Srbija

15.12.2020. 10:31

Nova ekonomija

Autor: Nova Ekonomija

Rok bendovi bez pomoći države, za razliku od estradnih izvođača

Muzičari ne mogu da rade na crno, svi oni, po odluci Vlade Srbije od pre par godina, moraju da imaju ugovor sa klubom u kom nastupaju, u kome će jasno biti navedeno koliko su plaćeni. Svaki poslodavac, vlasnik kluba ili kafića, imaće obavezu da ...

Foto: Pixabay

Srbija

15.12.2020. 10:31

Pandemija koronavirusa je imala izrazito negativan efekat na više deklova privrede, između ostalog i na muzičku scenu Srbije. Pomoć za mlade bendove i muzičare ne stiže, osim za estradne izvođače, pa su rokeri sada primorani da se bave drugim poslovima kako bi preživeli.

U razgovoru za Novu ekonomiju, Aleksandar Mihajlović diplomirani politikolog i licencirani muzičar u bendu „Efekat“ kaže da rok muzičari za sada nisu dobili nikakvu pomoć od države i da se u velikom broju slučajeva bave drugim poslovima kako bi preživeli.

„Država nije davala nikakvu pomoć i po svemu sudeći muzičari je ne interesuju. Nisu dovoljno zvučni kao recimo penzioneri. A kako većina njih ne plaća porez i doprinose, to je samo još jedan razlog da se država ‘pravi luda’ na probleme u kojima se oni trenutno nalaze“, rekao je Mihajlović.

Prema odluci Vlade Srbije iz 2017. godine, muzičari ne mogu da rade „na crno“, odnosno svi moraju da imaju ugovor sa klubom u kom nastupaju, u kom mora jasno biti navedeno koliko su plaćeni.

Svaki poslodavac ima obavezu da uplati minimalac, za mesec dana 22.000 dinara, a po nastupu još oko 1.000 dinara. To praktično znači da se porez koji poslodavac treba da plati državi odbija od novca namenjenog muzičaru.

„Iako je ovaj zakon zamišljen da brani interese kako muzičara tako i poslodavaca, u praksi to nije slučaj, zbog čega mnogi muzičari često sklapaju posebne ugovore sa vlasnicima klubova, koji se kasnije uništavaju ako ne dođe inspekcija i sve prođe kako treba, a novac se isplaćuje po dogovoru sa poslodavcem“, objasnio je Mihajlović.

On je dodao da su svi članovi benda licencirani muzičari, ali da trenutni sistem nije na strani njih, već vlasnika klubova i države.

Peđa Cvetković, predsednik Udruženja rok muzičara Srbije (URMUS) kaže za Novu ekonomiju da muzičara koji sami sebi plaćaju porez i doprinose ima jako malo, jer često nisu dovoljno plaćeni, ali je naglasio da čak i oni koji redovno namiruju obaveze nisu dobili pomoć države.

„Već godinama unazad bendovi su malo plaćeni po klubovima po kojima sviraju, i često ne znaju da li će uopšte imati novca za plate. Većina njih se ne vode kao stalni zaposleni i kako to ume da bude velika cifra, mali broj njih zapravo plaća porez i doprinose. Međutim, pomoć nisu dobili ni oni koji su to redovno uplaćivali“, objašnjava on.

Kada se govori o državnoj pomoći, on kaže da URMUS nije dobio nikakvu pomoć države i da su za sada to dobijali samo estradni umetnici.

„Naše udruženje nije dobilo nikakvu pomoć za bendove, pomoć su dobili samo muzičari koji imaju status samostalnog umetnika, uglavnom ljudi kojima država direktno plaća porez i doprinose. To su za sada samo estradni umetnici“, rekao je Cvetković.

Podsećamo, finansijsku pomoć od države dobili su izvođači koji uživaju status samostalnih umetnika, na molbu Samostalnog sindikata estradnih umetnika Srbije (SEMUS), koji je od Ministarstva finansija zatražio novčanu pomoć za svoje članove, pisao je N1.

Pomoć su dobili muzičari i pevači koji su u statusu samostalnog umetnika, koji nisu u penziji i kojima još uvek teče radni staž.

Naknada je bila namenska zbog korone, tri puta po 30.000 dinara mesečno, ukupno 90.000 dinara na tekuće račune, s tim što je sve isplaćeno odjednom.

Kako je tom prilikom naveo predsednik SEMUS-a Dragiša Golubović, taj sindikat je takođe poslao zahtev Ministarstvu finansija da odobri dodatna sredstva i za samostalne radnike u oblasti kulture, za muzičare i pevače koji nisu u statusu samostalnog umetnika, koji žive isključivo od svog posla i po tom osnovu su prijavljeni kod penzionog fonda i plaćaju sami sebi doprinose.

Predsednik URMUS-a dodaje da je mnoštvo festivala i umetničkih programa, koji su važan izvor prihoda za muzičare, otkazano ove godine, zbog obustave konkursa za sufinansiranje Sekreterijata za kulturu grada Beograda.

Na proleće ove godine je Sekreterijat za kulturu grada Beograda obustavio sve konkurse za sufinansiranje projekata u kulturi, kao i projekata umetničkih, odnosno stručnih i naučnih istraživanja u kulturi, čija je realizacija predviđena u 2020. godini, na osnovu odluke Vlade Srbije o proglašenju vanrednog stanja zbog epidemije koronavirusa.

„Dosta tih festivala i sve što mi radimo, posebno naš Beogradski autorski rok festival (BARF) koji je ovo godine trebalo da proslavi jubilarnih deset godina postojanja, su otkazani zbog odluke Sekreterijata. Pandemija je upropastila celo leto, a sa tim i dobar deo muzičke scene“, kaže Cvetković.

Nikola Momčilović

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.