Srbija se može pohvaliti konstantnim površinama pod kojima je zasađeno cveće i ukrasno bilje koje iznose oko 550 hektara. Tako zemlja godinama beleži u ovom sektoru agrara povećanje spoljno-trgovinske razmene, navodi Privredna komora Srbije. Tako je izvoz cveća iz Srbije u zemlje sveta iz godine u godinu sve veći, a podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je vrednost izoza cveća 2015. godine iznosila 2,6 miliona evra, da bi 2024. godine dostigla 6,1 milion evra.
Kada je uvoz cveća u pitanju, podaci RZS- a pokazuju da je 2015. godine vrednost uvezenog cveća u Srbiju bio 6,6 miliona evra, a onda se godinama povećavao i 2022. godine dostigao 24,9 miliona, 2023. godina 30 miliona, a 2024. godine čak 36,9 miliona evra.
U Udruženju za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS) navode da potrošnja cveća raste globalno i da Srbija nije izuzetak.
Potrošnja u zemlji i dalje raste godišnjom stopom od oko 20 odsto, a vrednost tržišta u Srbiji iznosi oko 43 miliona evra.
Izvor: PKSPKS
Naučna savetnica iz Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS Danica Mićanović reka je da ovaj trend rasta ukazuje na potencijal za razvoj ove proizvodne oblasti.
„Pored toga, sve veća potražnja za cvećem i ukrasnim biljem, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu, otvara mogućnosti za veći izvoz. Ukupna vrednost izvoza cveća iz Srbije u 2024. godini iznosi 6,1 milion evra, dok je uvoz 36,9 miliona evra, što ukazuje na postojeću potrebu za većom proizvodnjom“, ukazuje Mićanović.
Iako su prisutni pozitivni trendovi u samoj proizvodnji, kako je dodala, ključni izazovi ostaju modernizacija procesa, nabavka novih mašina i opreme, kao i primena savremenih tehnoloških rešenja.
Ovi koraci bi omogućili povećanje obima proizvodnje, raznolikost asortimana, ali i otvaranje novih radnih mesta i povećanje produktivnosti, smatraju u Udruženju za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS.
Kako je dodala Mićanović, plantažna proizvodnja se odvija na površini od oko 700 hektara, mada su zvanični podaci dosta manji, što ukazuje na značajnu proizvodnju u „sivoj zoni“.
„Srbija ima povoljne klimatske uslove za gajenje cveća i ukrasnog bilja, a jedan od najpoznatijih primera su ruže. Sa klimatskim uslovima sličnim onima u južnom delu Francuske, Srbija ima potencijal da proizvodi dovoljne količine ruža za domaće tržište, čime bi se smanjio uvoz“, ističe Mićanović.
Najznačajniji regioni za proizvodnju i uzgoj cveća u Srbiji su u Vojvodini, na severu zemlje, na granici sa Mađarskom, zatim okolina Šapca, zapadno od Beograda, oblast Ljiga, Trstenika i Kruševca, Sremčica, Velika Drenova…
Najznačajnija izvozna tržišta Srbije su zemlje Evropske unije (EU), zemlje Carinske unije, CEFTA-e, dok su najdominantnija tržišta odakle uvozimo i dalje članice EU, i druga.
Proizvodnja cveća i ukrasnog bilja u Srbiji ima veliki potencijal za razvoj, ali je potrebno više podrške i investicija, kažu u Udruženju.
„Modernizacija proizvodnje i povećanje izvoznih kapaciteta osnovni su koraci ka unapređenju ove privredne grane. Srbija ima sve preduslove da postane konkurentniji igrač na globalnom tržištu cveća i ukrasnog bilja, ali je neophodno da se preduzmu dodatne mere za stimulisanje ovog sektora“, rekla je Mićanović.
Svi vozovi u Srbiji počeće da saobraćaju po uobičajenom redu vožnje, a potpuna normalizacija železničkog saobraćaja očekuje se danas do 15 časova, saopštila je kompanija "Srbijavoz".Međugradski prevoz po...
Iz budžetske rezerve Srbije dato je 1,18 miliјardi dinara (nešto više od 10 miliona evra) za sufinansiranje deonice auto-puta Rača-Bijeljina. Ovu deonicu, dugu 20 kilometara, finansiraju i Vlada Srbije i Vla...
Vlada Srbije usvojila je izmenu Uredbe o platama policijskih službenika, kojom su povećani osnovni koeficijenti plata zaposlenima u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) koji, po obračunu zarade, pripadaju ...
U Srbiji je u januaru ove godine izdato 1.526 građevinskih dozvola, što je 5,5 odsto manje u odnosu na januar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).Od ukupnog broja dozvola u jan...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok