Ustavni sud Srbije je zbirno odbacio sve inicijative za ocenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o proglašenju vanrednog stanja i opštih pravnih akata koji su iz te odluke proistekli, navodi se u saopštenju.
Sud je takođe odbacio i zahtevi za obustavu izvršenja akata i radnji preduzetih na osnovu naveden osporene Odluke Vlade Srbije.
U obrazloženju, Ustavni sud je, između ostalog, ocenio da bi se zarazna bolest kovid-19 mogla smatrati “javnom opasnošću koja ugrožava opstanak države ili građana“, i ističe da se zato „ne može zaključiti da nije bio ispunjen ustavni uslov za proglašenje vanrednog stanja“.
Sud je ukazao da se prilikom proglašenja vanrednog stanja mora voditi računa i o drugim činiocima, koji opravdavaju takvu odluku, a u konkretnom slučaju to bi, kako je naveo, bilo stanje i kapaciteti zdravstvenog sistema, zdravstvena kultura građana, mentalitet, starosna struktura nacije i drugo.
Na kritike da je umesto vanrednog stanja trebalo uvesti vanrednu situaciju, Ustavni sud odgovara da „u ustavnopravnoj praksi preovlađuje stav da je teško, ako ne i nemoguće napraviti jasnu razliku između vanrednog stanja i vanredne situacije“.
„Po mišljenju Ustavnog suda, pravni kapacitet vanredne situacije ni približno ne garantuje takvu delotvornost reagovanja državnih organa i službi (nedovoljna efikasnost službi, problemi u koordinaciji, nemogućnost temlejne zdravstvene reorganizacije itd)“, navodi Ustavni sud u svojoj odluci.
Dodaje da su odstupanje ljudskih prava i sloboda opšta obeležja vanrednog stanja i kao takva nisu sama po sebi dokaz da je podela vlasti narušena, niti da su kontrolni mehanizmi pravne države prestali da funkcionišu.
Podsećamo, Ustavni sud je tokom trajanja vanrednog stanja primio više desetina inicijativa za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti, od čega se preko 30 odnosilo na pojedine odredbe koje su tokom vanrednog stanja doneli Vlada Srbije i pojedina ministarstva.
Vanredno stanje u Srbiji je zbog pandemije koronavirusa uvedeno 15. marta, a ukinuto 6. maja.
Organizacije civilnog društva, političke partije i pojedinci koji su sudu podnosili inicijative ukazivali su na potencijalnu neustavnost odluke o samom uvođenju vanrednog stanja, obzirom da je odluka doneta bez saglasnosti Skupštine Srbije i bez „adekvatnog objašnjenja zašto se najviše zakonodavno telo nije sastalo da razmatra uvođenje restriktivnih mera“.
Inicijative su bile usmerene i na legalnost održavanja „skajp suđenja“, Naredbe o ograničenju i zabrani kretanja lica na teritoriji Srbije i sličnih restriktivnih mera.
Sve više inicijativa za ispitivanje ustavnosti vanrednog stanja