
Požar na gradilištu kod naselja West 65
Na gradilištu kod naselja West 65 na Novom Beogradu danas oko 15 časova izbio je požar, objavio je N1.Naseljem se širio gust dim. Kako prenosi televizija, radnici su protivpožarnim aparatima pokušavali d...
Sistem plata u državnom sektoru Srbije i dalje je previše komplikovan, neobjektivan i neretko su razlike u platama za ista zanimanja i radno mesto 70 odsto, ukazao je danas Fiskalni savet. Fiskalni savet je preporučio da plate u državnim službama 2019. godine budu uvećane od pet od šest odsto.
Istraživanje Fiskalnog saveta je pokazalo i da je višegodišnja zabrana zapošljavanja u javnom sektoru dovela do neselektivnog smanjenja broja zaposlenih i pogoršala ionako lošu strukturu zaposlenosti.
Paušalna povećanja plata u delovima javnog sektora prosveti, zdravstvu, službama bezbednosti i administraciji, dodatno su, saopštio jue Savet, uvećala neuredjenost sistema zarada.
„Zarade se utvrdjuju bez objektivnih kriterijuma, na osnovu više desetina različitih osnovica i stotina koeficijenata“, naveo je Savet u analizi „Zarade u državnom sektoru: Stanje i smernice za reformu“.
Plate u državnom sektoru utvrdjuju se na osnovu dugačke liste sektorskih zakona i vladinih uredbi i zaključaka; formirane su 23 različite osnovice; više je od 500 osnovnih koeficijenata i preko 200 dodataka na osnovnu platu.
„Promene ovih elemenata najčešće se sprovode arbitrarno, uvećanje plata prevazilazi mogućnosti privrede da ih finansira, i neopravdano se favorizuju pojedini sektori zbog čega su narušeni odnosi izmedju zarada u raznim delovima državnog sektora i unutar njih“, upozorio je Fiskalni savet i preporučio sveobuhvatnu reforma sistema zarada i zaposlenosti državnoj službi.
Ocenjeno je da uredjen sistem zarada i adekvatan broj zaposlenih stručnihradnika predstavljaju temelj fiskalne održivosti i moderne i efikasne države. To je Vlada prepoznala i te reforme stavila visoko na listi prioriteta na početku fiskalne konsolidacije 2015-2017. godine, ali su, uprkos početnom entuzijazmu i brojnim najavama, konkretniji koraci uglavnom izostali.
„Samostalni savetnik u državnoj upravi ima, na primer, istu neto zaradu kao univerzitetski profesori na pojedinim fakultetima, pa je upravljanje tako kompleksnim i neuredjenim sistemom izuzetno teško, njegova kontrola gotovo je nemoguća, a dalje odlaganje reforme u ovoj oblasti predstavlja i izražen fiskalni rizik“, naveo je Savet.
Osnovna preporuka Saveta za trajno uredjenje sistema zarada i zaposlenosti u Srbiji je da ukupno godišnje nominalno povećanje zarada u „opštoj državi“ mora da bude zakonski ograničeno na ispod stope rasta nominalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
„Zahvaljujući merama fiskalne konsolidacije, rashodi za zaposlene u opštoj državi su u 2017. smanjeni na načelno održivih 9,5 odsto BDP-a, što je približno prosek Centralne i Istočne Evrope i sada je primarni zadatak da se ovi budžetski izdaci očuvaju na tom nivou“, naglašeno je u analizi Fiskalnog saveta.
Ukazano je da je prosečna zarada zaposlenih u državnom sektoru Srbije veća u odnosu na privatni sektor za gotovo 19 odsto, a u pojedim slučajevima i više od toga, a ta razlika se može samo delimično objasniti boljom obrazovnom strukturom zaposlenih.
Dobrim delom, smatra Fiskalni savet, to je posledica povlašćenog tretmana zaposlenih u državnom sektoru, uz sve druge pogodnosti, poput veće sigurnosti radnog mesta.
Svi zaposleni u „opštoj državi“ trebalo bi, kako se navodi u studiji, da budu uključeni u jedinstven sistemski zakon o zaradama, a ne da se posebnim sektorskim propisima veće privilegije daju samo odredjenim grupama, kao na primer, previsoke prosečne zarade u MUP-u i manje zarade zaposlenih u zdravstvu.
Po proceni Fiskalnog saveta, odgovarajući odnos izmedju najniže i najveće osnovne zarade zaposlenih u opštoj državi trebalo bi da iznosi 1:12 po ugledu na evropske zemlje, a da za isti rad budu i jednake plate.
„Prelazak na ovaj raspon bi u Srbiji, na prvi pogled, značio povećanje raspona zarada u odnosu na trenutno zakonsko rešenje 1:7,5, medjutim, trebalo bi imati u vidu da u sadašnjem sistemu zarada već postoje brojni i netransparentni izuzeci iz postojećih pravila, pa su kod plata sudija rasponi veći i preko 12 puta“, naveo je Fiskalni savet.
Analiza tog nezavisnog tela je pokazala da pozitivni ekonomski trendovi omogućavaju 2019. godine povećanje zarada u „opštoj državi“ od pet do šest odsto.
„Pošto je zarada u zdravstvu potcenjena, a precenjena je u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), ekonomski je opravdano i pravično da u okviru ukupnog povećanja zarada od pet do šest odsto plate u zdravstvu porastu sedam odsto, u prosveti šest, a u MUP-u za dva do tri odsto“, naveo je Savet.
Kada se tokom 2019. napravi sveobuhvatni katalog radnih mesta sa objektivnim koeficijentima zarada za svako državno radno mesto što postoji u većem broju zemalja Srednje i Istočne Evrope, omogućiće se, procenio je Fiskalni savet, pravično, nelinearno povećanje zarada od 2020. godine na nivou pojedinačnih radnih mesta.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Na gradilištu kod naselja West 65 na Novom Beogradu danas oko 15 časova izbio je požar, objavio je N1.Naseljem se širio gust dim. Kako prenosi televizija, radnici su protivpožarnim aparatima pokušavali d...
Nisu tačne tvrdnje vlasti da su ekonomske štete od blokada ogromne i da je srpski turizam u prva tri meseca "uništen", ocenio je ekonomista Dragovan Milićević, prenosi Beta."Srbiju je ove godine posetilo...
Grad Beograd dodelio je posao obezbeđenja objekata Gradske uprave, vredan 150 miliona dinara bez PDV-a (1,27 miliona evra) firmama T&M group solutions, Sparta Security i TE group, koje su i ranije obavlj...
Srbija Republički geodetski zavod
Republički geodetski zavod odgovorio je pismeno na tekst koji je Nova ekonomija objavila a koji se tiče izveštaja Saveta za borbu protiv korupcije o novcu koji je RGZ dobio u poslednje dve decenije za svoj r...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVEОбавештења