Vesti iz zemlje

27.11.2023. 13:41

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Testiranje autonomnih vozila u Srbiji (konačno) regulisano i pravilnikom

Foto: Pixabay

Testiranje autonomnog vozila ubuduće može da obavlja isključivo firma sa sedištem u Srbiji, a na osnovu dozvole koju izdaje teritorijalno nadležna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, na čijem se području odvija testiranje. Dozvola se može izdati za jedno ili više autonomnih vozila na period od najduže godinu dana, piše u Pravilniku o uslovima za obavljanje autonomne vožnje.

Prethodno je, krajem avgusta, iz Vlade saopšteno da je MUP izdao prve dozvole za probnu vožnju dva autonomna vozilašto je bilo pre nego što su usvojene izmene zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima kojima je testiranje autonomnih vozila ušlo u zakon. Istim zakonom je propisano da Ministar nadležan za unutrašnje poslove bliže propisuje uslove pod kojima se obavlja autonomna vožnja i proceduru izdavanja dozvole za testiranje autonomnog vozila.

Ako se testiranje odvija na teritoriji dve ili više nadležnih organizacionih jedinica, dozvolu izdaje Uprava saobraćajne policije u sedištu Ministarstva, piše u Pravilniku.

Podsećamo, nedavnim izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja uvedena je mogućnost za testiranje autonomnih vozila na putevima u Srbiji.

Ministar unutrašnjih poslova sada je doneo i Pravilnik o uslovima za obavljanje autonomne vožnje, kojim se bliže uslovi pod kojima se obavlja autonomna vožnja i procedura izdavanja dozvole za testiranje autonomnog vozila u Srbiji.

Automatizovani sistem vožnje (ASV) je kombinacija hardversko-softverskih komponenti uz pomoć kojih se, shodno nivou automatizacije, realizuje dinamički zadatak upravljanja vozilom, u utvrđenom radnom opsegu, definisano je u Pravilniku.

Dinamički zadatak upravljanja vozilom je definisan kao skup aktivnosti potrebnih za upravljanje vozilom u saobraćaju na putu, koji obuhvata upravljanje vozilom u poprečnom (korišćenjem sistema za upravljanje) i podužnom (putem ubrzanja i usporenja) pravcu, praćenje okruženja uočavanjem, prepoznavanjem i razvrstavanjem objekata i događaja, pripremu i reagovanje na objekte i događaje, planiranje manevara i povećanje uočljivosti vozila korišćenjem svetlosnih i zvučnih signalnih uređaja i davanjem drugih signala. Dinamički zadatak ne obuhvata planiranje puta i izbor rute.

Radni opseg ASV predstavlja precizno određeno okruženje i uslove puta za koje je ASV projektovan da ispravno funkcioniše i sadrži najmanje sledeće podatke: geografski položaj, meteorološke uslove, doba dana, stanje puta, kategoriju puta, režim saobraćaja, postojanje tunela, pružnog prelaza, zone radova i slično.

Dozvola se može izdati za jedno ili više autonomnih vozila, vrste L7 sa fabrički zatvorenom karoserijom, M1 ili N1, zaključno sa nivoom 4 automatizacije vožnje, na period od najduže godinu dana, piše u Pravilniku.

Vrsta L7 (teški četvorocikl) jeste motorno vozilo sa četiri točka, čija masa praznog vozila nije veća od 400 kilograma, odnosno 550 kilograma za vozila za prevoz tereta, što ne uključuje masu baterija ako je reč o električnim vozilima; čija najveća stalna nominalna snaga motora ne prelazi 15 kilovata. Vrstu L generalno čine mopedi, motocikli, tricikli i četvorocikli, piše u Pravilniku i podeli motornih i priključnih vozila.

Vrsta M1 (putničko vozilo) jeste vozilo vrste M koje ima najviše devet mesta za sedenje uključujući i sedište za vozača, bez mesta za stajanje. Vozila vrste M su vozila koja su projektovana i konstruisana prvenstveno za prevoz lica i njihovog prtljaga.

Vrsta N1 jeste vozilo vrste N čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 3,5 tone. Vozila Vrste N su motorna vozila projektovana i konstruisanoa prvenstveno za prevoz tereta. 

Za testiranje autonomnih vozila moraće da se plate dve takse

U Pravilniku se navodi da se kopija dozvole za vreme testiranja mora nalaziti u vozilu koje se testira, a lice koje se nalazi u vozilu u svojstvu vozača koji može vršiti testiranje je dužno da na zahtev ovlašćenog lica pruži na uvid.

Dozvola za testiranje autonomnog vozila se izdaje na osnovu zahteva koji sadrži:

  • podatke o organizatoru testiranja,
  • podatke o autonomnom vozilu za koje se traži dozvola (marka, tip vozila, identifikaciona oznaka vozila, oznaka registarskih tablica (ukoliko je vozilo registrovano),
  • nivo automatizacije vožnje,
  • ime i prezime svakog vozača i broj njegove vozačke dozvole,
  • ime i prezime lica koja će se za vreme testiranja nalaziti u vozilu i broj ličnog dokumenta,
  • podatke o planiranom radnom opsegu ASV, vremenu testiranja, nazivu puta i relaciji testiranja.

Kako se navodi  pravilniku, uz zahtev se prilaže i odgovarajuće uverenje o ispitivanju vozila (koje izdaje Agencija za bezbednost saobraćaja), detaljan plan i obrazloženje radnog opsega ASV u kome se namerava testiranje autonomnog vozila, potvrdu pravnog lica potpisanu od strane zakonskog zastupnika da su sva lica koja su prijavljena kao vozači upoznata sa tehničkim karakteristikama i funkcionalnostima ASV i vozila u celini, kao i da su od strane podnosioca zahteva osposobljeni za bezbedno upravljanje istim u saobraćaju na putu…

Uz zahtev se, takođe, dostavlja i overena fotokopija inostrane vozačke dozvole, overena fotokopiju međunarodne vozačke dozvole, odnosno prevod inostrane vozačke dozvole, ukoliko se iz sadržaja inostrane vozačke dozvole ne može utvrditi da li vozač ima pravo na upravljanje vozilom kategorije koja se testira, fotokopija putne isprave za drugo lice, stranog državljanina, koje će se za vreme testiranja nalaziti u vozilu, dokaz o uplati takse za izdavanje dozvole…

Zahtev za izdavanje dozvole će biti odbijen ukoliko vozač poseduje probnu vozačku dozvolu za upravljanje vozilom kategorije koja se testira, ne poseduje važeću vozačku dozvolu za upravljanje vozilom kategorije koja se testira, poseduje inostranu vozačku dozvolu koja se ne priznaje na teritoriji Srbije pod uslovom reciprociteta, ima izrečenu meru zabrane upravljanja motornim vozilom kategorije koja se testira, ne ispunjava druge opšte uslove za upravljanje vozilom u saobraćaju na putevima.

Prema jednoj kategorizaciji vozila, postoji šest nivoa autonomije i to:

Nivo 0: Bez automatizacije,

Nivo 1: Pomoć vozaču,

Nivo 2: Delimična automatizacija,

Nivo 3: Visoko automatizovana vožnja,

Nivo 4: Potpuno automatizovana vožnja,

Nivo 5: Potpuna automatizacija (bez vozača), navodi se u Pregledu stanja i stavova građana o hibridnim, električnim i autonomnim vozilima koji je objavio NALED.

Trenutno se većina kompanija automobilske industrije bavi osmišljavanjem ili testiranjem vozila sa četvrtim nivoom autonomije, kojima u potpunosti upravlja kompjuter, ali čovek i dalje ima mogućnost da preuzme kontrolu u bilo kom trenutku, dok su vozila drugog i trećeg nivoa koja podrazumevaju autopilot sistem uveliko zastupljena, navodi se u istom pregledu.

Nedavnim izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja uređeno je testiranje autonomnih vozila na putevima u Srbiji.

Izmenama zakona o republičkim administrativnim taksama uređene su i visine taksi koji će oni koji žele da dobiju odobrenje za testiranje autnomnog vozila morati da plate.

Za rešenje po zahtevu za odobrenje za testiranje autonomnog vozila predviđena je taksa od 3.310 dinara, a moraće da se plati i taksa od 1.140 dinara za metalne tablice kojima se obavlja testiranje autonomnog vozila, sa rokom važenja od jedne godine (par).

Autonomno vozilo je proizvedeno ili prepravljeno motorno vozilo, sa automatizovanim sistemom vožnje, koji ispunjava tehničke i druge propisane uslove i koji omogućava kretanje tog vozila u saobraćaju na putu, uz delimično upravljanje od strane vozača, odnosno uz potpuno odsustvo upravljanja od strane vozača, piše u Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima.

Upravljanje autonomnim vozilom na putu dozvoljeno je isključivo u cilju testiranja tog vozila i obavlja se na osnovu dozvole, koju izdaje ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo je krajem avgusta da je izdalo dozvole za probnu vožnju za dva autonomna vozila.

Dozvole se odnose na nivo „tri“ autonomne vožnje, gde u vozilu mora da postoji vozač koji bi u slučaju problema preuzeo komande, rekao je tada ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović.

Autonomne tehnologije koje se testiraju na ulicama Beograda razvila je Self-Driving Grupa, vodeći developer autonomnih vozila, koji se odvaja od matične kompanije-Yandex, vidi se iz saopštenja Vlade objavljenog početkom jula.

„Ponosno želimo dobrodošlicu testiranju autonomnih tehnologija na ulicama Beograda, koje je razvila ‘Self-Driving Grupa’, vodeći developer autonomnih vozila, koji se odvaja od matične kompanije – Yandex. Kao deo posvećenosti digitalizaciji, Srbija postaje jedna od prvih evropskih zemalja koja je prigrlila autonomna transportna rešenja, zajedno sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, i ostaje lider u razvoje veštačke inteligencije u regionu“, rekla je tada premijerka Ana Brnabić.

Autonomna vozila postala goruća tema krajem 2010-ih. Brz progres u mašinskom učenju, razvoju kompjuterskih čipova i senzora učinilo je mogućem stvaranje automobila koji može da vozi sam po gradskim ulicama, i to na bezbedan i efikasan način, pisalo je u saopštenju.

Tada se navelo i da ne treba mešati autonomna vozila sa sistemima pomoći vozačima u modernim automobilima, poput Tesline Autopilot tehnologije i sličnih.

„Dok ove tehnologije i dalje zahtevaju osobu sa vozačkom dozvolom za volanom, prava autonomna vozila su napravljena tako da odnos prema ljudima bude kao prema putnicima“.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.