U proteklih šest meseci na aerodromu Nikola Tesla zabeležena su 34 vanredna sletanja, dva do tri u jednom danu.
Direktor operativnih poslova tog aerodroma Zoran Skoko kaže za RTS da piloti biraju beogradski aerodrom jer je otvoren 24 sata i jer su im na raspolaganju svi resursi, službe i sredstva, koji su potrebni za reagovanje u vanrednim situacijama.
Medicinski razlozi, problematično ponašanje putnika, ili neobičan šum u kabini neki su od razloga zbog kojih avioni vanredno sleću na nepredviđene aerodrome. Aerodrom Nikola Tesla poslednjih nedelja bio je iznenadni domaćin putnicima iz nekoliko letelica.
U proteklih šest meseci na beogradskom aerodromu Nikola Tesla zabeležena su 34 vanredna sletanja, dva do tri u jednom danu, a direktor operativnih poslova tog aerodroma Zoran Skoko objašnjava da piloti biraju beogradski aerodrom jer je otvoren 24 sata i jer su im na raspolaganju svi resursi, službe i sredstva, koji su potrebni za reagovanje u vanrednim situacijama.
„To je ono što je najvažnije“, naglasio je Skoko u Dnevniku RTS-a.
Prema njegovim rečima, vatrogasna i medicinska služba dežuraju 24 sata.
„Posle najave sletanja, na osnovu nivoa opasnosti, reagujemo i pripremamo odgovarajuće službe“, dodao je Skoko.
Na pitanja šta se dešava sa putnicima u avionima, koji nisu ugroženi, Skoko kaže da ako je avion tehnički sposoban posle sletanja, putnici posle osveženja i boravka na aerodromu nastavljaju let, a ako to nije slučaj, oni se smeštaju u hotel i nastavljaju let dan kasnije novim avionom.
On je dodao da su najčešći razlog za vanredno sletanje, pored medicinskih, razlozi tehničke prirode, kada avioni nemaju mogućnost da slete na drugi aerodrom i kad je vanredna situacija.
Naglasio je da je ove godine zabeležena samo jedna vanredna situacija.
Upitan da li te vanredne situacije utiču na redovan saobraćaj, Skoko kaže da se osoblje trudi da utiče što manje, ali napominje da to zahteva dodatno angažovanje „i ljudi i sredstrava kojima je prioritet vanredno sletanje“.