
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
U prva dva meseca ove godine republički budžet ostvario je suficit od 5,3 milijardi dinara, što je bolje od prvobitnog budžetskog plana za 52 milijarde dinara (443,87 miliona evra), saopštilo je Ministarstvo finansija. Za pozitivan rezultat zaslužne su i prihodna i rashodna strana, a prema inicijalnoj projekciji budžeta očekivao se „minus“ od 46,7 milijardi dinara.
Na nivou sektora države u prva dva meseca je ostvaren fiskalni suficit u iznosu od 10,5 milijardi dinara i primarni fiskalni suficit u iznosu od 61,5 milijardi dinara.
U februaru su naplaćeni prihodi u iznosu od 158,6 milijardi dinara, od čega je samo od poreza došlo 140,6 milijardi dinara.
Najveći deo poreskih prihoda odnosi se na uplatu PDV-a (oko 69,1 milijardi dinara) i akciza (38 milijardi dinara).
Ostvareno je i 17,5 milijardi dinara neporeskih prihoda, dok se u istom periodu od dotacija slilo 400 miliona dinara.
Na rashode je u prva dva meseca otišlo 183,5 milijardi dinara. Najveći pojedinačni deo ove stavke tiče se rashoda za zaposlene (39,9 milijardi dinara) i transfera OOSO (čine ih fond PIO, RFZO, NSZ, fond SOVO) od 30,4 milijardi dinara.
Iz budžeta je na isplatu kamata namenjeno 24,8 milijardi dinara, kapitalni izdaci su iznosili 22,6 milijardi dinara, rashodi za socijalnu zaštitu 13,9 milijardi dinara, a rashodi za robu i usluge 13,3 milijardi dinara.
Neki ekonomisti su kritikovali ovakvo poresko opterećenje, navodeći da je neizbalansiran budžet rezultat lošeg planiranja.
Nekadašnji ministar finansija i aktuelni saradnik Svetske banke Dušan Vujović nedavno izjavio da su cene u Srbiji visoke, između ostalog, i zbog poreske politke.
“Prva je struktura cena na svakom tržištu. Kod nas su cene energenata zavišene – energenata je malo i država ih natprosečno opterećuje akcizama i porezima, jer ne uspeva da oporezuje profite, pa oporezuje potrošnju. Drugi razlog što su cene visoke je nedostatak konkruencije, a treći – tehhnološko zaostajanje u poljoprivredi i raznim drugim oblastima“, rekao je Vujović za N1.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE