Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Društvo mladih istraživača iz Bora podneli su žalbe Vladi Srbije zbog rešenja kojim je odlučeno da kompaniji Serbia Zijin Copper za povećanje kapaciteta flotacije rudnika Majdanpek nije potrebna Studija o proceni uticaja na životnu sredinu.
„Bojim se, da će ovakvim pristupom nakon završetka rada flotacije, Srbija dobiti još jednu zaboravljenu rudarsku deponiju kakvih već ima više od dve stotine“ rekao Toplica Marjanović, inženjer zaštite životne sredine i bivši radnik RTB Bor-a.
Ministarstvo zaštite životne sredine inače je 14. septembra donelo rešenje koje RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora smatraju spornim i prema kome bi se kapacitet flotacije sa šest miliona tona povaćao skoro duplo, na 11 miliona tona godišnje.
Kompanija Serbia Zijin je zahtev za odlučivanje o potrebi izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinuna podnela tokom jula ove godine.
Međutim, kako se dodaje investitor je iz zahteva izostavio projekat odlaganja flotacijske jalovine. Dodaje se i da je flotacija jedan od tehnoloških postupaka odvajanja korisnih od nekorisnih sastojaka mineralnih sirovina.
Podsećaju i da kao krajnji proizvod prerade rude bakra u flotaciji nastaje flotacijska jalovina i naglašava se da ona potencijalno proizvodi najviše negativnih uticaja na životnu sredinu.
ZIĐIN NE TREBA DA RADI STUDIJU UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU RUDNIKA MAJDANPEKPROBLEMATIČNO RAZDVAJANJE STUDIJA O PROCENI UTICAJA
RERI dodaje da u slučaju izrade posebne studije o proceni uticaja na životnu sredinu za odlaganje jalovine, ne bi bilo moguće ispravno proceniti celokupan uticaj odlaganja jalovine nastale flotacijom na okolinu.
Podsećaju da se povećanjem flotacije povećava i njen uticaj na vodu, vazduh i zemljište, na generisanje otpada i potrošnju energenata, pa je nemoguće te procese razdvajati kroz dve odvojene studije.
Objašnjavaju i da u slučaju izdvajanja jalovišta i izostanka kontrole celog proizvodnog rocesa nije moguće utvrditi uticaj projekta na životnu sredinu.
RERI dodaje i da je Ministarstvo zaštite životne sredine načinilo ozbiljan proceduralni propust koji to rešenje čini nezakonitim, jer na internet stranici ministarstva nije objavljen celokupan zahtev sa pratećom dokumentacijom (idejni projekat, izvod iz urbanističkog plana, uslovi Zavoda za zaštitu prirode itd.).
RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora izneli su duboku zabrinutost zbog toga što je, kako kažu zanemarena suštinska svrha postupka procene uticaja.
Prema njihovim rečima to je utvrđivanje značajnih uticaja na životnu sredinu pre izdavanja odobrenja za realizaciju projekta i utvrđivanje delotvornih mehanizama za otklanjanje ili smanjenje negativnih uticaja.
Istovremeno, te organizacije apeluju na nadležno Ministarstvo i Vladu Republike Srbije da obezbede doslednu primenu propisa i obavežu sve zagađivače da se pridržavaju zakona u oblasti zaštite životne sredine.