
Čija je ovo fotografija?
Za razliku od situacija kada novinari svesno kradu tuđe fotografije, postoje i brojni primeri da mediji plaćaju naknade za povrede autorskih prava fotografa iako nisu namerno kršili zakon, već zato što nisu ...
Srbija će graditi 320 postojenja za preradu otpadnih voda, a vrednost tih projekata biće 5,4 milijarde evra, podseća Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Mnoge kompanije koje će uskoro morati da prečišćavaju svoje otpadne vode, kako se naglašava i dalje nisu ništa preduzele da bi ispunile tu obavezu.
Otpadne vode u Srbiji, kako se navodi, u jednoj godini sadrže 109 tona cinka, 55 tona bakra, 17 tona hroma, 13 tona arsena, 12 tona olova, 11 tona nikla, ukazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA), sa tendencijom njihovog povećanja.
„Mi smo kreirali vodič za prečišćavanje otpadnih voda namenjen privrednim, javnim i drugim subjektima u cilju sprečavanja zagađenja voda i životne sredine, kao i unapređenja upravljanja kvalitetom vodnih resursa. Takođe, vodič sadrži predlog kako treba da izgleda proces od planiranja do izgradnje jednog postrojenja“, kaže Slobodan Krstović, direktor za strateški razvoj u NALED-u.
Prema njegovim rečima, industrija mesa u Srbiji već je odvojila određena finansijska sredstva za regulisanje otpadnih voda, ali veliki broj od 340 kompanija, prema podacima SEPA-e nije ništa uradio tim povodom.
Srpska privreda ima tri godine da reši pitanje otpadnih voda, upozorava NALED Država se zadužuje za beogradsko postojenje za otpadne vodeProblem otpadnih voda u naredne tri godine treba da reše sva preduzeća u Srbiji koja ispuštaju otpadne vode i te obaveze su u skladu su sa evropskim regulativama.
Kako se navodi, razmatraju se i rešenja do kojih je moguće doći međusobnom saradnjom privatnog, javnog i civilnog sektora.
„Mit je da je Srbija toliko bogata vodama, 92 odsto se oslanjamo na tranzitne vode. Po glavi stanovnika Srbija ima godišnje 1.500 kubika vode koje može da iskoristi, što je niže od proseka koji iznosi 2.500 kubika. Moramo da se oslonimo na tranzitne vode u koje se ubrajaju i otpadne vode iz regiona“, dodao je Krstović.
Građani značajno doprinose zagađenju voda, kako je podsetio, a svega 11 odsto komunalnih voda u Srbiji se prečisti pre ispuštanja.
„Oko dve trećine stanovništva koristi vodu sa vodovoda, ostatak sa bunara, što ukazuje na značaj podzemnih voda o kojima moramo brinuti i voditi računa“, dodao je Krstović.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Za razliku od situacija kada novinari svesno kradu tuđe fotografije, postoje i brojni primeri da mediji plaćaju naknade za povrede autorskih prava fotografa iako nisu namerno kršili zakon, već zato što nisu ...

Prosečna zarada (bruto) obračunata za decembar 2025. godine iznosila je 169.921 dinar, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 124.089 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku....
Beogradska berza (BGDX/ranije BELEX) objavila je da je uočen lažni sajt koji neovlašćeno koristi naziv i logotip "BELEX" i promoviše navodnu investicionu platformu.Taj sadržaj, kako je navedeno, nije pov...

Vest da će kompanija Bajer i Monsanto nastojati da umiri sa 7,2 milijardi dolara one koji su tužili proizvođača Raundapa, odnosno glifosata, jer je štetan po zdravlje ljudi, nije dobila neku veću pažnju u Sr...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE