Nekoliko veoma retkih i strogo zaštićenih vrsta ptica u Srbiji moglo bi da nestane, ukoliko se u Vojvodini nastavi sa uništavanjem pašnjaka i njihovih drugih travnih staništa, prenosi portal Voice.org.rs, a među najugroženije vrste spadaju, kako se naglašava velika droplja i orao krstaš.
Podaci Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pokazuju da se uništavaju pašnjaci i u zaštićenim područjima kao što su Specijalni rezervati prirode “Pašnjaci velike droplje” i “Okanj bara”.
“Konstantan pritisak lokalnih poljoprivrednika, koji zaoravajući pojedine parcele unutar rezervata trajno uništavaju prirodna staništa, negativno se odražava na brojnost jedinih populacija velike droplje i orla krstaša u Srbiji”, navode u Društvu za proučavanje ptica Sbije.
Specijalni rezervat prirode “Pašnjaci velike droplje” osnovan je 1997. upravo sa ciljem da se sačuva ovaj tipičan ravničarski predeo.
FOTO: Nova ekonomija, Zagajička brda u Banatu
ŠTA SU TRAVNA STANIŠTA?
“Travnim staništima nazivamo livade, pašnjake, stepe, slatine i tršćake. To su područja uglavnom pokrivena zeljastom vegetacijom sa vrlo malim udelom drveća i žbunja, neravnomernog rasporeda”, navodi Marko Tucakov iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.
Prema njegovim rečima, SRP ‘Pašnjaci velike droplje’ svakako predstavlja najočuvaniji kompleks travnih staništa u Vojvodini u kojem žive tipične biljne i životinjske vrste Panonske nizije.
Popis poljoprivrede izvršen 2012. pokazuje da je u Vojvodini za pedeset godina površina pod pašnjacima prepolovljena. 1960. godine u Vojvodini je bilo oko 177 000 ha pašnjaka, 2012. registrovano je 86 000 ha.
Statistički podaci pokazuju da se travna staništa drastično smanjuju i to pre svega usled njihovog preoravanja, izgradnje ribnjaka, iskopavanja peska i gline skidanje i paljnje vegetacije, izgradnja infrastrukturnih objekata.
ZAGAJIČKA BRDA: ZELENI BREGOVI BANATA“Utvrđeno je da je preorano oko 10 ha pašnjaka u selu Hajdučica, kod Plandišta, i 21 ha u ataru sela Šušara, kod Vršca, zatim u Lukinom selu na području opštine Zrenjanin, kao i u Žablju i Čurugu” kaže Branko Lakić, direktor Uprave za zemljište Ministarstva poljoprivrede.
“Stočarstvo, ono pod vedrim nebom, i poluekstenzivno, mora da bude sačuvano u Vojvodini, sistemom subvencija za proizvodnju stoke. Kako bi se pašnjaci potpuno zaštitili od izgradnje ribnjaka, a livade od mogućnosti preoravanja, potrebno je što pre izmeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu”, napominje Marko Tucakov.