Video

Video

Lutke koje liče na svoje vlasnike (VIDEO)

Još od 1959. kada je nastala čuvena Barbi, lutke su uglavnom pravljene naglašenih atributa, manekenske građe, kao nasmejane dugokose lepotice.Jedna mama iz Beograda odlučila se da napravi lutku bukvalno po svačijoj meri.Ana je menadžerka prodaje u jednom beogradskom hotelu, a svoju kreativnost ispoljila je dizajnirajući jedinstvenu lutku “Ivku”, nazvanu upravo po ćerkama Ivi I Kaji. Svaka Ivka ima frizuru i stajling ponosnog vlasnika, a nijedna nema usta. Zašto objašnjava u videu idejni tvorac Ivke Ana Jovićević:Ivka dol obučena je slično onome kome je i namenjena, a na vlasnika liči i po frizuri. Ana objašnjava kako Ivka nastaje:“Prikupljanje materijala, izrada komada odeće, obuće, kose traje i po nekoliko dana. Svaki komad je autentičan i originalan. Najteže je pogoditi frizuru i nijansu boje kose budućeg vlasnika Ivke. Trudim se da koristim prirodne materijale kad god je moguće, a uz lutku se dobija i sertifikat o autentičnosti”.Ana dodaje da čak ni njen suprug, uprkos podršci koju joj je pružio, nije verovao da će Ivku iko hteti da kupi. Za sada, ovo je samo hobi, ali Ana planira da pomogne Ivki da osvoji svet jer veruje da ona to može. 

Video

Učiteljica sa patikama u kesi za likovno (VIDEO)

Katarina Životić je učiteljica, ali ljubav prema slikanju po svemu i svačemu, pretvorila je u biznis. Planira da u budućnosti od toga živi i razvija svoju, za sada, malu firmu. Ona oslikava patike, platnenu i kožnu obuću, i od njih pravi unikate. „Želela sam da ljubav prema slikanju pretvorim u nešto više od hobija. Oslikala sam prvo ranac, zatim sebi patike i shvatila sam da je to – to. Otišla sam sa suprugom da kupim boje. Ubrzo je sve krenulo. Sećam se da sam, dan posle svoje svadbe, otišla na promo festival da se predstavim javnosti i sve je super prošlo uprkos velikom umoru“, objašnjava Katarina Životić, idejni tvorac art studija „Katris“.Katarinu uglavnom angažuju žene, ali desi se da i po neki muškarac poželi autentične patike. Motive birate sami, a boje se, kaže Katarina, ne ispiraju. Planira da se u budućnosti bavi ovim poslom, ali nam otkriva da priprema liniju farmerki sa autentično oslikanim zadnjim džepom. „Imam puno ideja i planova, a za sada kombinujem ovaj i posao u školi. Svesna sam da nemam konkurenciju i da će Katris patike postati brend, ka tome idem. Iako su počeci teški, važno je da verujete da ste dobri i da se trudite da budete jedinstveni“, objašnjava Katarina.

Video

Jedan hotel spasava sve male pivare u Srbiji (VIDEO)

Pivo se ne pije po danu, a uveče i ako to poželite, ugostiteljski objekti su zbog mera već zatvoreni. Da vam dostave na kućnu adresu domaće zanatsko pivo, ne isplati se, a i gubi svežinu. Proizvođači domaćeg piva teško će preživeti ako ne dobiju pomoć države. U Srbiji je, pre korone, pivo proizvodilo oko 55 malih fabrika širom zemlje, ali je pitanje koliko će njih opstati. Nezvanično, već 20 odsto njih je stavilo katanac. Piva koja proizvode moraju na poseban način da se skladište, a za razliku od flaširanih i konzerviranih, kraft pivo se ugostiteljima dostavlja u većim burićima i mora što pre da se toči.Domaći pivari nisu mogli ni svoju prodaju da preusmere na internet platforme i dostavne servise koji su procvetali u pandemiji, kao što su to mogli proizvođači hrane. “Nije lako dostaviti pivo. Mnoge kurirske službe su povećale cenu dostave naših proizvoda jer je to roba koja se prilikom transporta lako oštećuje”, kaže za Novu ekonomiju Dejan Smiljanić iz Udruženja malih i nezavisnih pivara.NA 1000 DINARA SKOČILA CENA DOSTAVE KOD PRIVATNIH KURIRSKIH SLUŽBIPredlagali su  mere za pomoć resornom Ministarstvu poljoprivrede, ali oni osim razumevanja nemaju nikakvu moć odlučivanja, kaže on. “Ministarstvo finansija može da pomogne, ali još uvek nisu čuli naše vapaje”.Udruženje pivara predložilo je da im se umanje akcize na 50 odsto, što se u svetu odavno praktikuje kada je reč o proizvođačima kraft piva, odnosno da im se vrati toliko od plaćenih akciza iz prethodnih godina kada se normalno poslovalo. Ministarstvo finansija je, kaže Smiljanić, to odbilo. “Preformulisali smo zahtev u oblik koji je njima prihvatljiv, kroz registar gde se vidi koliko promet je ostvaren, gde se vidi veoma transparentno poslovanje u skladu sa svim propisima države, i odgovor čekamo, kaže Smiljanić. Za razliku od velikih proizvođača piva, dobar deo malih pivara obustavio  je proizvodnju do daljnjeg. Država ih sabira sa velikim fabrikama i samim tim ne može da prepozna koji su njihovi realni problemi. Mali broj njih je svoje proizvode izvozio jer su uglavnom namenjeni domaćem tržištu. 350 LJUDI UGROŽENO DIREKTNO, A INDIREKTNO NEKOLIKO HILJADASubvencije države postoje, ali malo ko ima uslove za njih.“Da biste dobili subvenciju države, treba da imate manje od 40 godina I da poslujete na teritoriji Vojvodine. Te uslove retko ko može da ispuni. Mi smo predlagali da nam umanje akcize na pola jer tako možemo opstati, a primera radi da se svih 55 pivara spase od zatvaranja potrebno je novca koliko je država namenila jednom hotelu u Beogradu,” objašnjava Dejan Smiljanić. 55 domaćih zanatskih pivara poslovalo pre korone Još uvek se čeka rešenje iz Ministarstva finansija, a iz Udruženja kažu da polako gube nadu da će im se pomoći. Smatraju da su veliki turistički potencijal i da mogu dosta da pruže. Nestankom domaćih nezavisnih pivara, egzistencija oko 350 zaposlenih biće dovedena u pitanje, a možda i nekoliko hiljada koliko je povezano sa ovom delatnošću.Da li zbog toga što domaći pivari doprinose državnoj kasi za 1% država smatra da je jeftnijije pustiti ih niz vodu ili zato što ih ne vidi kao prodavce, već samo kao proizvođače, industrija kraft piva u Srbiji gotovo da nema šanse da preživi.

Video

Cena poslovnog prostora: Između gazde i pandemije

Mnogi zakupci lokala nisu mogli da plaćaju rentu tokom pandemije. Neki su pregovarali sa gazdama, ali nisu u ravnopravnom položaju sa zakupcima državnih kvadrata. O dešavanjima na tržištu poslovnog prostora za serijal #KomeJeTeže govore Milena Amon, udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije i Nenad Đorđević, Grupacija posrednika u prometu nepokretnosti, Privredna komora Srbije.

Video

Kako imamo najmanji privredni pad u Evropi

Goran Radosavljević, profesor na FEFA i Vesna Radojević, urednica na portalu Raskrikavanje, govore o izveštavanju medija o stanju srpske ekonomije tokom pandemije. #KomeJeTeže #Poslodavci #Radnicihttps://youtu.be/qjJvyHAXVsM

Video

Hoće li pandemija doneti trgovcima nedelju kao neradni dan?

Radoslav Topalović iz Samostalnog sindikata trgovine Srbije za serijal #KomeJeTeže govori o mogućnosti zabrane rada nedeljom u trgovini."Mi smo tu inicijativu pokrenuli još pre četiri godine... Niko od nadležnih nije bio eksplicitno ni za ni protiv", naveo je Topalović.Usled ekonomskih nesigurnosti koje se očekuju ove jeseni naš medij je pokrenuo serijal tekstova o uticaju pandemije na tržište rada u Srbiji.Ovde možete pogledati primer ANKETE ili REZULTATE prethodne ankete koju je objavila Nova ekonomija.

Video

Rad od kuće postaće rad iz hotela, sa mora (VIDEO)

Slobodan Đinović iz Unije poslodavaca Srbije u serijalu #KomeJeTeže govori o prednostima i opasnostima koje nosi rad od kuće."Rad od kuće je stvar k,oja će vrlo brzo evoluirati. Imaćete turističke destinacije koje će u fokusu imati rad ambijent... Imaćete i problema jer te ljude onda izolujete zaista ih socijalno distancirate", ocenio je Đinović.Usled ekonomskih nesigurnosti koje se očekuju ove jeseni naš medij je pokrenuo serijal tekstova o uticaju pandemije na tržište rada u Srbiji.Ovde možete pogledati primer ANKETE ili REZULTATE prethodne ankete koju je objavila Nova ekonomija.

Video

Podrška ugostiteljima u Srbiji i širom sveta (VIDEO)

U cilju podrške ugostiteljstvu tokom pandemije, METRO Cash & Carry pokrenuo je globalnu akciju kojom promoviše poručivanje hrane i dostavu na kućne adrese, umesto odlazaka u objekte.I u Srbiji, kompanija kroz promociju podržava ugostitelje koji obavljaju isporuku i poziva potrošače da poručivanjem podrže svoje omiljene restorane.  Dodatno, METRO apeluje na potrošače da na još jedan simboličan način pruže oslonac zaposlenima u ugostiteljstvu – da poruče hranu za svoje praznične trpeze i tako doprinesu opstanku poslovanja.  Akcija se odvija pod sloganom #dajtesebipauzuukuhinji, u čak 18 zemalja u kojima METRO i pruža mogućnost da pokažemo i solidarnost sa našim sugrađanima koji rade u ugostiteljstvu, sektoru privrede koji trpi izuzetne gubitke od početka COVID-a 19. Izazovi sa kojima se ugostitelji susreću u svom poslovanju prethodnih meseci ostavljaju i dugoročnije posledice na šire okruženje i ekonomiju. Na ovaj način ljudi tokom praznika mogu da promene svoju rutinu, naprave pauzu od spremanja, a istovremeno pomognu zaposlenima u ugostiteljskom sektoru. Od početka ove svetske zdravstvene krize, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou, METRO pruža različite vidove podrške HoReCa sektoru, poput besplatne promocije svojih profesionalnih kupaca iz ugostiteljskog sektora ili nuđenja za njih prilagođenih profesionalnih rešenja, ponuda i saveta. Cilj ovih kontinuiranih aktivnosti je ne samo trenutno olakšavanje situacije u kojoj su se našli mnogobrojni ugostitelji, već i skretanje pažnje javnosti na njihovu značajnu ulogu u svakodnevnom životu zajednica u kojima oni rade. Vrlo često su u pitanju mali i samostalni preduzetnici, čiji rad ne predstavlja samo ostvarenje njihovih životnih snova i talenata, već i bogatstvo i raznolikost koju donose u naše živote.Zbog toga – pridružite se i vi METRO prazničnoj inicijativi i dajte sebi i svojoj kuhinji predah tako što ćete za ovu Novu Godinu naručiti hranu iz vašeg omiljenog restorana!

Video

Rad od kuće se više dopada poslodavcima nego zaposlenima (VIDEO)

Prof. dr Bojan Urdarević sa Pravnog fakulteta u Kragujevcu govorio je za Novu ekonomiju o tome kako je regulisan rad od kuće, kome se više isplati i da li više odgovara poslodavcima ili zaposlenima. Udarević smatra da se rad od kuće više dopao poslodavcima, zato što im je to omogućilo da smanje troškove na uštrb rada zaposlenog, kao što su troškovi prevoza, održavanja radnog prostora, ali da nisu regulisane ni druge stvari poput povrede na radu. Sa druge strane, navodi on, često nije uzeto u obzir koliko je to dobro za zaposlenog, kakvi su troškovi ljudi koji rade od kuće i kakva su njihova prava. 

Video

Firma vas štiti od zaraze, a objavi svima da imate šećer (VIDEO)

Šef vas pita koje hronične bolesti imate. Vi kažete imam astmu, šećeš ili kancer. On  vas šalje kući da se još ne zarazite i koronom. Ali, odjednom cela firma zna šta piše u vašem kartonu. Za serijal #KomeJeTeže govori Zlatko Petrović, pomoćnik generalnog sekretara u službi Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Video

Kakav ugovor treba da imate ako radite od kuće (VIDEO)

Da li imate ugovor za rad od kuće? Vlada Srbije ne bi trebalo više da se pravi mrtva i čeka da prođe pandemija, već bi trebalo da menja zakon o radu i reguliše rad od kuće. Prof. dr Bojan Urdarević sa Pravnog fakulteta u Kragujevcu za serijal #KomeJeTeže govori šta treba da potpišete ako ste stan pretvorili u kancelariju. Pogledajte kratak VIDEO.

Video

Da li firma sme da objavi ko je zaražen (VIDEO)

Stigao vam je mejl da kolega Miloš Petrović ima koronu. Da li je to po zakonu? Pogledajte u videu šta o tome za serijal #KomeJeTeže kaže Zlatko Petrović, pomoćnik generalnog sekretara u službi Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.Pogledajte : Da li firma sme da nam meri temperaturu?

Video

Da li firma sme da nam meri temperaturu (VIDEO)

Da li vam smeta što vam na ulasku u firmu mere temperaturu? Da li zakon dozvoljava poslodavcu da vam meri temperaturu, za serijal #KomeJeTeže govori Zlatko Petrović, pomoćnik generalnog sekretara u službi Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.  Pogledajte kratak video!Pogledajte još video iz serijala #KomeJeTeže:Nekom manja plata, a nekom i otkazU kojim biznisima će biti najviše otkaza

Video

VISION Sistem: globalno rešenje za maloprodaju dolazi iz Mostara (VIDEO)

Bradara: „Sada, kad smo svi prihvatili ideju, vreme je za planiranje. Istraživali smo, sačinili mapu puta, učili, redizajnirali i tako iscrtali put za naš produkt, NSoft Vision. Što smo dublje ulazili u projekat, to se Vision više menjao i prilagođavao. Na ovaj način uskladili smo potrebe tržišta sa onim što Vision može danas da ponudi.“NSoft je etablirana kompanija u industriji igara na sreću i sportskih kladionica. Poznata je po svojim softverskim rešenjima za tu industriju, bilo da se radi o platformama ili virtuelnim igrama.Ali NSoft je mnogo više od toga. Iako je osnovna delatnost kompanije razvoj rešenja za industriju igara na sreću, ono što je zaista pokreće su inovacije u softverskim rešenjima, nezavisno o industriji. Kreativnost i želja za inovacijama doveli su do toga da je NSoft razvio softver koji upravlja bezbednosnim sistemima, a pokreće ga veštačka inteligencija (AI). Sistem je NSoft Vision, a Igor Bradara, izvršni direktor poslovnog segmenta AI usluga, govorio je o pokretačkoj snazi ideje za ovaj produkt.Kako ste došli na ideju da razvijete sistem bezbednosti unapređen veštačkom inteligencijom?Mnogo je faktora, ali i okolnosti zbog kojih je apstraktna ideja izvediva. Za početak je važno razumeti korporativnu kulturu u samom NSoft-u. Svi strastveno branimo svoje ideje, koje ponekad mogu da budu grandiozne. Jutarnja kafa često služi upravo za diskusiju o takvim idejama. Srećom, vlasnik NSoft-a je izuzetno ambiciozna i istovremeno ubedljiva osoba. Naime, početna ideja sistema Vision potekla je od njega.Sada, kad smo svi prihvatili ideju, vreme je za planiranje. Istraživali smo, sačinili mapu puta, učili, redizajnirali i tako iscrtali put za naš produkt, NSoft Vision. Što smo dublje ulazili u projekat, to se Vision više menjao i prilagođavao. Na ovaj način uskladili smo potrebe tržišta sa onim što Vision može danas da ponudi.Naravno, bili smo pažljivi tokom čitavog procesa, jer nam je to područje bilo novo. Ipak, želeli smo da isprobamo ovaj inovativni koncept i kao rezultat imamo jednostavan i efikasan softver unapređen veštačkom inteligencijom.Čini se da NSoft pokreću inovativna rešenjaMi smo B2B kompanija i naši klijenti su uglavnom orijentisani na maloprodaju. Samo maloprodaja je prisutna u toliko različitih oblika. Međutim, shvatili smo da na ovom tržištu ne postoji sistem koji kombinuje bezbednost i analizu poslovanja u jedinstveno poslovno rešenje.Slikovito, NSoft Vision je kao da imate Google analitiku za vašu poslovnicu, kancelariju ili prodavnicu i još je lakši za korištenje. Aktivnosti koje vaš klijent napravi imaju početnu i završnu tačku, a Vision će napraviti analizu klijentovog ponašanja. Šta to znači? Zamislite da imate jednostavan uvid u broj posetilaca, promet kroz različita doba dana, uvid u polnu i starosnu strukturu itd. Pored toga, možete znati šta je privuklo pažnju vaših kupaca i da li su zadovoljni uslugom, a da ih nikada o tome niste pitali.Što se tiče bezbednosnog aspekta, sistem obezbeđuje identifikaciju visoko rizičnih ljudi kada dođu u vaše okruženje i dobićete adekvatno i blagovremeno obaveštenje.Kako NSoft Vision zapravo pomaže svojim kupcima?NSoft Vision može imati svoju primenu u bilo kojoj industriji. Daću vam nekoliko primera.Recimo da industrija u kojoj radite ima ograničenja kada su u pitanju maloletna lica. Funkcionalnost Vision sistema za predviđanje dobne starosti će vas putem interfejsa upozoriti da se u vašim prostorijama nalazi maloletnik.Sa bezbednosne strane u sistem Vision možete da unesete dostupne slike pojedinaca koji se nalaze na spiskovima opasnih osoba ili osoba sa ograničenjima pristupa. Ako se ta osoba ikad pojavi u vašim prostorijama, biće prepoznata i bićete obavešteni u sistemu.Vision nudi mogućnost kategorizovanja na način koji vam najviše odgovara. Na primer, možete da napravite grupe: zaposleni, posetioci, opasni ljudi, VIP posetioci, maloletnici. Lica koja su prepoznata možete da pridružite tim grupama.NSoft Vision vam omogućava brzu pretragu snimaka sa bilo koje lokacije centralno ili lokalno. Takođe možete da pretražujete video zapise po licima, imenima, vremenskim zapisima i statusima identiteta na vremenskoj liniji. Sva pretraga je brza i laka čak i za neiskusne korisnike web aplikacija. NSoft Vision, naravno, ima standardne bezbednosne funkcije kao što su kontinuirano snimanje, gledanje uživo i gledanje video zapisa po vremenskoj liniji.Ako želite uvid u NSoft Vision sistem kroz demonstraciju, pošaljite svoj zahtev timu NSoft Vision putem formulara na linku: NSOFT VISIONKo je tim iza NSoft Vision-a?Tokom više od četiri godine razvoja produkta, više od 40 ljudi je više ili manje bilo uključeno u projekat. Produkt je konceptualno zamišljen i razvijen u saradnji nekoliko sektora u Mostaru i Zagrebu. Za razvoj ovog produkta bile su potrebne različite veštine i sposobnosti ljudi. Naš tim odgovoran za veštačku inteligenciju razvio je i obučio složeni algoritam nezavisno i bez podrške trećih strana, što u ovoj industriji nije čest slučaj.Više od 1,8 petabajta podataka korišćeno je za usavršavanje algoritma odgovornog za funkciju prepoznavanja lica. Važno je shvatiti da nismo velika korporacija sa hiljadama zaposlenih i neograničenim resursima, ali smo tim koji u potpunosti stoji iza svog produkta.Svaki član tima koji je učestvovao u razvoju produkta prati i nadgleda rad sistema kroz zahteve kupaca i probleme sa kojima se svakodnevno susrećemo. NSoft-ov tim za podršku pruža korisničku podršku 24/7 sa jasnim i konciznim odgovorima.Kao potvrda svega što je do sada rečeno, većina klijenata s kojima smo razgovarali ostaju impresionirani proizvodom i njegovim mogućnostima.Vaš tim i vi lično uložili ste mnogo truda u razvoj ovog produkta. Šta je za vas lično značio čitav proces, i poslovno i privatno?Momenat kada sam shvatio da je naš produkt interesantan potencijalnim kupcima, i to daleko izvan granica naše zemlje, bio je za mene posebno emotivan. Dobio sam priliku da vodim ovaj projekat i zaista sam zahvalan na tome. Privilegija je biti deo tako velikog projekta. Što se tiče timova, neću nikoga izdvajati i mogu samo reći da je, kada ste okruženi sjajnim ljudima, za očekivati da će velika dela proizaći iz ove saradnje.Tokom ovako zahtevnih i dugoročnih projekata veoma je važno imati podršku, kako poslovnu, tako i privatnu. Srećan sam što imam podršku obe strane: i moje porodice i mojih kolega sa posla. Želim da im se zahvalim na strpljenju, poverenju i razumevanju.Ovo vreme je bilo veoma zanimljivo i puno iznenađenja i očekujemo da se nastavi u istom ritmu. Još uvek nismo na vrhu. Postoje oni koje gledamo sa divljenjem, a takođe i oni koji su u direktnoj trci sa nama. Jedno je sigurno: trudićemo se da se što više približimo svojim uzorima i budemo najbolja verzija sebe.Planovi za budućnost?Naš kratkoročni plan je da se usredsredimo na prodaju i pribavimo i analiziramo podatke sa različitih tržišta. Želimo da se pozicioniramo na globalnom tržištu. Želeli bismo da vidimo na koje sve načine naš produkt može poboljšati poslovanje kompanija iz različitih industrija. Takođe tražimo strateške partnere koji će dati dodatni zamah prodaji i razvoju produkta.Dugoročno gledano, želimo da ljudi prepoznaju naš produkt. Jednostavno rečeno, težimo tome da šef obezbeđenja ili operacija na nekom od ciljnih tržišta kaže: Trebalo bi da integrišemo sistem NSoft Vision!Uz puno truda i malo sreće, sigurni smo da to možemo postići!Više informacija o ovom softveru možete da pogledate u brošuri NSoft Vision.

Video

Iskustvo lekara: Zaraženi koji veruju u teorije zavere preskaču preventivne mere

Pandemija korona virusa snažno je prodrmala naše društvo, sistem javnog zdravstva, ali i sistem informisanja. U potrebi da se informišu i saznaju kako da se zaštite i sa kakvim “neprijateljem” imaju posla, građani su pomoć potražili od medija, prvenstveno na internetu, u telefonu.Mediji su bili pod velikim pritiskom da u izazovnim okolnostima odgovore brzo i tačno na niz pitanja o globalnom virusu. Tom prilikom građani su se susreli i sa novim fenomenom, lažnim vestima o pandemiji tzv. dezinfodemiji i u moru informacija trebalo je razdvojiti šta je korisna informacija, a šta dezinformacija. Lažne i poluinformacije su demantovali i članovi Kriznog štaba, naučnici, Svetska zdravstvena organizacija, ali nakon klikabilne neistine, vrlo je teško promeniti uveravanja ljudi.Pogledajte panel Pandemija informacija u doba korone organizovan povodom obeležavanja globalne Nedelje medijske i informacione pismenosti od 27. do 31. oktobra!Moderatorka: Olivera KovačevićGosti:dr Ljiljana Timotijević, direktorka, Gradski zavod za plućne bolesti i tuberkulozu, Beograd Ivana Rašić (Sajsi MC), muzičarkaZoran Sekulić, direktor, FoNetGoran Tomin, klinički psiholog

Video

Da li treba regulisati rad od kuće (VIDEO)

Vanredno stanje je prošlo, ali problem neregulisanog rada od kuće je ostao. Mnoge domaće kompanije se ne vraćaju u kancelarije do nove godine, a neke već sad znaju da se neće vraćati do septembra 2021. godine. U nekim kompanijama radnici mogu sami da odluče da li će od kuće ili iz firme, ali je mnogo otvorenih pitanja i problema.Za serijal #KomeJeTeže govore advokatica Marija Gligorević iz kancelarije BDK Advokati i Jovana Ružičić, direktorka Centra za mame.