Glavna vest i u mađarskim medijima ove nedelje jeste kupovina Naftne industrije Srbije (NIS) od strane Mola. Pored tekstova o značajnom širenju MOL-a i političkom aspektu, mađarski mediji pišu i da se akcije ove kompanije kotiraju najbolje još od 2007. godine.
Mađarski portal 444 objavio je juče, pozivajući se na srpske medije, da je Mol postigao ugovor sa Gaspromnjeftom o kupovini ruskog vlasničkog udela. Prema pisanju ovog portala, iako se ovo već nekoliko dana naziralo, posao je i dalje izuzetno značajan.
“Pre svega iz ugla MOL-a, koji zahvaljujući sankcionoj politici kupuje značajnog regionalnog igrača, i to nakon što je prethodno, upravo zahvaljujući izuzećima od sankcija i korišćenju cenovne prednosti ruske nafte, ostvario ratni ekstraprofit – a sada, u skladu sa višedecenijskim ambicijama, dodatno širi svoje prisustvo na Balkanu. Ali posao je bio od ključnog značaja i za mađarsku spoljnu politiku: mađarska vlada time dodatno povećava svoj uticaj u jugoistočnoj Evropi, jačajući odnose sa svojim najbližim saveznikom, Vučićevom Srbijom, dok istovremeno sklapa još jedan energetski dogovor sa Moskvom”, piše 444.
Ovaj portal navodi da je NIS u suštini „srpski MOL“ , jer se u njegovom vlasništvu nalazi jedina rafinerija nafte u Pančevu, kao i da pored toga, kompanija poseduje mrežu od gotovo 400 benzinskih stanica, koje se osim u Srbiji nalaze i u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Rumuniji.
“Iako je Viktor Orban još tokom novembarske posete Beogradu tvrdio da je reč o poslovnom pitanju i da odluka zavisi od Srba, u stvarnosti je mađarska vlada intenzivno lobirala – od Vašingtona do Moskve – pri čemu su se pregovori o ulasku MOL-a u NIS vodili i na nivou premijera i predsednika. U pozadini se, naime, odvijala veoma složena međunarodna igra: konačna odluka o tome kome će kompanija biti prodata morala je da se donese u Moskvi, ali je istovremeno morala da dobije i saglasnost Vašingtona, koji je uveo sankcije – bez tog odobrenja posao ne može biti realizovan. Mađarska vlada je zato vodila aktivnu politiku na sva tri fronta kako bi podržala širenje MOL-a u Srbiji. Tako su Orban i njegova vlada mogli da se predstave kao rešavaoci problema snabdevanja energijom u Srbiji i kao pomoćnici predsednika Vučića, dok su istovremeno pomogli Rusima da dođu do novca – a o eventualnim dodatnim spoljnopolitičkim ili ekonomskim elementima ovog dogovora za sada se može samo nagađati”, piše portal 444.
Koliko će tačno MOL platiti za većinski paket akcija NIS-a za sada nije objavljeno. Ranije procene vrednovale su celu srpsku kompaniju na oko tri milijarde evra, što bi značilo da bi paket od nešto više od 50 odsto vredeo oko milijardu i po evra.
Moguće značajno proširenje MOL-a – ako regulatori ne stopiraju
Potom, mađarski Telex piše kako bi MOL-ova mreža mogla da se proširi za ukupno oko 400 benzinskih stanica. Naime, krajem 2024, MOL je u Srbiji imao 72 benzinske stanice, dok NIS ima 330. Preuzimanjem tih stanica, MOL bi postao lider na tržištu.
“Regulatori za zaštitu konkurencije mogu, u određenim slučajevima, naložiti MOL-u da ne prelazi određenu veličinu mreže kupovinom većinskog udela NIS-a. To znači da bi deo benzinskih stanica možda morao da bude prodat. Ako se ne traže radikalne promene, ukupno gledano MOL bi mogao da poveća grupnu maloprodajnu mrežu za oko jednu šestinu. Trenutno takođe nije poznato da li će MOL rebrendirati NIS-ove stanice koje preuzme i, ako hoće, u kojim zemljama i kada”, piše mađarski Telex.
Veliki rast akcija MOL-a
A na mađarskoj berzi, piše mađarski Portfolio desilo se „nešto što se nije dogodilo od 2007. godine”.
Naime, akcije MOL-a trenutno su u porastu, što je očekivano. Ipak, to ne menja činjenicu da je vrednost akcija MOL-a, piše ovaj medij, poslednji put bila ovolika u oktobru 2007.
Zapravo, od početka godine, akcije MOL-a porasle su za 20 odsto.
Podsećamo, MOL i Gaspromnjeft, kao većinski vlasnik Naftne industrije Srbije (NIS) potpisali su glavne odredbe obavezujućeg sporazuma o kupovini celokupanog ruskog udela od 56,15 odsto u ovoj kompaniji. Manjinski udeo imaće i arapski ADNOC, a ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je i da će Srbija povećati svoj udeo za pet procenata.
Da li će MOL nastaviti da povećava svoj udeo u NIS-u i mogu li akcije građana promeniti ruke?