Srbija će ove godine imati znatno manje prinose žitarica, sudeći prema najavama poljoprivrednika da će smanjiti agrotehničke mere i bacanje veštačkog đubriva. Kako je država smanjila subvencije za biljnu proizvodnju sa 12.000 na 4.000, to će znatno uticati na ovogodišnju setvu.
Kako ratari kažu, njive će biti posejane, ali ne i „nahranjene“.
„Nevolja nikad ne dolazi sama, a ovo je godina koja je izuzetno teška za poljoprivredne proizvođače, jer cene žitarica umesto da rastu – padaju – priča Vukosav Saković, predsednik Fonda za žito Srbije“.
To što su niske cene u čitavom svetu, nije neka uteha za naše proizvođače, pa će morati svoje proizvode da prodaju znatno jeftinije nego što su to očekivali. To će samo da oteža prolećnu setvu. Njive će biti posejane, ali nauštrb agrotehničkih mera i đubriva, što će se odraziti na rod.
Vremenski uslovi trenutno odgovaraju ozimoj pšenici, ali i da sve bude spremno za prolećnu setvu. Ona počinje u aprilu, kada se seju kukuruz, suncokret i soja, a u martu ide šećerna repa.
U Nacionalnom savezu poljoprivrednika Srbije takođe smatraju da će ovo biti teška i neizvesna godina. Kako kaže Miroslav Ivković, predsednik ovog saveza, za poljoprivrednike ove smanjene subvencije nisu nikakvo iznenađenje.
Poljoprivrednici zbog smanjenih subvencija odustaju od agrotehničkih mera. Neće se sejati manje, ali za prehranu useva nema para.
„Prepušteni smo samima sebi, ali ne treba da postoji bojazan da njive neće biti posejane. Prinosi će biti znatno smanjeni, jer se neće koristiti mineralno đubrivo i agrotehničke mere. Poslednjih godina, naročito u Vojvodini, sve više na njivama imamo uljanu repicu. Za nju su manja ulaganja i traži manju negu, a finansijski se više isplati od pšenice, kukuruza ili šećerne repe. Masovno je počela da se uzgaja i slačica“, kaže Ivković.
Ozima pšenica ove godine posejana je na 600.000 hektara, što je za nekih 10 odsto više nego prethodnih godina. U 2014. godini imali smo rod od oko 2,6 miliona tona, dok smo za šest meseci izvezli 560.000 tona pšenice.