Vesti iz zemlje

12.04.2023. 14:54

Capital.ba

Autor: Nova ekonomija

Srbija je najveći kupac uglja iz BiH

Foto: Pixabay

Srbija je najveći kupac uglja iz BiH, oko 80 odsto mrkog uglja koji se izveze iz Bosne i Hercegovine ode u Srbiju, dok Hrvatska, Austrija, Francuska i Mađarska nabavljaju daleko manje količine tog energenta iz BiH, piše Capital.ba.

Bosna i Hercegovina izvezla je prošle godine šest puta više uglja nego prethodne godine, objavljeno je na portalu capital.ba. Trend masovne rasprodaje tog energenta počeo je u jeku svetske energetske krize, a nastavio se i u prva tri meseca 2023. godine.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine je iz te zemlje izvezeno čak 958.152 tone mrkog uglja za koji je naplaćeno 144,3 miliona konvertibilnih maraka (KM, odnosno oko 73 miliona evra), dok je godinu dana pre izvezeno samo 160.840 tona za 19,2 miliona maraka (oko 10 miliona evra).

Kada se podaci pogledaju detaljnije, vidi se da je kupovina uglja u Srbiji ušla u „petu brzinu“ u drugoj polovini prošle godine.

Kako je nedavno pisala Nova ekonomija, Srbija planira da u 2023. uveze 4,8 miliona tona uglja, što je 70 odsto više od procenjenog uvoza u 2022. godini.

Od 1. januara do 30. juna 2022. godine, Srbija od BiH kupila 109.214 tona mrkog uglja po ceni od 15,4 miliona KM (7,2 miliona evra). U istom periodu prethodne godine, Srbija je kupila 46.482 tone za 5,9 miliona KM (oko tri miliona evra), piše Capital.ba.

Trend kupovine nastavio se i u prvom kvartalu 2023. godine kada je iz BiH izvezeno 309.786 tona za 52,8 miliona maraka.

Srbija šesta u svetu po zavisnosti od uglja

Trend rasta izvoza se nastavio i 2023. godine, a ako bi se ovaj trend nastavio zadatim tempom, do kraja godine bi količina mrkog uglja koji odlazi preko granice BiH mogla da prebaci i 1,2 miliona tona.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH mrki ugalj u Srbiju najviše izvoze rudnici iz Banovića, Foče, Ugljevika, Tuzle, Breze, Zvornika, Doboja, Živinica, Visokog i Brčko distrikta.

Kupovina ogreva obično počinje krajem aprila i u maju, a najkasnije u junu, prošle godine se otegla do jeseni, a cena koja je 2021. godine bila 128 maraka (65 evra) po toni, gotovo se udvostručila i premašila 235 KM (oko 117 evra).

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže da su ovi podaci očekivani, ako se uzme u obzir taktika Srbije u jeku energetske krize.

Prema njegovim rečima, u Srbiji je došlo do rasta tražnje za ovim energentom, tako da može da se očekuje dalji trend nabavke iz regiona, ne samo iz BiH, već i drugih zemalja.

Vučić: Srbija ne može da izbaci ugalj, kineski investitori prave „zeleno“ okruženje

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.