Više od 60.000 najsiromašnijih građanki i građana ostalo je bez novčane socijalne pomoći u prve četiri godine primene spornog Zakona o socijalnoj karti, koji se oslanja na javnosti nepoznat algoritam za odlučivanje o pravima iz oblasti socijalne zaštite. Pored toga, samo u poslednjih godinu dana je 2,7 hiljada ljudi ostalo bez prava na novčanu socijalnu pomoć, pokazuju podaci do kojih je došla organizacija Inicijativa A11.
Naime, kao i svake godine, sa ciljem praćenja efekata Socijalne karte, Inicijativa A 11 tražila je od Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja novi presek podataka iz registra Socijalna karta.
Podaci pokazuju da je u periodu od samo godinu dana – od 1. marta 2025. do 1. marta 2025. godine, dana tačno 2.756 ljudi ostalo bez prava na novčanu socijalnu pomoć.
„Može se zaključiti da, u proseku, svakoga dana sedmoro ljudi ostane bez prava na socijalnu pomoć. Dok je protekle godine pravo na novčanu socijalnu pomoć ostvarivalo 152.982 ranjivih građanki i građana, ove godine je na evidenciji 150.226 pojedinaca“, navela je Inicijativa u saopštenju.
Kako su naveli, resorno ministarstvo kao i prethodnih godina ne može da dokaže da je Socijalna karta doprinela uključivanju siromašnih u sistem podrške. Osim isključivanja postojećih korisnika iz socijalne zaštite, ona postaje sve nedostupnija novim korisnicima, „čineći nizak obuhvat ovog prava još nižim“.
Inicijativa A 11 naglašava da je ova informacija naročito zabrinjavajuća budući da je jedan od (ranije najavljenih) ciljeva uvođenja izuzetno skupog, netransparentnog registra Socijalna karta – pravična raspodela novca iz budžeta za socijalnu zaštitu.
Prema mišljenju Ministarstva za rad, „podnošenje zahteva (za novčanu socijalnu pomoć) je pravo i individualna stvar građana“, iako iz Inicijative tvrde da situacija na terenu pokazuje da materijalno ugroženi nemaju jasan pristup informacijama o svojim pravima, naročito u uslovima u kojima je njihov kontakt sa socijalnim radnicima i radnicama dodatno smanjen.
„Naime, uključivanje Socijalne karte kao zvaničnog informacionog sistema na koji se oslanjaju centri za socijalni rad onemogućilo je mnoge socijalne radnice i radnike da se direktno posvete ranjivim porodicama, pojedincima i njihovim potrebama – umesto njih, to radi algoritam“, podsećaju iz organizacije.
Kako objašnjavaju socijalni radnici i radnice, sistem im ne omogućava da pravovremeno i direktno ispitaju činjenice iz slučaja korisnika sistema, već im nameće odluke koje su neretko protivne interesu najsiromašnijih.
„Dodatno zabrinjava činjenica da su odluke o prestanku novčane socijalne pomoći kod više od 60.000 korisnika pravno izazvane samo 1.818 puta kroz žalbeni postupak od kada je registar implementiran u sistem socijalne zaštite. Ovaj podatak jasno govori koliko korisnici ne znaju svoja prava i nisu im lako dostupni svi pravni mehanizmi zaštite. Ukidanje prava se uz nedostatak pravne pomoći automatizuje kroz registar, a posledice snose oni kojima je podrška najneophodnija“, napominju iz Inicijative A11.
Zbog mnogobrojnih mana Socijalne karte, Inicijativa A 11 se godinama zalaže da se Zakon o socijalnoj karti povuče i sistem socijalne zaštite osnaži direktnom podrškom, jačanjem kapaciteta i boljim uslovima za rad socijalnih radnica i radnika.
Podsećaju da su još aprila 2022. godine Ustavnom sudu Srbije podneli inicijativu za ocenu ustavnosti Zakona o socijalnoj karti, ali se sud do današnjeg dana nije oglasio.
Istovremeno, Inciijativa A11 se zalaže i za reformu zakonodavstva koja bi omogućila pravedniji iznos novčane socijalne pomoći, koja u Srbiji iznosi oko 100 evra – preniska i apsolutno nedovoljna da ispuni svoju svrhu.
Šta su socijalne karte?
Zakon o socijalnim kartama primenjuje se od marta 2022. godine.
Socijalne karte obećane su u ekspozeu Vlade Srbije još 2017. godine, ali istine radi o ovom sistemu priča se skoro dve decenije.
Uprkos što je socijalna karta najavljivana kao put ka „pravednijem ostvarivanju socijalnih prava građana“, stručnjaci su i pre stupanja na snagu ovog zakona upozoravali na moguće nedostatke sistema – od toga da će se obrađivati velika količina podataka korisnika socijalne pomoći do toga da bi broj onih koji koriste pomoć zapravo mogao da opadne, što se zapravo i dogodilo za ove četiri godine.
Socijalna karta podrazumeva jedinstvenu i centralizovanu evidenciju, u elektronskom obliku koja sadrži tačne i ažurne podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i sa njim povezanih lica. Na osnovu tih podataka, nadležni odlučuju o utvrđivanja činjenica neophodnih za ostvarivanje prava i usluga iz oblasti socijalne zaštite, kaže Zakon koji je usvojen početkom 2021. godine.
Ministarstvo za rad dalo 1,4 milijarde dinara na softver koji ne funkcioniše