Vesti iz zemlje

19.10.2023. 13:51

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Stopa inflacije u Srbiji i dalje među najvišima u Evropi

Novčanice u dinarima Foto: Nova ekonomija

Stopa inflacije u Srbiji je počela da pada, ali je i dalje među najvišima u Evropi. Bez obzira na selektivne državne kontrole, cene hrane bile su pokretač ovog trenda, uz rast od 21,1 odsto u julu 2023, navodi se u redovnom ekonomskom izveštaju Svetske banke za Zapadni Balkan.

Kako se navodi u izveštaju, inflacija u Srbiji je neumorno visoka, a počela je da opada kasnije nego u uporedivim zemljama Centralne i Istočne Evrope. Indeks potrošačkih cena (IPC) dostigao je u martu vršnu vrednost od 16,2 odsto, što predstavlja najvišu inflaciju od početka merenja IPC-a (u januaru 2007).

Indeksi potrošačkih cena definišu se kao mera prosečne promene cena fiksne korpe robe i usluga koje domaćinstva kupuju u cilju zadovoljenja svojih potreba.

Inflacija je od marta počela da opada, a njena stopa je u avgustu iznosila 11,5 odsto.

Iako je inflacija nije u svim zemljama počela da raste i dostigla vrhunac u isto vreme, stopa rasta cena u Srbiji i dalje je među najvišima u Evropi.

„Inflacija u Srbiji je prevashodno vezana za pitanje cena hrane i tu se desilo nešto niko nije očekivao, jer mi smo veliki proizvođač i veliki izvoznik hrane. Narodna banka Srbije je dosta pisala o tome, Ministarstvo trgovine je radilo svoje analize, izgleda da su neki netržišni i nekomercijalni faktori doveli do tog nesrazmernog rasta cena hrane u odnosu na druge zemlje našeg regiona i Centralne i Istočne Evrope. Priča se o tom povećanju marži koje se desilo, koje niko nije očekivao“, rekao je na predstavljanju izveštaja viši makroekoonomista Svetske banke za Srbiju Lazar Šestović.

Jedan od razloga zašto se u Srbiji kasnije osetio „pik“ inflacije su i cene energenata, odnosno prelivanje međunarodnih cene energenata  na Srbiju.

„To je ta ‘uvezena inflacija’, kao i svuda što se desilo i kod nas je došlo do prelivanja tog rasta međunarodnih cena eneregnata. Kod nas je do toga došlo nešto kasnije jer mi imamo administrativno kontrolisane cene, one se prilagođavaju sa nekim malim kašnjenjem od mesec-dva, u zavisnosti kako Vlada odluči da izvrši prilagođavanje, i to je jedan od razloga zašto se kasnije osetio pik inflacije“, rekao je on.

Šestović je naveo i da ostaje da se vidi kakav će uticaj ostaviti nedavno povećanje akciza.

„Pošto poljoprivredna sezona na kraju nije bila tako loša, nadamo se da će cene hrane početi brže da padaju, sa druge strane ostaje da se vidi kako će da utiču povećanja akciza koja su se desila nedavno“, rekao je on.

Svetska banka očekuje da prosečna inflacija u Srbiji u 2023. godini bude 12,4 odsto, u 2024. godini 5,3 odsto, a u 2025. godini 3,5 odsto, vidi se iz izveštaja.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.