Srbija

27.08.2024. 14:44

Biznis.rs

Autor: Nova ekonomija

Rudnik zlata Lece prihodovao 22,7 milijardi dinara od kad je u stečaju

Foto: Nova ekonomija

Srbija

27.08.2024. 14:44

Rudnik zlata Lece kod Medveđe, čija je prodaja iz stečaja odložena odlukom Privrednog suda u Valjevu zbog primedbi poverilaca, od otvaranja stečaja u maju 2017. godine do 14. avgusta ove godine ostvario je priliv od 22,7 milijardi dinara.

Najveći deo te sume odnosi se na prilive po osnovu prodaje koncentrata olova i cinka, stoji u nacrtu stečajnog upravnika za 20. deobu u koji je Biznis.rs imao uvid.

Kada je reč o odlivima, oni su bili manji od priliva i u periodu od otvaranja stečaja iznosili su 22,3 milijarde dinara – što znači da je Lece (uslovno rečeno) „u plusu“ kada je reč o poslovanju tokom stečaja.

Čim je objavljena prodaja rudnika koji je deo posrnulog Koncerna Farmakom MB, dve činjenice su privukle pažnju javnosti – jedno je početna cena od četiri milijarde dinara za Lece kao pravno lice (milijardu više od, primera radi, hotela Jugoslavija) a druga je cena za otkup prodajne dokumentacije, koja je potencijalne kupce koštala čak 129 miliona dinara.

Dok misterija visoke cene prodajne dokumentacije još nije rešena, početna cena na javnom nadmetanju vezuje se za procenjenu vrednost rudnika zlata – koja je iznosila osam milijardi dinara, Zbog takve procene oštro je reagovao Miroslav Bogićević, vlasnik Farmakoma MB u stečaju.

„Namerno je potcenjena vrednost rudnika“, izjavio je Bogićević za Betu tvrdeći da se „radi u korist biznismena koji je ‘oteo’ i Šabačku mlekaru iz Farmakoma“ i izneo tvrdnju da je prava vrednost rudnika zlata 4,3 milijarde evra.

Bogićević, vlasnik propalog Farmakoma: Rudnik Lece se prodaje za dva odsto realne vrednosti

Valjevski sud je, kako je naknadno objavio Forbes Srbija, u zaključku rešenja od 20. avgusta, kojim je odložena prodaja, naveo da „nisu dati razlozi na osnovu kojih je procenitelj našao da je najpovoljniji način prodaje rudnika kao pravnog lica, jer nije dat odnos procene ukupne vrednosti rudnika kao pravnog lica i vrednosti pojedinačnih delova imovine rudnika“.

Rudnik Lece u stečaju je, inače, za veštačenja i procene izdvojio 5,5 miliona dinara, i to za izradu elaborata o proceni imovine, kao i za elaborat o rudnim rezervama.

Podaci stečajne uprave za sada jedini dostupni podaci o poslovanju rudnika Lece, čije je puno ime „Rudnik Lece d.o.o. Šabac – u stečaju“.

Zato treba reći da u nacrtu za 20. deobu stoji da zalihe rudnika Lece na dan 14. avgust iznose 645,3 miliona dinara i uključuju zalihe rude u magacinu vredne 512 miliona dinara, kao i koncentrate olova i cinka, kao i rude na flotaciji, rasovači i jezerini.

Kome sve Lece duguje?

Na odluku o prodaji rudnika zlata Lece su se, inače, žalili poverioci Moderano investments d.o.o. i beogradska Alta banka. Alta banka u ovom slučaju stoji iza Jubmes banke, koju je preuzela Alta Pay Grupa Davora Macure početkom 2019. godine.

Prema nacrtu za 20. deobu, u koju je Biznis.rs imao uvid, poverioci će moći da podele 2,5 miliona dolara, koliko je „akumulirano radom stečajnog dužnika u prethodnom periodu“, a što iznosi nešto više od 266 miliona dinara.

Na spisku poverilaca su pomenuti Jubmes (Alta) banka i Moderano Investments, ali i Utma komerc u vlasništvu Dragoslava Bojovića – direktora Energoprojekta i vlasnika Napreda, zatim Messer Tehnogas i Telekom Srbija, Dunav osiguranje, kao i Halkbank, Univerzal banka u stečaju, Mediolanum Invest i mnogi drugi.

Jedan od najvećih poverilaca je kompanija MIFI sa sedištem u Švajcarskom gradu Cugu čiji je, prema dostupnim podacima privrednih registara, predsednik uprave fizičko lice Velimir Jovanović. MIFI, prema uvidu Biznis.rs, ima priznata potraživanja od barem 11 milijardi dinara prema rudniku Lece.

Podsetimo da je Forbes Srbija pisao da bi „jedan od poverilaca, Velimir Jovanović, vlasnik kompanije Mediolanum invest“, mogao biti učesnik na javnom nadmetanju za kupovinu rudnika, a da bi mu konkurent mogla bi biti neka kineska kompanija.

Forbes Srbija: Odlaže se prodaja rudnika Lece, u kojem je sinoć poginuo rudar

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.