Prema stepenu rizika od sajberpretnji, korisnici u Srbiji su rangirani na visokom 9. mestu u svetu, objavila je kompanija Kaspersky koja se bavi bezbednošću na internetu. Prema istraživanju ove firme, beleži se umereni rast gotovo svih tipova pretnji u Srbiji kao i u ostatku sveta. Posebno je uvećan broj detekcija „rensomvera“ (71,6 odsto više detekcija nego prethodne godine) i šestostruko veći broj finansijskog i bankarskog malvera, usmerenog na bankarske podatke korisnika, bankomate ili PoS terminale.
Blagi pad registrovan je samo u broju RDP napada koji ciljaju prvenstveno zaposlene koji rade na daljinu.
Na listi gore plasiranih od Srbije ove godine su se našli Bosna i Hercegovina, Alžir, Belorusija, Tunis, Katar, Ekvador na trećem mestu, Peru na drugom i Grčka na prvom mestu.
Rensomver je posebna vrsta malvera koja iznuđuje novac od žrtve preteći joj da će objaviti, obrisati ili prisvojiti važne lične podatke.
Srpskim kompanijama nije strano da budu žrtve sajbernapada. Tako je 2022. godine Registar nacionalnog internet domena Srbije potvrdio da su pojedini pružaoci internet usluga u Srbiji pod napadima.
Iste godine poznata hakerska grupa LokBit tvrdila je da je došla do finansijskih podataka grupacije koja rukovodi BIG tržnim centrima – BIG CEE Serbia.
Republički geodetski zavod takođe je tada bio „meta intenzivnog hakerskog napada“, kada su aktivirani svi bezbednosni protokoli i zaključan celokupan informacioni sistem radi zaštite podataka, kako su tada objavili mediji. Na sličan način rensomverom je napadnuta gradska uprava Novog Sada u martu 2020. godine, kada su u zamenu za kod kojim bi, navodno, bile otključale blokirane baze podataka, zatražili otkup od 50 bitkoina (tadašnjih 400.000 evra), a potom tu sumu smanjili na 20 bitkoina.
Godinu dana kasnije, 2023. godine izvršen je sajber napad na Elektroprivredu Srbije (EPS) sa ciljem da iznude novca putem “zaključavanja” servera tog preduzeća, preneo je Danas.
Samo tokom 2024. godine nekoliko banaka u Srbiji upozoravalo je svoje korisnike na lažne kampanje za krađu podataka, među kojima su i Unikredit, Yettel i Rajfajzen banka, o čemu je upozoravao i Nacionalni CERT.
Opsežno istraživanje koje je kompanija Kaspersky sprovela u oktobru ove godine na 27 tržišta širom sveta, pokazalo je veoma ozbiljnu statistiku kada su u pitanju kompanije.
Više od polovine kompanija bile su žrtve sajbernapada, a svaka peta kompanija imala je i iskustvo curenja podataka. Rezultati variraju u zavisnosti od veličine firme, pa je tako 11 odsto velikih kompanija bilo žrtva sajbernapada, dok je taj procenat kod malih i srednjih preduzeća 28 odsto.
Troškovi izazvani napadom, koji uključuju direktne troškove i investicije potrebne za oporavak, kod 65 odsto najvećih kompanija prelazi iznos od dva miliona dolara. Ni za mala i srednja preduzeća taj trošak nije bio beznačajan, jer je dve trećine kompanija imalo izdatke od preko 50.000 dolara.