Od kada je počeo rat na Bliskom istoku, mnoge zemlje sveta strepe od toga na koji način će nabavljati sirovine. Za mnoge od njih je značajan gas, ali i nafta kako bi stvorili mnoge od proizvoda koje svakodnevno koristimo. Jedna od takvih zemalja je Indija, na koju upozoravaju globalni proizvođači – piva.
Naime, oni koji posluju u toj zemlji upozoravaju na povećanje cena i poremećaje u snabdevanju, jer nestašica gasa zbog rata u Iranu povećava troškove proizvodnje staklenih flaša, a kašnjenja u isporuci utiču na uvoz aluminijuma potrebnog proizvođačima limenki, javio je nedavno Rojters.
Indija je četvrti uvoznik prirodnog gasa na svetu i u velikoj meri se oslanja na Bliski istok za isporuke, nabavljajući oko 40 odsto svojih zaliha iz Katara.
Na koji način globalna dešavanja utiču na Srbiju i koje proizvode uvozi i izvozi u ove zemlje.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije navodi za Novu ekonomiju da bi zbog rata mogla da pati hemijska industrija, odnosno proizvodi plastičnih masa, gumarska industrija, ali i potencijalno poljoprivreda zbog veštačkih đubriva koja se koriste.
Kako naglašava, sve zavisi od situacije u svetu i toga da li će brodovi moći da prolaze kroz moreuz i tako prevezu robu.
„Naravno, postoji mogućnost da sa drugog tržišta dovezete sve sirovine koje su vam potrebe, ali troškovi svega toga mogu biti mnogo veći. Samim tim bi se povećali i troškovi proizvodnje, što bi se posle odrazilo na manju konkurentnost i tako dalje“, kaže Stanić.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije i Katara u 2025. godini izgledala je ovako: Izvoz u Katar bio je vredan pet miliona evra, a uvoz tri miliona.
Ono šta smo najviše izvozili u Katar u 2025. godini jesu bile sveže jabuke, propeleri, rotori i njihovi delovi, delovi turbomlaznih i turbopropelernih motora, električni grejači vode, uređaji za hlađenje ili zamrzavanje, mineralna voda, drvo bukve, delove mašina i toaletne proizvode od plastike.
Ono što smo uvozili iz Katara u Srbiju prošle godine bilo je: nerazvrstana roba, helijum, ugljovodonici, kopolimeri etilen-alfa-olefina (na primer cevovodi, folije, kese za smeće, branici, unutrašnji delovi za autoindustriju), metanol, polietilen, tečni prirodni gas…
Iz Iraka smo prošle godine izvezli robu u vrednosti od osam miliona evra, a uvezli robu u vrednosti od 109 miliona evra.
U Irak je Srbija izvezla pokrivače podova (podloge premazane polivinilhloridom), smrznuti kukuruz šećerac, pribor za cevi i creva od plastike, lekove, pneumatike, lekove sa kortikosteroidima, ploče sa natpisima, oznakama i adresama, seme kukuruza, lekove koji sadrže antibiotike i ostale motore.
Ono što je uvezla iz Iraka jesu nafta i ulja od bitumenoznih minerala i proizvode za dihtovanje od gume.
U Saudijsku Arabiju izvezli smo robu u toku 2025. godine u iznosu od 51 milion evra, dok je uvoz iznosio 56 miliona evra.
Iz Srbije za Saudijsku Arabiju izvezene su sveže jabuke, pneumatici, centrifugalne pumpe, pokrivači podova, voće, sapun, konstrukcije i delovi od gvožđa, vojna roba, drvo bukve, električni grejači vode…
Iz Kuvajta Srbija uvozi gasna ulja, polietilen linearni, kopolimeri etilen…
Iz Omana je situacija gotovo ista, u toku 2025. godine prema dobijenim podacima, na prvom mestu po uvozu se nalazi polietilen tereftalat, zatim gasna ulja, legure sirovog aluminijuma, metanol…
U Oman smo u 2025. godini izvozili sirovo sojino ulje, sveže jabuke, projektore i ostale monitore, mešavine začina, sosovi,…
Iz Azerbejdžana uvozimo pre svega prirodni gas, sirovu naftu i metanol, dok su na iozvoznoj listi na prvom mestu cigarete koje sadrže duvan, mineralna ili hemijska đubriva (koja sadrži fosfor, azot, kalijum), hartiju ili karton, pneumatike…
Srbija je na međunarodnom tržištu kapitala privukla ogromno interesovanje investitora za svoje državne obveznice, sa potražnjom koja je premašila osam milijardi evra, saopštilo je danas Ministarstvo finansij...
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci
U 2026. godini Srbiju očekuje umeren privredni rast od 2,7 odsto, što predstavlja reviziju naniže usled stalnih eksternih izazova, dok će inflacija, podstaknuta cenama energenata na međunarodnom tržištu, ver...
Apelacioni sud preinačio je prvostepenu presudu tako što je generalnog direktora Koncerna "Farmakom" MB DOO Šabac Miroslava Bogićevića pravnosnažno osudio na kaznu zatvora od četiri godine, saznaje N1.Ap...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.