Vesti iz zemlje

15.06.2024. 11:00

Nova ekonomija

Autor: Nevena Petaković

Žene imaju snagu, ali nemaju moć – država ne pravi dovoljno brzo sistem podrške

Foto: Impakt Hab

„Žene naravno imaju snagu, ali u našem društvu nemaju dovoljnu moć“. „Nas žene usmeravaju u pravcu brige o drugima i preuzimanja stvari koje bi drugi mogli da urade sami“. „Ja sam se jako dugo borila protiv toga da verujem u to da je meni kao ženi teže nego muškarcu“. „Jezik je važan, iako deluje banalno, iako deluje rogobatno izgovoriti menadžerka umesto menadžer“. „Neophodan je sistem podrške, da znamo da vrtići rade, da nam je bolji zdravstveni sistem, da nam je bolji gradski prevoz“.

Ovo su neke od poruka sa panel diskusije „Njen put“ održane u okviru drugog Demo dana u Impakt habu, koji je moderirala Nova ekonomija ovog četvrtka.

Da bi naši izbori bili stvarni i životi bolji, i da bi mlade žene htele da budu preduzetnice, a da ne moraju na tom putu da se žrtvuju, neophodan je sistem podrške – da znamo da nam rade vrtići, da nam je bolji zdravstveni sistem, da nam je bolji gradski prevoz, rekla je na Biljana Maletin, konsultantkinja za „gender mainstreaming“.

„Sistem podrške koji za nas država ne pravi, ne pravi dovoljno brzo na način na koji bi građanima odgovarao, to je za nas velika prepreka“, rekla je ona.

Govoreći o terminu „osnaživanje“ žena koji se kod nas koristi Maletin navodi da bi, prema terminu koji se zvanično koristi u međunarodnim politikama, pravi, adekvatan termin, na srpskom bio omoćavanje žena, što znači dati moć, ne samo ženama, nego i građanima i građankama.

„Mi termin prevodimo kao osnaživanje, pa deluje da su žene, devojke nedovoljno snažne, žene naravno imaju snagu, ali u našem društvu nemaju dovoljnu moć“, rekla je ona.

Prema njenim rečima, dati ljudima moć znači dati im mogućnost da drže sopstveni život u vlastitim rukama, da žive u takvom okruženju da mogu da naprave stvarni izbor, bilo to da li će da imaju ili nemaju decu, kojom će profesijom da se bave, gde će da žive, da je to njihov stvarni izbor.

„Ja sam često i od žena i od muškaraca mogla da čujem ‘pa kakve veze ima da li je doktorka ili doktor, da li je profesorka ili profesor, suština je da taj neko nešto zna da radi’ – tačno to je suština, međutim jako je važno da nam upravo u taj mali deo podsvesti polako ulaze te informacije, ‘ja sam doktorka, ja sam profesorka, ja sam žena'“, navela je direktorka korporativnih poslova i kominikacija u kompaniji McCann Vanda Kučera, govoreći o tome koliko je važan jezik i komunikacija.

 

Nagrada za Farmit

Panel „Njen put“ održan je u okviru Demo dana u Impakt habu, kada su odabrani startapovi međunarodnom žiriju predstavljali svoje projekte, za koje nastoje da obezbede finansiranje.

U konkurenciji koja je uključivala kompanije koje hoće da firmama ponude benefite za zaposlene, onih koje imaju plan kako da decu motivišu da obavljaju kućne poslove ili onih koje planiraju da koriste virtuelnu realnost da pomognu NBA igračima, pobedu je odneo startap Farmit.

Ova kompanija želi da svima u gradovima omogući pristup zdravim poljoprivrednim proizvodima koji bi im bili dostavljani sa imanja na kojima bi svaki korisnik mogao da ima svoj deo parcele, ali ne bi morao da lično obrađuje zemlju.

„Jezik je važan, iako deluje banalno, iako deluje rogobatno izgovoriti menadžerka umesto menadžer“, navodi Vanda.

„Rogobatno je samo zato što nismo navilkli, a ne zato što je to nešto što stvarno loše zvuči –  već samo zato što nismo navikli“, rekla je ona.

I dok se o pravima žena priča, pravo muškaraca se ne postavlja kao pitanje uopšte, već je to zadata vrednost, isto kao što su zadate vrednosti zanimanja koja su muškog roda, navodi ona.

„Mi zapravo treba da živimo zajedno, a ne jedni pored drugih ili, ne daj Bože, suprostavljeni“. 

„Nas žene usmeravaju u pravcu brige o drugima i preuzimanja stvari koje bi drugi mogli da urade sami. Tu je važno da shvatimo, da se zapitamo, ‘da li sad ovo baš mora ovako, da li bi neko drugi da uradi, da li je neophodno da ja sad sve spašavam, da li mogu da ih spasim, ako prvo ne spašavam sebe'“, rekla je jedna od panelistkinnja Ana Ljubojević.

Ana Ljubojević je zadužena za poslovni razvoj u porodičnoj firmi „Sirogojno Company“, koja je najveći srpski izvoznik smrznutog voća. Godinama unazad firmu vode prva i druga generacija, osnivač firme koji je njen otac i druga generacija, brat i ona. Prema njenim rečima, kompanija radi na jačanju interne strukture firme tako da ona ne bude zavisna ni od prve ni od druge generacije.

„Ono što mislim da je važno je da mi prepoznajemo šta su nama prioriteti, šta je nama bitno, šta je ono što nas hrani, što nas motiviše, da bismo mogle onda da gradimo kvalitetne odnose sa drugima“, rekla je ona.

Preduzetnice imaju veliki rizik, ali imaju i određenu slobodu, kaže Ana. „Možemo da razmlišljamo o tome šta ja mogu da uradim, kada pravim svoju firmu kako ću da je napravim, koje vrednosti su meni bitne, šta hoću da negujem. Mi tu imamo uticaj na ljude sa kojima radimo, mislm da je vrlo važno da njega budemo svesni“, rekla je ona.

„Ja sam se jako dugo borila protiv toga da verujem u to da je meni kao ženi teže nego muškarcu, a baš u u poslednje vreme mi se pokazuje koliko sam ja imala kočnica koje možda muškarac nije imao“, navodi muzičarka Maja Luis.

Vanda Kučera, Foto: Impakt Hab

Kako bi žene mogle da pronađu svoju snagu, jako je važno da pronađu svoj glas u svim emocijama, navodi ona. „Prvo moramo da upoznamo naš glas u svakoj emociji, na taj način automatski ćemo da krenemo drugačije da reagujemo i samopozdanje će nam rasti“, rekla je Maja.

Ukazujući na podatke iz dva istraživanja o preduzetnicama koja su urađena u razmaku u deset godina, 2011. i 2022. godine, Biljana Maletin je navela da je za deset godina porastao broj preduzetnica, ali i se promenila struktura žena koje su preduzetnice.

„U 2011. godini preduzetnice su dominantno bile žene koje su završile srednju školu, bile su ‘preduzetnice nužde’, koje su izgubile posao i morale da nađu neku novu profesiju zbog čega su počele da osnivaju male firme, preduzetničke radnje gde su dominirale tercijarne usluge – frizeraji, kozmetički saloni“, kaže Maletin.

Deset godina kasnije stvari su potpuno promenjene, te prema njenim rečima, više nemamo ‘preduzetnice nužde’, već imamo ‘preduzetnice šanse’. 

„Dominiraju žene koje su završile fakultete, – desila se promena iz tercijarnih usluga u nauku i inovacije“.

Međutim – prema  njenim rečima – plaćena je cena, jer se pokazalo da biste bili uspešna preduzetnica ne možete da napravite balans između porodičnog i poslovnog zivota.  „Ogromna  razlika između preduzetnica 2011. i 2022. godine je to da je sada duplo manji broj žena preduzetnica koje su mame dece koja su maloletna, mnogo manje žena koje su preduzetnica ima partnera“.

 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.