Na Zlatiboru je održan protest povodom kršenja radnih prava i višemesečnih neisplaćenih zarada egipatskim radnicima angažovanim na građevinskim projektima, javlja N1. Povod za protest je slučaj trojice radnika kojima poslodavac duguje ukupno više od 10.000 evra, uz ozbiljne navode o radu bez ugovora u praksi, prekovremenom radu, radu bez zaštitne opreme, uskraćenom odmoru i pretnjama deportacijom.
„Ovo je svesno i plansko gaženje radničkih prava. Ljudi su mesecima radili bez plata, bez zaštite i bez ikakve pravne sigurnosti, dok su investitori i podizvođači nesmetano zarađivali. Ako se ovakva praksa ne zaustavi, poruka je jasna – u Srbiji je dozvoljeno ne platiti radnika“, izjavila je Tara R. Milivojević u ime grupe Egipatski radnici u Srbiji.
Organizatori protesta upozoravaju da se ne radi o izolovanom slučaju, već o sistemskoj eksploataciji stranih radnika u Srbiji, posebno u građevinskom sektoru. Istaknuto je da su nadležne institucije već obaveštene i da postoje dokazi o kršenju Zakona o radu, Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu i zabrane zlostavljanja na radu.
Protest je održan u jeku turističke sezone, kao poruka da se luksuz i profit ne smeju graditi na neplaćenom radu i ponižavanju radnika.
Zahtevi protesta egipatskih radnika i podrške su:
– Hitna isplata svih neisplaćenih zarada egipatskim radnicima, u punom iznosu, sa pripadajućim doprinosima, bez daljeg odlaganja.
– Pokretanje inspekcijskih i krivičnih postupaka protiv poslodavaca i podizvođača koji su kršili Zakon o radu, Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu i druga relevantna propise.
– Zaštita radnika od deportacije i represije zbog prijavljivanja nezakonitih uslova rada i neisplate plata, uz garancije da se protiv njih neće voditi prekršajni ili upravni postupci.
– Utvrđivanje odgovornosti investitora, a ne samo formalnih podizvođača, za uslove rada i isplatu zarada na projektima na Zlatiboru.
– Obezbeđivanje bezbednih uslova rada, uključujući ličnu zaštitnu opremu, prijavu povreda na radu i poštovanje radnog vremena i odmora.
– Transparentnu kontrolu zapošljavanja stranih radnika, uključujući agencije i „posrednike“, sa istragom mogućih elemenata trgovine ljudima.
– Javno objavljivanje rezultata inspekcijskih nadzora i preduzetih mera, kako bi se sprečilo dalje zataškavanje i ponavljanje ovakvih slučajeva.
Poskupljenje lekova, nepoznata sudbina zaposlenih: Šta može doneti koncesija za Apoteku Beograd