Vesti iz zemlje

10.09.2021. 13:36

Agropress

Autor: Nova Ekonomija

Traži se kupina više u celom svetu

Zalihe smrznute kupine su ove godine (zaključno sa julom) za trećinu manje nego prošle godine, piše u poslednjem izveštaju Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, a prenosi portal Agropress. To je i razlog...

Foto: Wikimedia - Ragesoss

Zalihe smrznute kupine su ove godine (zaključno sa julom) za trećinu manje nego prošle godine, piše u poslednjem izveštaju Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, a prenosi portal Agropress.

To je i razlog zašto je kupina ove sezona bila drastično skuplja u otkupu u odnosu na ranije godine i gotovo dostigla cenu maline, piše ovaj portal.

Tendenciju smanjenja količina beleže i malina i borovnica sa padom od 11 procenata u odnosu na 2020. godinu.

Nema ko da bere kupine, niko neće da radi za male pare

Iz grupe jagodastog voća, jedino jagoda beleži porast zaliiha (za 13 procenata). U američkim hladnjačama ove godine bilo je manje i bresaka (za 34 odsto) i jabuka (za 16 odsto).

Zbog toga su i voćari u Srbiji imali veoma tešku godinu za sobom, kako je za „Politiku“ ocenio dr Aleksandar Leposavić iz čačanskog Instituta za voćarstvo i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Kruševcu, a prenosi Agropress.

Hladnjače pune domaćih jabuka, a marketi ih uvoze

„Pozni mrazevi tokom cvetanja i oprašivanja, hladno i vlažno proleće, učestala pojava grada u većini proizvodnih regiona… Najzad, i dugotrajna suša praćena niskom relativnom vlažnošću ostavili su velikog traga na prinos i kvalitet celokupne voćarske proizvodnje u našoj zemlji“, rekao je Leposavić.

Prema njegovim rečima, najveći pad proizvodnje u odnosu na višegodišnji prosek zabeležen je kod kajsije, maline, breskve, šljive, jabuke i kruške. 

Prvo ugovor, pa otkup voća i povrća

Nažalost, to su voćke koje se najviše gaje kod nas. Kako kaže, šljiva i malina, koje se smatraju nacionalnim voćem Srbije podbacile su za 50 i više procenata.

„Višegodišnji prosek za šljivu kod nas iznosi od 450 do 500 hiljada tona. Ove godine je prepolovljen, dok je kod maline prosek od oko 70 hiljada tona i to je realna slika stanja za ovo voće“, istakao je Leposavić.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.