
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
Sa ciljem da se smanje problemi koji ove godine očekuju privredu i građane, Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije ponovo je predložilo smanjenje poreza i doprinosa na minimalnu zaradu, sa 60% na 10% mesečno. Prema njihovim...
Foto: PixabaySa ciljem da se smanje problemi koji ove godine očekuju privredu i građane, Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije ponovo je predložilo smanjenje poreza i doprinosa na minimalnu zaradu, sa 60 na 10 odsto mesečno. Prema njihovim rečima, iznos minimalca koji bi građani tada dobijali na svoj račun bio bi 45 hiljada dinara.
Zastupnik Udruženja Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije Milena Amon kaže za Novu ekonomiju da su smanjenje poreza i doprinosa na minimalac od države tražili još tokom novembra, i da su organizovali potpisivanje peticije sa tim zahtevom.
Prema njenim rečima, ako bi se iznos poreza i doprinosa na minimalne zarade smanjio na 10 odsto, radnici koji primaju minimalac bi umesto sadašnjih 32 hiljade dinara „na ruke“ dobijali oko 45 hiljada dinara, pa bi se povećala razlika izemeđu nekog ko je na primer socijalni slučaj i nekog ko radi, a prima minimalac.
„Taj poreski sistem treba da bude progresivan, da se rasterete ti minimalci, kao što je to (slučaj) u uređenim državama“, smatra Milena Amon.
SEDMINA ZAPOSLENIH U EU ZARAĐUJE MINIMALACOna podseća da je država nedavno podigla neoporezivi deo minimalca, ali da je u isto vreme povećana osnovica za doprinose.
„Mi imamo bruto minimalac od nekih pedesetak hiljada od kojih zaposlenom „na ruke“ stigne samo 32 hiljade dinara, što je neprihvatljivo za uređene ekonomije“, smatra sagovornica Nove ekonomije.
Milena Amon naglašava da oni ne traže da se poveća bruto iznos minimalca, koji je 50 hiljada dinara, već da se smanje nameti koji su i dalje veliki. Podseća i da država neke druge tokove novca, posebno one u sivoj ekonomiji, još nije dovela u red.
„Pet milijardi evra robe uđe u Srbiju „na crno“, završi na tržištu u vrednosti od 10 milijardi evra, ne naplati se ni PDV (porez na dodatu vrednost) niti bilo kakav drugi porez“, kaže predstavnica Udruženja Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije.
Prema njenim država treba da spreči i krađu struje, koja se često dešava i zbog koje se gubi mnogo državnog novca.
U suprotnom, kako naglašava, najveći teret će i dalje padati na leđa onih koji u Srbiji najmanje zarađuju primajući minimalac.
Čedomir Savković
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE