenici da se unutar njegovog okruženja sinergetski rešavaju poslovni problemi koje pojedinačni članovi ne mogu sami da prevaziđu.
Predstavljajući pilot superklaster čiji su fokus napredna rešenja u medicinskoj tehnologiji, dekan FEFA fakulteta Milan Nedeljković rekao je da je ideja da se kroz nove tehnologije, pomerimo ka nečemu što se zove 4P medicina (personalizacija, prevencija, predikcija, participation (učestvovanje).
„Takav pristup onda omogućava unapređivanje ishoda u zdravstvu jer smanjuje fatalne ishode, a istovremeno i troškove u zdravstvu“, rekao je Nedeljković za Novu ekonomiju.
Nedeljković kaže da je postojeći zdravstveni sistem, ne samo u Srbiji, nego i generalno u svetu, usmeren ka lečenju, što nije optimalno ako se posmatra situacija u Srbiji iz perspektive stareće populacije.
„Istovremeno to ima i potencijalne negativne efekte na produktivnost ljudi koji rade, na odsustvo sa posla i slično“, dodao je Nedeljković.
Generalni cilj ovog superklastera je razvijanje jednog inovativnog ekosistem koji će se baviti ključnim problemima koji su vezani za zdravstvo, a sve kako bi se unapredili i ekonomski i zdravstveni rezultati.
Nedeljković objašnjava da je plan da se postigne maksimalna moguća saradnju između nauke, obrazovnih institucija, kompanija i države i na taj način omogući sistemski pristup razvoju biothenologija i povezanih nauka.
„Ideja je da se kroz jedan sistemski pristup razvoju tehnologija, kroz vođenje sa jednog mesta i spajanje razlčitih industrija, spajanje startapa sa obrazovnim isntitucijama, kao i onoga što se radi u Institutu sa potrebama biznisa naprave proizvodi i usluge koje imaju mesto na svetskom tržištu, što će omogućiti Srbiji da se fokusira na proizvodnju proizvoda i usluga koje imaju visoku dodatnu vrednosti i koji će omogućiti stvaranje jednog održivijeg privrednog razvoja za našu zemlju“, objašnjava Nedeljković.
Foto: ICT Hub
Superklaster koji je usmeren na visoku tehnologiju u poljoprivredi i industriji ima za cilj da u narednom periodu uključi veći broj partnera i omogući da se na širem frontu uradi transformacija poljoprivrede ka digitalnoj budućnosti, kaže direktor Vladimir Crnojević, direktor BioSense instituta koji je koordinator u ovom superklasteru.
„Jedna od aktivnosti je, recimo digitalno selo, gde se u se u selu Mokrin razvija koncept digitalnog sela. Želimo da pomognemo usvajanju digitalnih tehnologija na nivou sela, da na primer aktivnosti koje se inače rade, budu urađene na digitalni način, kao na primer odobravanje kredita, kupovanje osiguranja“, rekao Crnojević.
Projekat Srbija Inovira je pokrenut od strane ICT Hub-a uz podršku USAID-a i ima za krajnji cilj osnaživanje domaće privrede kroz razvoj inovacija.
Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil poručio je da Srbija ima mladu populaciju sa vrhunskim nivoom poznavanja tehnologija.
„Verujem da će veliki broj mladih ljudi koji su spremni da prihvate lavinu novih tehnologija Srbiji obezbediti njeno mesto u svetu“, rekao je Hil na predstavljanju pilot superklastera.
Projekat Srbija Inovira je veliki korak u pravom smeru, i primenjuje model koji je nov za Srbiju – model superklastera, rekao je ambasador.
„Videli smo da ovaj pristup funkcioniše u drugim zemljama i mislimo da je vreme da ga primenimo i ovde u Srbiji“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE