Gde smo 10 godina posle poplava 2014?
U 2024. godini izdvojeno je 5,6 milijardi dinara za upravljanje vodama, od čega je čak 4,4 milijarde iskorišćeno za uređenje vodotoka, rekao je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodo...
U javnosti se trenutno vodi polemika u vezi sa tim šta Srbija dobija podelom jezera Gazivode, koje je izvor vode za piće i električne energije, prenosi list Danas.„Obe strane će se složiti da sarađuju sa Ministarstvom energetike...
U javnosti se trenutno vodi polemika u vezi sa tim šta Srbija dobija podelom jezera Gazivode, koje je izvor vode za piće i električne energije, prenosi list Danas.
„Obe strane će se složiti da sarađuju sa Ministarstvom energetike SAD i drugim odgovarajućim pravnim licima američke vlade na studiji izvodljivosti za potrebe deljenja jezera Gazivode kao pouzdanog snabdevanja vodom i energijom“, piše u dokumentu koji su potpisali Srbija i Kosovo.
„Ovako nejasnim sporazumom i prepuštanjem trećoj strani da arbitrira u navedenim pitanjima Srbija može samo izgubiti ono što ima u ovom trenutku, a nikako bilo šta dobiti“, smatra ekonomista Milan R. Kovačević.
Nigde zapravo ne piše da će Srbija imati pravo na deo profita koji ostvaruje Vodoprivredno preduzeće „Ibar – Lepenac“ pod ingerencijom Prištine.
Neke opštine sa većinskim srpskim stanovništvom na severu Kosova već se snabdevaju vodom iz Gazivoda i dobijaju struju iz istoimene hidroelektrane.
„Ako dođe do podele resursa srpska strana će ostvariti određenu zaradu a pored toga stanovništvo u srpskim opštinama koje radi u hidroelektrani će zadržati svoja radna mesta“, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.
Ljubiša Mijačić, stručnjak za resurse iz životne sredine kaže za RTS da je jedino pravo rešenje da dođe do podele proizvodnje i distribucije gde bi Beogad apsolutno kontrolisao proizvodnju, a Priština distribuciju.
Hidroelektrana „Gazivode“ još je u vlasništvu EPS-a i postavlja se pitanje da li novi sporazum to i dalje garantuje.
Srbija je inače već osnovala preduzeća za naplatu i distribuciju struje na Kosovu, EPS Trgovina i Elektrosever, navodi se u publikaciji „Energetika od kočnice do rešenja u dijalogu između Beograda i Prištine“.
Elektroprivreda Srbije je do sada četiri puta predavala dokumentaciju za registraciju tih kompanija, ali je Priština to odbijala.
U toj publikaciji koja je inače urađena u okviru projekta „Nacionalni konvent o Evropskoj uniji 2018/19“, navode se tri moguća scenarija za podelu jezera Gazivode.
Prvi scenario o podeli Gazovda bio bi izgradnja mini hidroelektrana u gornjem toku reke Ibar i radikalnija eksploatacija vodnih resursa.
U okviru drugog scenarija snabdevanje vodom Novog Pazara i Raške moglo bi da se vrši zahvatanjem vode iz Ibra i Gazivoda i izgradnjom hidroelektrane od Ribarića do Novog Pazara.
Prema trećem scenariju, o kojem je kao i o prethodna dva pisao Novi magazin, energija proizvedena kod Ribarića može da se iskoristiti ispumpavanjem vode iz Ibra na Peštersku visoravan, poput rešenja koje već postoji kod postrojenja Bajina Bašta – Perućac.
Prema sva ta tri scenarija, Srbija bi mogla iskoristiti potencijal jezera Gazivode na štetu Kosova.
Navodi se i da bi prihode od hidrosistema „Ibar – Lepenac“ mogu da podele vlasti na Kosovu i opštine Zubin Potok, Tutin i Novi Pazar koje su oštećene njegovom izgradnjom, ali i opštine na Kosovu kroz koje prolazi sistem irigacionih kanala iz Gazivoda.
Veštačko jezero Gazivode nastalo je 1977, a kredit od 45 miliona dolara kojim je izgrađena brana, nakon raspada SFRJ, nastavila je da otplaćuje Srbija.
U Srbiji se nalazi petina jezera, a veći deo na teritoriji opštine Zubin Potok na Kosovu.
SANJA SOVRLIĆ: LJUDI NA KOSOVU SU UMORNI OD VEŠTAČKOG PODIZANJA TENZIJAPreuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
U 2024. godini izdvojeno je 5,6 milijardi dinara za upravljanje vodama, od čega je čak 4,4 milijarde iskorišćeno za uređenje vodotoka, rekao je državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodo...
Srbija se nedavno u Hamburgu pridružila Globalnoj alijansi za baterije GAB (Global Battery Alliance) kako bi se uključila u pokret koji se bavi odgovoranim i pravednim lancom snabdevanja i vrednosti po pitan...
Ostalo Srbija Bankarski sektor
AIK banka će postati prvi domaći zajmodavac koji će emitovati takozvane MREL (Minimalni zahtev za kapitalom i podobnim obavezama) obveznice na Beogradskoj berzi. Banka čeka odobrenje zajma od 75 miliona evra...
Izvoz privrede Zlatiborskog okruga u prošloj godini dostigao je 900 miliona evra i udvostručen je u odnosu na pre deset godina, kada je iznosio 490 miliona evra, što je jasan pokazatelj razvoja ekonomije Srb...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE