Od uvođenja kaznenih mera u junu 2023. godine, suspendovani su ili na neodređeno odloženi projekti EU na Kosovu vredni 613 miliona evra, dok je zbog isteka rokova za pokretanje procedura za određene projekte Kosovo nepovratno izgubljeno 7,1 milion evra, objavio je danas prištinski Institut za napredne studije (GAP).
U izveštaju „Finansijski uticaj mera EU prema Kosovu“ ocenjuje se da su te mere „negativno uticale na bilateralne odnose“ i da su dovele do „izraženih finansijskih i razvojnih posledica“.
„Sektori koji su najviše pogođeni uključuju životnu sredinu sa 350,7 miliona evra, energetiku sa 114,4 miliona evra, digitalizaciju sa oko 57 miliona evra i kulturu sa 15 miliona evra“, piše u izveštaju.
Navodi se da se od ukupnih sredstava, 218 miliona evra odnosi na projekte u okviru IPA projekata EU (IPA II i IPA III), a oko 395,5 miliona evra su projekti u okviru Invsesticionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
„Finansiranje ovih projekata bila je predviđeno dobijanjem grantova i kredita iz EU u iznosu oko 421 milion evra, približno 162 miliona evra od trećih strana kao što su međunarodne finansijske institucije, kao i sopstvenim finansiranjem u vrednosti od 31 milion evra“, stoji u izveštaju.
Zamenik premijera Kosova u tehničkom mandatu Besnik Bisljimi izjavio je ranije da Kosovo neće ostati bez sredstava iz Plana rasta EU iako Skupština Kosova nije konstituisana ni posle 21. pokušaja.
On je rekao da se Vlada Kosova u procesu izrade nacrta i pregovaranja agende reformi pridržavala svih rokova koje je postavila Evropska komisija, dostavljajući, kako je naveo, potrebna dokumenta na vreme i sa potrebnim kvalitetom.
Prema njegovim rečima, kašnjenja su nastala jer je Savet Eu kasno usvojio Plan rasta.
PKS za Novu ekonomiju: Najviše kamiona preko Merdara u tranzitu kroz Kosovo