Srbija

13.06.2024. 11:27

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Atlantik diže cenu kafe od osam do 19,5 odsto

Pixabay

Srbija

13.06.2024. 11:27

Atlantik grupa, koja je preuzimanjem Štraus Adriatica postala vlasnik i Grand i Don kafe, čime je postala jedini relevatan igrač na tržištu tradicionalne kafe u Srbiji, od narednog meseca će povećati cene. Kako saznaje Nova ekonomija, u zavisnosti od konkretnog brenda, Atlantik će cene podići za od osam do oko 20 procenata.

U razgovoru za Novu ekonomiju, osnivač i suvlasnik kompanije Gomex Goran Kovačević je ukazao na podatak da je prethodno povećanje veleprodajnih cena kafe u Srbiji bilo 2022. godine, dok je naredno povećanje najavljeno za 1. jul i iznosiće 8-19,5 odsto, u zavisnosti od brenda kafe.

Kada se radi o budućim cenama kafe u maloprodaji, odnosno za krajnje potrošače, Kovačević smatra da većina trgovaca neće menjati svoje marže, već će na osnovnu cenu dodati postojeću maržu.

Mediji u Srbiji izvestili su nedavno da će od 1. jula biti povećane cene kafe i da su veleprodavci već dobili nove cenovnike od kompanije Atlantik grupa, ali još nije poznato u kojoj meri će se poskupljenja preliti na krajnju cenu na rafovima.

O planiranom povećanju cena kafe Atlantik grupa je obavestila Komisiju za zaštitu konkurencije, potvrđeno je Novoj ekonomiji. 

Na dodatno pitanje koje je Nova ekonomija uputila Komisiji o tome da li raspolaže podatkom za koliko procenata će društvo Atlantik da poveća cene kafe, iz te institucije su odgovorili da je u toku postupak praćenja sprovođenja mera koje je Komisija naložila društvu Atlantiku i da „ne mogu da daju druge podatke“.

Prethodno povećanje cena od strane Atlantik Grand bilo je u decembru 2022. godine i iznosilo je od 11 do 15 odsto u zavisnosti od brenda, dok je Štraus Adriatik cene povećao u avgustu 2022. godine za 15 do 20 odsto u zavisnosti od brenda.

U međuvremenu, u martu 2023. godine Atlantik grupa je preuzela Štraus adriatik (Strauss Adriatic). Tako je uz Grand kafu i Bonito, Atlantik postao vlasnik brendova kafe Doncafe i C kafa.

Goran Kovačević je za Novu ekonomiju ocenio da suština nije da li su oni podigli cene ili nisu, jer je to nekada opravdano, a nekada nije, već je suština da smo dobili situaciju na tržištu tradicionalne kafe da imamo apsolutnu kontrolu od jednog dobavljača.

„Pitanje koje se postavlja je da li je cena kafe realna ili nije realna. Nekada imate situaciju da tržište ode na gore i cena kafe to prati, mora da skoči i po 20 odsto. Na primer, kada se desi suša, onda je to problem. Pitanje je da li oni zloupotrebljavaju položaj monopoliste“, rekao je on.

Kovačević objašnjava da se tržište kafe deli u više delova, jedan deo je tradicionalna kafa koja je u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni, dominantna, a drugi deo su espreso, napici od kafe i sve ostalo.

„U nekim zemljama je dominantan espreso, dominantni su napici, a kod nas je dominantna tradicionalna kafa, tako da su oni sada, kada su dobili mogućnost da se spoje, postali monopolisti na tržištu tradicionalne kafe. Ali ako ubacite i ostalu kafu (espreso, napitke od kafe..) onda ispadne da nemaju pedeset odsto –  to su dva različita proizvoda koja imaju različite ciljne grupe“, rekao je on.

Prema njegovim rečima, za prosečnog građanina Srbije tradicionalna kafa je vrlo bitan artikal i nije jasno kako je Komisija uspela da nađe razlog da dozvoli spajanje (Atlantika i Štraus Adrijatika).

Uzgajivači kafe uzgajaju dve vrste zrna kafe: arabiku, koja je skuplja, i robustu.

Kafa se uzgaja samo u pojedinim regionima u svetu, nakon čega se uvozi, prerađuje, prodaje i konzumira, između ostalih zemalja, i u Srbiji. Sirova (zelena) kafa ima berzansku cenu, a dve najpopularnije kafe, kako globalno, tako i u Srbiji su na bazi arapske i robuste ili kombinacije ove dve vrste sirove kafe, ukazala je u jednom od rešenja Komisija za zaštitu konkurencije.

Prosečna cena arabike na svetskim tržištima u 2021. godini iznosila je 4,51 dolar za kilogram, u 2022. godini rasla i u proseku iznosila 5,63 dolara za kilogram.

U narednoj, 2023. godini cena arabike je beležila pad, pa je u proseku iznosila 4,54 dolara za kilogram.

U 2024. se u odnosu na 2023. godinu beleži rast cena arabike, pa je njena prosečna cena u martu iznosila 4,61 dolar za kilogram, u aprilu 5,27, a u maju 5.08 dolara za kilogram, pokazuju podaci Svetske banke.

Kada se radi o kafi robusta, njena prosečna cena u 2021. godini je bila 1,98 dolara za kilogram, u 2022. godini 2,29 dolara za kilogram, a u periodu januar-decembar 2023. godine 2,63 dolara za kilogram.

U 2024. godini nastavljen je rast, pa je cena robuste u martu iznosila 3,66 dolar za kilogram, u aprilu 4,23 dolara za kilogram, a u maju 4,04 dolara.

 

Foto: Printksrin/World Bank Commodities Price Data

Za dve godine kafa za potrošače poskupela više od 40 odsto

U martu 2022. godine cena kafe za potrošače u proseku je povećana za 23,8 odsto u odnosu na mart 2021, vidi se iz podataka Republičkog zavoda za statistiku koji su dostavljeni Novoj ekonomiji.

U martu 2023. godine potrošačka cena kafe je u odnosu na mart 2022. bila veća za 13,5 odsto.

U martu 2024. godine rast cene kafe u prodavnicama iznosio je 3,6 odsto u odnosu na godinu pre.

Prema podacima na sajtovima trgovinskih lanaca, trenutno 100 grama Bonito kafe košta oko 150 dinara, 100 grama Grand kafe (gold) je oko 190 dinara, dok je 100 grama Donkafe oko 200 dinara.

Kafa је jedna od namirnica na koju se plaćaju akcize. Od 2018. godine uvedena je obaveza plaćanja akcize i na kafu koja se prerađuje, odnosno dorađuje na teritoriji Srbije.

U Srbiji su od 1. maja, na snagu stupili novi iznosi akciza na  kafu, pa tako akciza na neprženu kafu trenutno iznosi 108,06 dinara po kilogramu, dok akciza na prženu kafu iznosi 135,07 dinara po kilogramu.

U Atlantiku su prethodno za Novu ekonomiju rekli da „i dalje posluju u okruženju visokih cena sirovina i usluga, a u slučaju kafe to je uglavnom usled slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spotu i involviranosti fondova na berzama“.

Konkretno, navode da kod vrste kafe „arabika“ imaju logističke probleme u dostavi kafe iz Brazila, zbog čega je isporuka kasnila od kraja prošle godine, pa su „fondovi iskoristili manjak“ i podigli cene na berzama, dok kod „robuste“ postoji problem nepovoljnih vremenskih uslova u Vijetnamu i Indoneziji, kao i cene transporta.

U Privrednoj komori Srbije su naveli da „ne mogu dati nikakve najave, niti projekcije eventualnog poskupljenja kafe u narednom periodu“, ali da smatraju da „podizanje cena nikom nije u interesu“, pa ni proizvođačima kafe, već predstavlja „odgovor na tržišne uslove i iznuđen potez“.

Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS, rekao je nedavno za Novu ekonomiju da su među razlozima za poskupljenje „nepovoljni klimatski uslovi posebno u Brazilu“, a citira i druge razloge koje je u odgovorima Novoj ekonomiji navela i Atlantik grupa.

Vlasnik Grand i Donkafe-a diže cene kafe u Srbiji: Potvrđeno Novoj ekonomiji u Komisiji za zaštitu konkurencije

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.