Vesti iz zemlje

31.05.2023. 11:30

Biznis.rs

Autor: Nova ekonomija

Voćarima bi pomoglo udruživanje i brendiranje proizvoda

Foto: Nova ekonomija

Posle zahteva da malina ariljskog i ivanjičkog geografskog porekla bude zaštićena jer je vrhunskog kvaliteta, proizvođači voća iz Vojvodine, takođe, se zalažu za brendiranje, prenosi Biznis.rs.

Na nedavno održanom stručnom skupu posvećenom voćarstvu govorilo se o brendiranju voća iz ove regije zbog boljeg plasmana na strana tržišta.

Ovu ideju podržalo je desetak najvećih proizvođača, a među njima i MK Grupa – Agrounija, Frueko, Voćar Slankamen, Delta Agrar.

Profesor Zoran Keserović, stručnjak za voćarstvo, izjavio je da nestabilne prilike na tržištu zahtevaju udruživanje proizvođača i izvoznika, a da zajednički dogovor oko oznake za voće uzgajano u Vojvodini može doneti dobrobit svima u lancu, piše Politika.

SUBVENCIONISANI KREDITI, JEDINO REŠENJE ZA PROBLEME U MALINARSTVU

„Potrebno je napraviti koncentraciju ponude. Kada su Italijani, pre tridesetak godina, ulazili u krizu u voćarstvu, prvo što su uradili jeste da su smanjili troškove zaštite, a potom su male koperative udružili u velike koje danas takođe prodaju voće pod svojom zajedničkom oznakom“, rekao je Keserović.

Kao dobar primer navodi i Špance koji imaju vrlo složene zadruge koje se bave i prometom voća i tako, kroz koncentraciju ponude, značajno smanjuju troškove.

Govoreći o zajedničkoj oznaci za voće proizvedeno u Vojvodini, on naglašava da će biti napravljene procedure i strogi kriterijumi, koje će proizvođači morati da ispune kako bi mogli da dobiju pravo na korišćenje loga.

Govoreći generalno o domaćem voćarstvu on napominje da je proizvodnja voća u Srbiji u stalnom porastu. Recimo, 2002. proizvodnja je bila 600.000 tona, a sada je oko 1.450.000. Ali jasno je, kaže, da moramo da radimo na unapređenju tehnologije gajenja zbog klimatskih promena.

Vojvođanski voćari šalju zahteve za brendiranje proizvoda

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.