Gradske vlasti Beograda obavestile su Državnu revizorsku instituciju (DRI) da su osnovali nov sektor u čijoj nadležnosti će biti popis i evidencija poslovnog prostora u javnoj svojini.
Na primedbe državnog revizora iz decembra 2019. da Grad Beograd i Niš nisu uspostavili sveobuhvatne evidencije poslovnog prostora, Grad Beograd je u odazivnom izveštaju odgovorio da je formiran novi sektor pod nazivom „Sektor za popis, evidenciju i upis prava javne svojine“.
Državna revizorska institucija izdala je početkom decembra 2019. Izveštaj o reviziji svrsishodnosti poslovanja „Davanje u zakup poslovnog prostora u svojini jedinica lokalne samouprave“. S obzirom da sve otkrivene nesvrsishodnosti nisu bile otklonjene u toku revizije, DRI je od subjekta revizije zahtevala dostavljanje odazivnog izveštaja.
U odazivnom izveštaju Beograg je odgovorio da je Sekretarijat za imovinske i pravne poslove sačinio Projektni zadatak sa ciljem uvođenja informacionog sistema za upravljanje nepokretnostima u javnoj svojini grada Beograda.
Formiranjem novog Sektora i prijemom novih zaposlenih na radna mesta omogućiće se efikasnije vršenje radnji za upis prava javne svojine u javnu knjigu o nepokretnostima i pravima na njima.
Opisanu meru ispravljanja DRI ocenjuje kao zadovoljavajuću.
Grad Beograd je takođe naveo da je na sednici Skupštine grada 29. novembra 2019. godine, povećan početni iznos zakupnina za 2%.
Prilikom sledeće izmene Odluke o utvrđivanju zakupnina za poslovni prostor na kome je nosilac prava javne svojine grad Beograd, odnosno na kome grad Beograd ima posebna svojinska ovlašćenja izvršiće se promena visina zakupnina po zonama, delatnostima i vrsti poslovnog prostora, kao i novo raspoređivanje ulica po zonama, obećano je revizoru.
Ova mera koju je revizor ocenio zadovoljavajućom, dolazi nakon primedbe revizore da gradovi Beograd i Niš nisu dokumentovali način procene početne visine zakupnine.
Najviša početna cena zakupnine u Gradu Beogradu je 2.097 dinara, u Gradu Novom Sadu je 3.730 dinara i u Gradu Nišu je 4.165 dinara po kvadratu.
Primedba revizora je bila i da su Gradovi preduzimali mere za naplatu potraživanja zakupnine ali nisu ostvareni očekivani efekti naplate potraživanja.
Iznos potraživanja od zakupaca poslovnog prostora starija od tri godine je 73% ukupnog iznosa potraživanja. Zakonom o obligacionim odnosima uređeno je da potraživanje zakupnine, bilo da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastareva za tri godine, podsetio je revizor.
Subjekt revizije je naveo da su do dostave odazivnog izveštaja preuzeta sva potraživanja gradskih opština, odnosno javnih preduzeća za upravljanje poslovnim prostorom prema zakupcima – dužnicima, koja nisu naplaćena, a nastala su pre 30.novembra 2016. godine.
Kako se navodi, početkom 2019. godine uvedena je overa ugovora o zakupu kod javnog beležnika u formi izvršne isprave, kako bi se smanjio broj sudskih postupaka i ubrzala naplata dugovane zakupnine.
Preko Gradskog pravobranilaštva grada Beograda, protiv zakupaca koji ne izmiruju obavezu plaćanja zakupnine nastaviće se redovno pokretanje parničnih postupaka za naplatu zakupnine.
Takođe, za sve zakupce svakodnevno će se vršiti praćenje stanja duga, nastaviti sa periodičnim slanjem opomena svim dužnicima, pratiti njihova dostava, sprovoditi lična uručenja i pripremati dokumentacija potrebna za eventualno utuženje, obećano je revizoru.
Na uočenu nepravilnost da nije uspostavljena adekvatna kontrola korišćenja poslovnog prostora od strane zakupaca, gradske vlasti su obavestile revizora da su poslednjeg dana prošle godine u okviru Sektora za zakup poslovnog prostora formirali novo Odeljenje za kontrolu korišćenja poslovnog prostora. Odeljenje ima deset radnih mesta, a popunjeno je sa šest izvršilaca.
Prethodno je revizor u inspekciji fizičkih objekata u Bepogradu, Novom Sadu i Nišu, utvrdio da u Beogradu najmenj je 7 odsto uzorkovanog prostora nije zakupac sa kojim je zaključen ugovor.