Srbija

29.07.2021. 23:01

Katarina Baletić

Autor: Nova Ekonomija

Za sve tri kovid bolnice samo jedan glavni dobavljač opreme

Za kompletno opremanje vredno više od 42 miliona evra bila je glavna zadužena firma iz Beograda....

Foto: Nova ekonomija

Srbija

29.07.2021. 23:01

Opremanje kovid bolnica u Batajnici i Kruševcu, koje su sagrađene prošle godine, koštalo je skoro tri milijarde dinara (25,5 miliona evra). Za opremanje nove kovid bolnice u Novom Sadu potrošiće se još 1,97 milijardi dinara (16,8 miliona evra). Sve nabavke sprovedene su u najnetransparentnijem obliku postupka, odnosno direktnim pregovaranjem, a nosilac posla za sve tri bolnice je firma Magna pharmacia iz Beograda.

U postupcima nabavke opreme za kovid bolnice „Zemun ekonomija“ (u Batajnici) i „Rasina“ u Kruševcu Ministarstvo zdravlja je zaobišlo zakonske odredbe, pa za aparate i nameštaj u vrednosti od skoro 400 miliona dinara nije odredilo tehničke karakteristike niti jedinicu mere na osnovu kojih bi ponuđači mogli da daju odgovarajuću ponudu, piše u izveštaju Državne revizorske institucije (DRI).

Takođe, Ministarstvo je najpre odabralo da opremu za obe bolnice nabavi uz pomoć pregovaračkog postupka bez obajvljivanja javnog poziva koji gotovo u potpunosti isključuje javnost pošto Ministarstvo samo poziva firme za koje veruje da bi mogle da prodaju potrebnu opremu, a zatim bira najpovoljniju cenu.

Kovid-bolnica: Jedan skafander dnevno, lavabo na podu i entuzijazam lekara

Za opremanje obe bolnice posao su dobile tri firme iz Beograda – Magna pharmacia kao nosilac posla, Drager tehnika i Beolaser.

Za kupovinu opreme za bolnicu u Batajnici ugovorena je cena od 1,25 milijardi dinara, a za bolnicu u Kruševcu 801,1 miliona dinara.

Ugovori sa izabranim firmama su potpisani 9. oktobra, a dobavljačima su celokupne vrednosti poslova isplaćene avansno, dvadeset dana nakon potpisivanja ugovora, što znači da je sve plaćeno daleko pre kraja završetka i isporuke aparata i nameštaja.

Dokupljivanje opreme, produžavanje rokova i skrivanje aneksa

Tačno mesec dana kasnije Ministarstvo je sa izabranim firmama potpisalo i anekse ugovora jer se utvrdilo da je za redovno funkcionisanje bolnica potrebno nabaviti i dodatnu opremu.

Ministarstvo je još jedom prekršilo Zakon o javnim nabavkama i ove anekse nije objavilo na portalu javnih nabavki, na šta ima obavezu, kako se ističe u izveštaju DRI.

Aneksima se cena opremanja bolnice u Batajnici povećala za 520,9 miliona dinara. Tako je oprema u ovoj bolnici dostigla cenu od 1,78 milijardi dinara.

Cena opremanja bolnice u Kruševcu porasla je za 314,5 miliona dinara, pa je sada ukupno iznosila 1,1 milijardu dinara.

Mladi lekari iz bolnice u Batajnici kažnjeni zbog komentara na Fejsbuku

Krajem decembra sprovedena je još jedna javna nabavka „preostalog dela opreme“ za potrebe kovid bolnica u Batajnici i Kruševcu.

Izabrani ponuđač je ovoga puta bila sama Magna Pharmacia. Ugovor je potisan 30. decembra, a već sledećeg dana na račun firme Ministarstvo zdravlja je avansno uplatilo celokupnu vrednost ugovora od 110,9 miliona dinara.

Novac za opremanje bolnica u Batajnici i Kruševcu je po zaključcima Vlade Srbije obezbeđen iz emisije državnih hartija od vrednosti (2,06 milijardi dinara),  kao i iz preusmeravnaja u budžetu sa drugih predviđenih troškova i korišćenjem tekuće budžetske rezerve.

Magna pharmacia deo aprata poklonila

Za najpovoljniju cenu se grupa ponuđača na čelu sa Magna pharmaciom, između ostalog, izborila na taj način što je za 21 laboratorijski aprat dala ponuđenu cenu od nula dinara, odnosno besplatno ih ustupila Ministarstvu zdravlja. Za ove aparate druga grupa ponuđača dala je ponudu od 32,3 miliona dinara.

Nije retkost da firme mimo postupaka javnih nabavki laboratorijske aparate besplatno poklanjaju zdravtsvenim ustanovama jer na taj način ostvaruju monopol nad daljim nabavkama reagenasa i rezervih delova koji su neophodni za rad aparata, a za koje je neophodno da sa njim budu kompatabilni (uglavnom da su od istog proizvođača).

Zbog toga se firmama najčešće isplati da ustupe aparat jer će im se ova investicija vrlo brzo isplatiti kroz sigurno dobijane buduće nabavke, odnosno kasnije će zdravstvena ustanova samo od njih moći da nabavlja reagense i potrebne delove, kao i da će samo ta firma moći da naplaćuju održavanje određenog aparata.

Svaki dan u crvenoj zoni, a u džepu minimalac

Međutim, s obzirom na to da je u pitanju javna nabavka, a ne molba ili poziv za donaciju, kao i da je jedna grupa ponuđača dala svoju ponudu koja je veća od nula dinara, možemo da predpostavimo da nisu sve firme bile obaveštene da je moguće neke aparate i donirati.

Nova kovid bolnica i stari dobavljači

Ministarstvo zdravlja je 23. jula ove godine donelo odluku o dodeli ugovora za nabavku opreme radi lečenja obolelih od korone za potrebe objekata kovid bolnice u Novom Sadu.

Vrednost ugovora je 1,97 milijardi dinara, a posao je dobila grupa ponuđača koju čine Magna pharmacia (nosilac ponude), PTM iz Šabca, MD Imaging iz Beograda, Drager tehnika iz Zemuna, Intrex iz Beograda i SZR Rover – Milan Krunić iz Valjeva.

Koliko su stvarno plaćeni lekari

Predmet javne nabavke je kompletno opremanje bolnice (kreveti poluintezivne i intezivne nege, respiratori, ultrazvučni uređaji, monitori, rendgen aparati, CT skeneri i druga oprema).

Ovako obimne nabavke u zdravstvu uglavnom se oblikuju po partijama, što bi u konkretnom slučaju npr. značilo da bi kreveti bili jedna partija, respiratori druga, rendgen aparati treća. Na taj način moguće je da firma koja, primera radi, prodaje samo krevete, može da konkuriše samo za partiju koja se tiče kreveta, jer rendgen aparate ne može da ponudi. U tom slučaju bi i javnost mogla da vidi koliko su plaćeni kreveti, koliko aparati itd.

Na ovaj način ponudu za nabavku opreme u bolnici mogla je da samo firma koja istovremeno ima da ponudi i rendgen aparate, respiratore i krevete ili grupa ponuđača (firmi) koje su se između sebe dogovorile o cenama, o podeli zarade i slično. Dakle, mimo očiju javnosti.

Međutim, u ovom slučaju Ministarstvo zdravlja je objasnilo da „nabavka nije oblikovana po partijama iz razloga što celokupna oprema koja se nabavlja je jedna zajednička funkcionalna celina, jer se nabavlja za jedan objekat posebne namene i mora se zajedno instalirati i zajedno pustiti u rad“.

Za tri godine, osam puta veći prihod

Magna Pharmacia je u 2020. godini imala poslovne prihode dva i po puta veće nego 2019. godine. Poslovni dobitak firme je porastao još više, pa je tako 2019. godine on iznosio 548 miliona dinara, a 2020. godine dobitak je bio 3,7 puta veći – 2,03 milijarde dinara. 

Ovo preduzeće je u vlasnišvu Jasne Stanivuk, dok je direktorka Novka Tomić.

Firma je čest dobavljač zdravstvevnih institucija u Srbiji i ima niz sklopljenih ugovora sa kliničkim centrima, domovima zdravlja i bolnicama.

Iako firma postoji od 1993. godine, značajan skok u prihodima beleži od 2018. godine. U periodu od 2011. do 2017. godine, prihodi su iznosili oko 1-1,5 milijardi dinara, da bi 2018. godine porasli na skoro 4,6 milijardi dinara i sa blagim padom 2019. godine i prihodima od 3,4 milijardi, dostigli svoj maksimum 2020. godine, kada su prihodi bili 8,8 milijardi dinara. 

Magna nekretnine, frizerski salon i farmacija

Stanivuk 2014. godine osniva i kompaniju Magna Real Estate, registrovanu za iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina.

U novembru 2016. Magna Pharmacia dobija i dve ćerke firme – Magna Food i Magna Medica, obe registrovane za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima.

U julu 2018. Stanivuk otvara i frizerski i kozmetički salon Magnificent na Novom Beogradu koji u maju 2020. godine prelazi u vlasništvo izvesne Mee Čurović. Čurović je zajedno sa Igorom Čurovićem, koji se u medijima citira kao profesor sporta i fizičkog vaspitanja i fitnes trener, u vlasništvu Magna Fit fitnes kluba koja se nalazi na istoj adresi kao i frizerski salon Magnificent.

Dodato u tekst 30. jula u 11:52: Na pitanja Nove ekonomije nisu odgovorili ni iz Ministarstva zdravlja ni iz firme Magna pharmacia.

Ovaj tekst je deo serijala Nove ekonomije „Korona presek: Rasvetljavanje zdravstvenih troškova u pandemiji“ u kome izveštavamo i otkrivamo na koji način su državne institucije trošile javni novac u toku pandemije COVID-19.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.