U EU su stupile na snagu privremene mere zaštite na uvoz čelika, a Srbija se ne nalazi na listi zemalja u razvoju na koje će se te tarfie primenjivati.
Mere podrazumevaju automatsku primenu 25-procentne carine na uvoz 23 kategorije proizvoda.
Zaštitne tarife će se primenjivati na one proizvode od čelika čiji uvoz u nekom od narednih meseci premaši prosečan godišnji uvoz zabeležen u protekle tri godine.
„U skladu sa članom 18. Uredbe 2015/478 i međunarodnim obavezama Unije, privremene mere ne bi trebalo da se primjenjuju ni na jedan proizvod poreklom iz neke zemlje u razvoju sve dok njen udeo u uvozu tog proizvoda u Uniju ne premašuje 3% uz uslov da na zemlje u razvoju članice Svetske trgovinske organizacije (STO) sa manje od 3% udela u uvozu zajedno ne otpada više od 9% ukupnog uvoza Unije za predmetni proizvod“, navodi se u odluci Evropske komisije.
Prema odluci EK, objavljenoj u Službenom glasniku EU 18. jula 2018. godine, na meti tih tarifa su proizvodi od čelika iz 13 zemalja u razvoju od ukupno 121 zemlje, koliko ih je nabrojano na listi.
Srbija se uopšte ne nalazi na listi, dok su na njoj BJR Makedonija sa četiri kategorije proizvoda od čelika koji su na meti, kao i Albanija i Crna Gora čiji proizvodi nisu označeni kao potencijalni predmet „kaznenih“ tarifa.
Prema odluci EK, od tih tarifa će biti izuzete Norveška, Island i Lihtenštajn kao članice Evropske ekonomske zone (EEA).
Na listi zemalja u razvoju na čije će se proizvode od čelika primenjivati 25-procentne carine na dodatne količine koje premašuju prosečan godišnji uvoz zabeležen u prethodne tri godine, po broju „targetiranih“ proizvoda prednjače Indija i Turska sa po 14 kategorija.
Sledi Kina za 13 vrsta proizvoda od čelika, zatim Ukrajina sa 11 proizvoda i Brazil sa pet kategorija artikala napravljenih od čelika.