Vesti iz zemlje

03.08.2022. 15:11

Nova ekonomija, Čedomir Savković

Autor: Nova Ekonomija

Rod žitarica drastično manji zbog suše, poljoprivrednici traže pomoć države

Foto: Pixabay

Zabrana izvoza žitarica, ulja i brašna donela je veliku privremenu štetu poljoprivrednicima, ocenio je za Novu ekonomiju Nedeljko Savić iz Udruženje poljoprivrednika Stig iz Požarevca. Na taj problem nadovezali su se manji prinosi zbog suše, pre svega pšenice, suncokreta i kukuruza.

Nedeljko, koji živi u selu Ćirikovac, smatra da poljoprvrednici trenutno još nisu ni svesni u kolikom su problemu.

„Naše udruženje se trudi da ih upozna sa budućom situacijom. Suša je napravila jednu veliku štetu, na našim imanjima bio je planiran prinos od osam tona pšenice (po hektatu), mi smo imali oko pet tona“, kazao je on.

Prema njegovim rečima, to je prinos sa punom agro tehnikom, a neki ljudi su imali i manje prinose od toga, tri tone po hektaru.

„Suncokret još nismo počeli da skidamo, a skidali smo repicu pre pšenice, repica die bila oko 2,2 tone (prinosa po hektaru), prošle godine sam imao oko 4,5 tona, to je bio prosek na 30 hektara“, objašnjava Savić.

Kako dodaje, posle toga na red dolazi suncokret, koji će sigurno imati manje prinose:

„Moja procena je da neće biti više od dve tone kod nas. Posle toga ide kukuruz, od njega mislim da neće biti ništa, biće statistička greška, 1,2 ili 1,5 tona (po hektaru), 2017. godina se ponovila ovog puta“, naglašava Savić.

Kako je 2017. godine preneo Nedeljnik Vreme, dvomesečna suša praćena tropskim temperaturama prepolovila je tadašnji rod kukuruza i soje, suncokreta je tada bilo 40 odsto manje nego prosečnih godina, a šećerne repe za trećinu manje.

Savić dodaje da zna kako država ne može da pomogne poljoprivrednicima i kako ocenjuje, ona se ona upravo trudi da to radi.

On tu, kako dodaje, pre svega misli na zabranu izvoza suncokretovog ulja, kao na kašnjenje sa ponudom otkupa pšenice za robne rezerve. Država jednostavno nije ispunila zahtev tog udruženja da se sa ponudom za robne rezeve izađe pre žetve pšenice.

MANJI PRINOSI DOMAĆEG AGRARA DONEĆE NOVO POSKUPLJENJE HRANE
BAŠTENSKE ZAJEDNICE, NOVI VID URBANE POLJOPRIVREDE

„Sada su naše kolege predale tu pšenicu otkupljivačima i došli su u situaciju da su im je platili 35 dinara (po kilogramu), a robne rezerve su nudile 40 dinara. Šta sad čovek treba da radi? On treba da izvuče svoju pšenicu i da mu otkupljivač uzme dva dinara“, kaže sagovornik Nove ekonomije.

Kako zaključuje, efekat toga je da robne rezerve nisu otkupile dovoljne količine pšenice, već samo oko 120.000 tona.

„Država se nije obezbedila, poljoprivrednici nisu imali, ili su imali slab efekat od toga, zabrana izvoza je bila na snazi dok je trajao otkup pšenice“.

PODIĆI CENU SUNCOKRETVOG ULJA

Kad je sve to prošlo, kako podseća, izašla je ponuda robnih rezervi, a zabrana izvoza je sada ukinuta.

„Isto se sada ponavlja sa suncokretom, mi smo tražili da se podigne cena suncokretovog ulja za potrošače na 240 dinara, jer je definitivno najniža. Od pet, nas pogađaju četiri zabrane izvoza, sva ograničeja koja su na snazi pogađaju ratare“, dodaje Savić.

U Udruženju Stig kako dodaje, smatraju da poskupljenje suncokretovog ulja ne bi bio veliki udar na budžet jer prosečno domaćinstvo troši od tri do četiri litra mesečno, ali bi imao efekat na proizvođače ulja.

Savić ocenjuje da država nema sluha za to, kao i da će definitivno biti problema.

Udruženje Stig je kako dodaje zakazalo protest za ovaj utorak, pa su ih zvali iz nadležnog ministarstva na sastanak.

„Oni vode takvu politiku kakvu vode, videli smo da nema nikakve šanse za Sledeći protest je zakazan za sledeći utorak. Ovog puta imamo kontakte sa nekim udruženjima iz Vojvodine i mislim da će to da se omasovi.“

Savić podseća da je Udruženje Stig već imalo tri protesta ove godine, prvi je bio zbog cene veštačkog đubriva, koja je skočila tri puta.

Drugi put su zahtevali da se sa otkupom pšenice za robne rezerve izađe pre žetve.

„Nije u redu da Udruženje Stig stalno izlazi na ulice zbog problema koji pogađaju sve poljoprivrendike. Mi smo došli do predsedništva i naš neki utisak je da država još nije prepoznala poljoprivredu kao granu u kojoj može da se napravi dobra bruto-domaći proizvod“, dodaje sagovornik Nove ekonomije.

Ni situacija u Vojvodini u vezi sa žitaricama nije sjajna, takođe, zbo suše.

POLJOPRIVREDNICI SE ŽALE: ZABRANA IZVOZA ŽITARICA OTEŽALA FINANSIRANJE SETVE
„ZABRANA IZVOZA ŽITARICA UGROŽAVA EGZISTENCIJU POLJOPRIVREDNIKA“

Predsenik Saveza udruženja poljoprivrendika Banata, Dragan Kleut, izjavio je za portal Agrokub da će naredna setva biti bez đubriva, agrotehnike i  hemije, ukoliko država ne reaguje na vreme i pomogne poljoprivrednicima.

„Tri su tačke u pitanju, izuzetna suša i zabrana izvoza pšenice koja je trajala do pre nekoliko dana, a zbog čega su poljoprivrednici gubili ogromnu količinu novca, skoro 15 dinara po kilogramu u odnosu na tržište u okruženju i svetsko. I jedno i drugo je veliki problem“, kaže Kleut.

On procenuje da će gubitak na suncokretu biti 50 odsto.

Da je rod ratarskih kultura u Braničevskom okrugu manji zbog suše, rekla nam je Jorgovanka Vlajkovac iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u Požarevcu.

„Ova kiša sada što je pala prošle nedelje, palo je nekih osam litara, to je toliko malo za nalivanje zrna, pogotovu što se tiče kukuruza. Mada, u Braničevskom okrugu nikada nije bio šarenolikiji prinos, negde padne kiše, ne gde ne padne, negde padne i po tri puta i tu čak ima i dobrih prinosa“, rekla je Vlajkovac za Novu ekonomiju.

Čedomir Savković

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.