
Politika kupila NIN
Društvo za novinsko-izdavačku delatnost NIN d.o.o. prenosi vlasništvo nad svojim celokupnim izdavačkim portfoliom i pravima nad brendom NIN na kompaniju Politika novine i magazini d.o.o, saopšteno je.D...
Povećanje referentne kamatne stope uticaće na blago povećanje kamatnih stopa na dinarske kredite, ali je efekat ove mere Narodne banke Srbije (NBS) na smanjivanje buduće inflacije prilično ograničen time što se u poslednjih desetak godina nije uradilo gotovo ništa na dinarizaciji domaćeg finansijskog sistema, ocenjuje Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Referentna kamatna stopa povećana je za 50 baznih poena, na nivo od 1,5 odsto, odlučio je prošle sedmice Izvršni odbor NBS.
Povećanje referetne kamatne stope je prema njegovom mišljenju, zakasnela mera NBS najmanje šest meseci ali je dobro, kako ocenjuje, da se krenulo u pravcu monetarne restriktivnosti jer su inflatorni pritisci jači i trajniji nego što se ranije procenjivalo.
„Ova mera ima, pre svega, signalni efekat da centralna banka ipak vodi računa o budućoj inflaciji i to je bitno da bi se sprečilo dalje razvijanje nepovoljnih inflacionih očekivanja. Istovremeno ova mera može delimično smanjiti negativne sekundarne i tercijarne inflatorne pritiske koji su se desili i koji se očekuju iz domena inflacije koja dolazi sa strane ponude“, kaže Šoškić.
Po pravilu, zaoštravanje monetarne politike ima negativan uticaj na privrednu aktivnost, ali u Srbiji je taj efekat manji, kako ukazuje, jer na kamatne stope većine kredita u zemlji (koji su vezani za evro) glavni uticaj imaju kamate iz evrozone, na koje NBS nema uticaja.
„Da je poslednjih deset godina rađeno na dinarizaciji domaćeg finansijskog sistema, što je bila obaveza svakog ko razume i želi stabilnost domaćeg finansijskog sistema, danas bi situacija bila daleko drugačija i Srbija bi imala na raspolaganju mnogo efikasnije alate monetarne politike kojima bi mogla u većoj meri da ostvari potrebne uticaje na domaći finansijski i realni sektor. Ovako, uticaj na domaću privrednu aktivnost je mnogo više u rukama Evropske centralne banke, nego što je u rukama NBS„, ocenjuje Šoškić.
Prirodno je da se očekuje dalje zaoštravanje monetarne politike i u Srbiji i u svetu, smatra on.
„Teško je izbeći stagflatorni scenario, odnosno niske stope privrednog rasta uz više stope inflacije, u predstojećem periodu. Srbija je u poslednjih deset godina propustila da razvije i promeni na bolje privrednu strukturu naše zemlje. Ali i da razvije i osnaži alate domaće monetarne politike kako bi ovakve izazove sa kakvima se sada suočavamo u vezi sa krizom u Ukrajini dočekala spremnije i sposobnije da na njih adekvatno odgovori i smanji negativne uticaje na domaću ekonomiju“, zaključuje Šoškić.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Društvo za novinsko-izdavačku delatnost NIN d.o.o. prenosi vlasništvo nad svojim celokupnim izdavačkim portfoliom i pravima nad brendom NIN na kompaniju Politika novine i magazini d.o.o, saopšteno je.D...

Nova ekonomija dodelila je danas nagrade čitaocima koji su odgovorili tačno na sva pitanja u kvizu o poznavanju Nemačke.Više od 80 čitalaca Nove ekonomije odgovorilo je tačno na sva pitanja u nagradnom k...

Cene goriva na pumpama u Srbiji od danas u 15.00 do petka, 22. maja, u isto vreme, ostaće nepromenjene, što znači da će dizel koštati 223 dinara za litar, a benzina 191 dinar za litar.Dizel za poljoprivr...

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dana kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE