Vesti iz zemlje

16.04.2024. 11:45

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Sajam, BIGZ, Šećerana, a da se spremi i Hipodrom: „Beograd na vodi“ se širi na simbole grada

Foto: Geosrbija/Printskrin

Planirano proširenje „Beograda na vodi“ zahvatiće veliki broj značajnih simbola glavnog grada. Kompleks Beogradskog sajma svakako će se naći „prvi na udaru“, a slična se sudbina prognozira i kompleksu Beogradskog hipodroma, koji se nalazi na rubu teritorije predviđene za proširenje „Beograda na vodi“, ocenio je Dragomir Ristanović, arhitekta i urbanista Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

Unutar zone proširenja Beograda na vodi nalaze se i spomenici kulture zgrada Državne štamparije (popularni „Bigz“), kao i Fabrika šećera, dodaje on u razgovoru za Novu ekonomiju.

Pored ovih objekta, proširenjem projekta će „Beograd na vodi“ zahvatiti i Čukarički rukavac.

Vlada Srbije prošle nedelje predložila je da se „Beograd na vodi“ proširi za još 327 hektara, najviše na opštinu Čukarica.

Predloženo je i da se projekat preko Starog železničkog mosta proširi na Novi Beograd (takozvano Savsko priobalje), ali i na nove parcele u starom gradskom jezgru, vidi se o Odluci o izradi izmena i dopuna plana za projekat na Beograd na vodi, koja je nedavno osvanula u Službenom glasniku.

Istom odlukom je propisana obavezna Studija zaštite nepokretnog kulturnog dobra, što, prema rečima Ristanovića, „naizgled uliva optimizam da će se tokom (planiranja) voditi računa o očuvanja integriteta i sagledavanja kulturnih dobara.

„Ipak, sve učestaliji negativni primeri poput urbanizacije podnožja Beogradske tvrđave, kao i planirane izgradnje stambeno-komercijalne četvrti oko Marine Dorćol ne ulivaju poverenje u spremnost i sposobnost institucija da spreče ugrožavanje zaštićenih kulturnih dobara“, rekao je on.

Beogradski hipodrom čeka sudbina Sajma?

Podsetivši da je na konferenciji o velikim kapitalnim projektima u Beogradu do 2027. godine, zvanično potvrđeno da je kompanija „Beograd na vodi“ postala vlasnik zemljišta na kojem se nalazi Beogradski sajam, Ristanović sličnu sudbinu prognozira i za kompleks Beogradskog hipodroma koji se nalazi na rubu teritorije predviđene za proširenje.

„Konceptom generalnog urbanističkog plana ‘Beograd 2041’ ocenjeno je da Beogradski hipodrom ne raspolaže adekvatnom takmičarskom i trenažnom infrastrukturom neophodnom za održavanje međunarodnih sportskih događaja. Unapređenje i proširenje takozvane nedostajuće infrastrukture pomenutim konceptom se uopšte ne razmatra, već se kao rešenje navodi izgradnja novog Hipodroma na teritoriji Ovče“, rekao je on.

Teritorija na koju će se proširiti projekat uglavnom u javnoj svojini

Teritorija obuhvaćena izmenama prostornog plana za Beograd na vodi pretežno se nalazi u javnoj svojini Srbije, nad kojim različita javna i privatna preduzeća imaju pravo korišćenja, ukazuje Ristanović.

U skladu Zakonom o planiranju i izgradnji, Srbija može otuđiti sopstveno građevinsko zemljište po ceni koja je manja od tržišne ili čak bez naknade, kada se radi o realizaciji projekata za izgradnju objekata od značaja za Republiku.

„Po uzoru na slučaj Beogradskog Sajma, možemo pretpostaviti da će u budućnosti doći do potpisivanja ugovora između Srbije i ‘Beograda na vodi’, kojim će doći do otuđenja građevinskog zemljišta u javnoj svojini u korist te kompanije“, navodi Dragomir Ristanović.

Forbes Srbija danas je objavio da će zbog proširenja projekta bez zemljišta ostati nekoliko kompanija, većinom državnih – Infrastrukture železnice Srbije, Jugoslovensko rečno brodarstvo, Beogradske elektrane, Cepter šipjard imo, Ratko Mitrović AD, nekoliko udruženja, pa i naslednici parcele koji su u procesu restitucije.

„Inicijalni projekat sam po sebi nije urbanistički opravdan i ispravan“

Ristanović je podsetio da je 2010. godine, Skupština grada Beograda usvojila Studiju visokih objekata Beograda.

Taj dokument je, prema njegovim rečima, na tragu dobre prakse Dablina i Beča koji su referentni Beogradu po velilčini, ali i evropskih gradova sa značajnijim iskustvom izgradnje visokih objekata poput Londona, Pariza, Varšave, Praga, Roterdama i Frankfurta, na veoma detaljnom nivou definisao opravdanost izgradnje visokih objekata u različitim zonama grada.

„Ovim dokumentom, prostor Savskog priobalja u centru grada okarakterisan je kao prirodno jezgro i element jedinstvenog identiteta Beograda. Sa urbanističkog aspekta, isključena je mogućnost izgradnje visokih objekata u širem okruženju kulturno istorijskih celina velikog i izuzetnog značaja, kao i zaštićenih prirodnih dobara“, rekao je on.

Međutim, kako navodi, jedna od prvih aktivnosti koje su usledile po potpisivanju sporazuma između VladeSrbije i Vlade Ujedinjenih Emirata za potrebe realizacije projekta ,,Beograd na Vodi’’ bilo je ukidanje Studije visokih objekata u Beogradu aprila 2014. godine.

„Epilog netransparentne i brzoplete, investitorske urbanizacije savskog amfiteatra jeste gusto izgrađen, haotičan prostor sa deficitom zelenih površina, potpuno lišen kulturnih sadržaja, bez jedinstvenog identita i odnosa prema sopstvenom okruženju i kontekstu. Umesto ‘silazka na reke’ Beograd je dobio svojevrsnu ,,urbanističku enklavu’’ i barijeru u materijalnom i nematerijalnom smislu“, ocenio je Ristanović.

On je naveo da inicijalni projekat (Beograd na vodi) sam po sebi nije urbanistički opravdan i ispravan, kao i da predstavlja područje degradirane životne sredine i nepovoljnih toploklimatskih karakteristika.

„Navedeni ‘simptomi’ loše investitorske urbanizacije, trebali bi ostati u ‘karantinu’ postojećih granica projekta, kako bi se sprečio nepovratni gubitak nekih od najznačajnih javnih prostora i prirodnih i kulturnih dobara kojima Beograd raspolaže“, rekao je on.

Nacrt sa izmenama i dopunama Prostornog plana „Beograda na vodi“, kroz koji bi trebalo da se ozvaniče ova planirana proširenja, treba izraditi u narednih deset meseci, piše u odluci koju je 5. aprila potpisao prvi potpredsednik Vlade Ivica Dačić. 

Nakon izrade, Nacrt izmena i dopuna Prostornog plana biće izložen na javni uvid.

Troškove izrade nove dokumentacije snosiće kompanija „Beograd na vodi“.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.