Vesti iz zemlje

17.02.2022. 13:30

Vreme

Autor: Nova Ekonomija

Vreme: Rio Tinto tvrdi da je voda Jadra već lošeg kvaliteta

Podzemne vode u aluvijonu reka Korenita i Jadar, gde se nalazi ruda, su već lošeg kvaliteta, ali bi ih radovi dodatno pogoršali, piše u nacrtu Studije o uticaju na životnu sredinu koju je spremila kompanija Rio Tinto, a u koju ...

Foto: Wikimedia - Asdflkjh~srwiki

Podzemne vode u aluvijonu reka Korenita i Jadar, gde se nalazi ruda, su već lošeg kvaliteta, ali bi ih radovi dodatno pogoršali, piše u nacrtu Studije o uticaju na životnu sredinu koju je spremila kompanija Rio Tinto, a u koju je nedeljnik Vreme imao uvid.

Osiromašeni litijum: Istine, laži, zablude i interesi

Kako piše Vreme, Rio Tinto je spremio Studiju, ali nikada nije mogao da je podnese čekajući Ministarstvo životne sredine da donese odluku o tome kakvog sadržaja i obima bi ona trebalo da bude.

Rio Tinto je, kako navodi, u februaru prošle godine utvrdio kako je voda iz 38 od 40 bunara mikrobiološki neispravna, a da je u pet bunara prekoračena količina bora od jednog miligrama po litru.

Rio Tinto obećava platu od 1.000 evra i najveću stranu investiciju

Aktivisti i meštani tvrde da se iz tih bunara uvek pila bistra voda, te da Rio Tinto priprema odstupnicu u stilu „nismo mi zagadili nego je već bilo zagađeno“.

Međutim, čak se i u nacrtu Studije kompanije navodi da „posledice izvođečnja radova na površini terena mogu biti pogoršamke posotjećeg kvaliteta podzemnih voda“.

I selo Klinovac kod Vranja leži na litijumu?

Procene kompanije su i da bi, dok se rudnik gradi, suspendovane čestice u vazduhu mogle da petostruko nadmaše dozvoljene vrednosti. I kasnije, tokom rudarske aktivnosti, navodi se da bi „u uskoj zoni dužine oko 600 metara uz južnu granicu poseda zone rudarskih aktivnosti“ ta vrednost mogla biti prekoračena.

Prema dokumentu do kojeg je „Vreme“ došlo, 2023. godine bi se otkopavale velike jalovine, a prva ruda bila bi izvađena 2025. godine. Rudnik bi trebalo da radi punih šezdeset godina. 

Tokom šest decenika otkopalo bi se 9,5 miliona tona materijala iz kojeg bi se dobijali litijum-karbonat, borna kiselina i natrijum-sulfat.

Maksimalan broj radnika u samom rudniku bio 526 i ta brojka bi se dostigla 2030. godine, piše u internom dokumentu.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.