Srbija

19.10.2023. 09:39

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Posebnim zakonom protiv udesa koji uključuju opasne materije

Foto: Pxhere

Srbija

19.10.2023. 09:39

Srbija planira posebnim zakonom da propiše pravila za prevenciju velikih udesa u industrijskim kompleksima u kojima su prisutne opasne supstance (takozvani seveso kompleksi/postrojenja). 

Vlada Srbije uputila je u skupštinsku proceduru predlog Zakona o kontroli opasnosti od velikih udesa koji uključuju opasne supstance. Zakonom se, kako piše, uređuju pravila prevencije velikih udesa koji uključuju opasne supstance i ograničavanja njihovih posledica po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Prema trenutnim podacima, na teritoriji Srbije se nalazi 109 seveso postrojenja/kompleksa, od kojih su 47 višeg, a 62 nižeg reda.

U pitanju su kompleksi/postrojenja u kojima se proizvode, koriste, skladište ili se rukuje sa opasnim supstancama. Inače, ti kompleksi se razvrstavaju u komplekse nižeg reda ili u komplekse višeg reda prema vrsti i količini opasnih supstanci koje su u njima prisutne.

Ukoliko se ovaj zakon usvoji, jedan od uslova za rad kompleksa biće pravosnažno rešenje o saglasnosti ili pravosnažno rešenjе o izmeni rešenja o saglasnosti na dokumenta “Izveštaj o bezbednosti” i “Plan zaštite od udesa” (za komplekse višeg reda) ili “Politika prevencije velikog udesa” i “Sistem upravljanja bezbednošću” (za komplekse nižeg reda).

Tu saglasnost će rešenjem izdavati Ministarstvo za zaštitu životne sredine na osnovu pozitivnog mišljenja Tehničke komisije.

Kako se objašnjava u predlogu zakona,  i kompleksi nižeg i kompleksi višeg reda, su i ranije imali obavezu da izrade ova dokumenta, međutim novina je to da će sada i kompleksi nižeg reda imati obavezu da dokumenta koja izrađuju dostave Ministarstvu radi dobijanja saglasnosti. Do sada je ta obaveza bila propisana samo za operatere kompleksa višeg reda koji izrađuju „Izveštaj o bezbednosti“ i „Plan zaštite od udesa“.

„Propisivanje obaveze dostavljanja na saglasnost Politike prevencije velikog udesa i Sistema upravljanja bezbednošću za komplekse nižeg reda, imaće značajan uticaj i korist za životnu sredinu, jer će se unaprediti upravljanje bezbednošću od velikih udesa na ovim kompleksima, posebno pojačati kontrolni režim kroz proveru dokumenata od strane nadležnog organa“, piše između ostalog u predlogu zakona.

Kako se navodi u predlogu zakona, u dosadašnjoj praksi je uočena tendencija operatera kompleksa višeg reda da smanjivanjem količina prisutnih opasnih materija na kompleksu pređu u kompleks nižeg reda, zbog manjih obaveza za komplekse nižeg reda, u smislu nepostojanja obaveze dobijanja saglasnosti na dokumenta i manju učestalost kontrole tih kompleksa (za komplekse višeg reda redovan inspekcijski nadzor najmanje jednom godišnje, za komplekse nižeg reda jednom u dve do tri godine), čime se negativan uticaj na životnu sredinu ni u kom pogledu ne smanjuje, već se povećava.

U analizi efekta propisa se navodi i da se novim Zakonom ne proširuje obuhvat dosadašnjih važećih zakonskih odredbi, iz ugla privrede u Srbiji (operatera).

Кonkretno, novim Zakonom će biti obuhvaćeni oni kompleksi koji su bili obuhvaćeni i relevantnim odredbama važećeg Zakona o zaštiti životne sredine.

Seveso postrojenje je tehnička jedinica unutar kompleksa, bilo na nivou ili ispod nivoa zemlje, u kojoj se proizvode, koriste, skladište opasne supstanice ili se njima rukuje.

Postrojenje uključuje svu opremu, građevine, cevovode, uređaje, alate, interne železničke koloseke, dokove, istovarna pristaništa za postrojenje, pristane, skladišta ili slične građevine, na vodi ili druge, koje su neophodne za rad tog postrojenja.

Sa druge strane, seveso kompleks je celokupna lokacija pod kontrolom operatera (privrednog subjekta) na kojoj su opasne supstance prisutne u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili sa njima povezanu infrastrukturu ili aktivnosti, kompleksi mogu biti kompleksi nižeg reda ili kompleksi višeg reda.

Veliki udesi dešavaju se širom sveta, ostavljajući iza sebe velike i razarajuće posledice katastrofalnih razmera, kako za ljude, tako i za životnu sredinu.

U Evropi, udes koji se dogodio 1976. godine u Italiji (u mestu Seveso), u hemijskoj fabrici, ubrzao je usvajanje zakonodavstva usmerenog na sprečavanje i kontrolu takvih udesa.

Кao rezultat toga, „Seveso“ direktiva se sada primenjuje u oko 10.000 industrijskih postrojenja u Evropskoj uniji, gde se opasne supstance koriste ili skladište u velikim količinama, piše u predlogu zakona.

Evropska unija je donela do sada nekoliko Seveso direktiva koje regulišu ovu oblast, a Srbija planira da donošenjem ovog zakona i podzakonskih akata u pravni sistem Srbije prenese Seveso III direktivu.

Inače, kompleksi u Srbiji se razvrstavaju u komplekse nižeg reda ili u komplekse višeg reda prema vrsti i količini opasnih supstanci koje su prisutne u kompleksu.

Za komplekse/postrojenja višeg reda je obavezna izrada Izveštaja o bezbednosti i Plana zaštite od udesa, a za postrojenja/komplekse nižeg reda obavezna je izrada Politike prevencije udesa i Sistem upravljanja bezbednošću.

U predlogu zakona se navodi da će definicije kompleksa „višeg reda“ i „nižeg reda“ biće uređene pravilnikom, kojim će se propisati  i lista opasnih materija.

Na koga će se primenjivati ovaj zakon?

Ovaj zakon će se, kako se navodi u predlogu, primenjivati na komplekse.

U  svrhu primene ovog zakona, kako piše, pod kompleksom će se podrazumevati i podzemna skladišta gasa u prirodnim slojevima na kopnu, izdanima, slanim pećinama i napuštenim rudnicima, lokacije hemijskih i termičkih postupaka prerade otpada i skladištenja u vezi sa tim postupcima (a koji uključuju opasne supstance), lokacije hemijskih i termičkih postupaka prerade minerala i skladištenja u vezi sa tim postupcima (a koji uključuju opasne supstance), kao i aktivna flotacijska jalovišta, uključujući formirana jezera ili brane (a koji sadrže opasne supstance).

Na šta se zakon neće primenjivati?

Sa druge strane, zakon se neće primenjivati na  1. objekte koji se smatraju vojnim postrojenjima ili vojnim skladištima, 2. opasnosti prouzrokovane jonizujućim zračenjem koje potiče iz supstanci, 3, transport opasnih supstanci drumskim, železničkim i unutrašnjim plovnim putevima, morem ili vazduhom, kao i direktno povezano privremeno skladištenje, uključujući utovar, istovar i transport iz jednog u drugo prevozno sredstvo na dokovima, pristaništima ili ranžirnim stanicama izvan kompleksa.

Takođe zakon se neće primenjivati ni na 4. transport opasnih supstanci cevovodima, uključujući pumpne stanice, izvan kompleksa, 5. eksploataciju( istraživanje, vađenje i preradu minerala, u udnicima i kamenolomima, uključujući i putem bušotina), 6. istraživanje i eksploataciju minerala na moru, uključujuć ugljovodonike, 7. skladištenje gasa u podzemnim lokacijama na moru, uključujući kako lokacije namenjene skladištenju, tako i lokacije u kojima se sprovodi straživanje i eksploatacija minerala, uključujući ugljovodonike, 8. deponije otpada, uključujući podzemna skladišta otpada.

Koliko u Srbiji ima seveso postrojenja?

 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.