Video

Video

Ko brani reke od MHE (VIDEO)

Izgradnja mini hidroelektrana (MHE) na području Grada Kraljeva dešava se nečujno, van očiju javnosti. I sve bi bilo idealno za investitore koji reke "sipaju" u cevi i na tom putu ne haju za ljude, biljni i životinjski svet da nema aktivista koji svakodnevno stoje na barikadama.Bojana Minović iz Inicijative Sačuvajmo planinske reke Kraljeva bavi se ovom vrstom aktivizma nekoliko godina. Ona smatra da je to njena dužnost i da ukoliko se ne pobunimo i odbranimo reke, da će jednog dana doći i u naše dvorište da nam ga otmu, ako im zatreba.Podsećamo, čak deset MHE izgrađeno je na brzim čistim planinskim rekama. Meštani su bili prinuđeni da svoje livade i bašte žrtvuju zarad male, skoro beznačajne, količine energije koju elektrane proizvode u selima ispod planina Goč, Čemerno i Golije, a sličnu sudbinu imaće i Studenica, ako je ne odbrane. Da im je potrebna podrška lokalnih udruženja građana, potrebna im je. Mnogi su, kako su nam na licu mesta rekli, naivno poverovali u "filantropiju" privatnika koji grade MHE i prodali praktično za džabe svoju zemlju. Drugi su ućutkani, a najglasniji su, kako nezvanično saznajemo, doživeli da im požar uništi porodičnu kuću. U slučajnost niko ne veruje.Kako izgleda njihova svakodnevna borba sa bahatim graditeljima mini hidroelektrana:

Video

Kampanja “Krug podrške” osvojila još jednu nagradu (VIDEO)

 Kampanja OTP banke “Krug podrške”, realizovana u saradnji sa Olimpijskim komitetom Srbije i agencijom DNA Communication, osvojila je na prvom Festivalu društveno odgovorne komunikacije u Srbiji nagradu „KAMPANJE SA SVRHOM 2021“. Projekat je nastao u jeku pandemije virusa Covid 19, a glavni heroji su naši olimpijci, koji porukama jedinstva i soldarnosti ohrabruju ne samo jedni druge, već i zajednicu u celini, stvarajući na taj način krug podrške. Kampanje koje su ponele titulu „KAMPANJE SA SVRHOM“ su oni projekti koji su koristili moć komunikacije da dotaknu određeni društveni problem, skrenu pažnju javnosti na njega i ponude moguća rešenja, kao i kampanje koje su direktno uticale na poboljšanje uslova života dece i pojedinca u Srbiji.„Ova nagrada nam je posebno značajna, budući da smo projektom „Krug podrške“ želeli da pokažemo koliko je podrška važna u situaciji kada se susrećemo sa teškim i neočekivanim životnim izazovima, kao što je borba protiv pandemije.  U fokusu kampanje su naši olimpijci, kao uzori svih nas i poseban primer značaja mentalne snage i stabilnosti u teškim i izazovnim trenucima. Hvala im što su se odazvali pozivu da budu deo ovog važnog projekta i pokazali da, kada je potrebno, svi mi možemo da računamo na njihovu podršku. Ova nagrada nam daje dodatni podstrek da nastavimo sa društveno odgovornim poslovanjem, ali i da postavljamo mnoge druge važne ciljeve za dobrobit zajednice“, izjavila je Milena Mićanović, direktorka komunikacija i odnosa sa javnošću OTP banke.Ovo nije prva nagrada koju je kampanja „Krug Podrške“ osvojila. Regionalna organizacija SPORTO iz Slovenije, organizator vodeće konferenciju u regionu o marketingu i sponzorstvima, u 2020. godini dodelila je ovoj kampanji nagradu za najbolji sportski sponzorski projekat u Srbiji. 

Video

Ova slika Šumanovića stara je 100 godina, javnost je vidi tek treći put (Video)

Slika "Berba" Save Šumanovića stara 100 godina izložena je nakon višegodišnje restauracije i konzervacije u atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu.Slika "Berba" nastala je u proleće 1921. godine u Parizu, za vreme njegovog školovanja kod Andrea Lota, čuvenog kubiste i postkubiste. Kako je zbog "fake news-a" Roksandić stvorio dva ista remek-delaPredstavlja Savino monumentalno delo, zbog dimenzija, a kao i skoro sva potonja, za temu ima berbe, berače/ice, branje grožđa. Ono što je takođe zanimljivo je uticaj kubizma, postkubizma, ali i klasicizma. Konak kneza Miloša više nikada neće biti isti (VIDEO)"Slika je 1922. godine, na petoj Jugoslovenskoj izložbi, bila izložena i tada ju je kupio Narodni muzej. Pretpostavlja se da je ovo tek treće izlaganje slike. Još jednom je, nakon toga bila izložena, do 1942. godine kada je Šumanović streljan, a ovo je njeno treće izlaganje. Prvi put od autorove smrti. Na restauraciji i konzervaciji se intenzivno radilo poslednjih pet godina", kaže za Novu ekonomiju PR Narodnog muzeja Marija Jovičić.Slika Save Šumanovića "Berba" biće izložena u Narodnom muzeju do 26. novembra, a nakon toga sledi praćenje novonastale konzervacije i kako će slika reagovati na vreme koje prolazi.

Video

Zašto se cepaju javna preduzeća? (VIDEO)

Da ne bi bilo monopola, EU insistrira na podeli javnih preduzeća gde bi se njihova infrastruktura odvajala u zasebne pravne subjekte. To bi trebalo da olakša ulazak privatnih operatera, ali u Srbiji je podela železnice, kao i EPS-a značila samo haos, veće troškove, više administracije i veći broj direktora. Sa druge strane, tamo gde je podela sprovedena, nije došlo do pojave realne konkurencije, niti se tako nešto može očekivati u skorijoj budućnosti. 

Video

Najslađi festival otvoren ovog vikenda u Beogradu (Video)

Treći po redu Festival čokolade otvoren je ovog vikenda u Beogradu u Dorćol Platzu. Većina ljudi konzumira je svakodnevno, uglavnom onu sa polica u supermarketu. Međutim, na Festivalu čokolade možete da probate ručno rađene čokolade domaćih preduzetnika sa raznim dodacima koji daju ovoj poslastici jedinstveni ukus.Posetili smo Festival kako bismo se uverili koliko su domaći proizvođaći kreativni i šta sve dodaju u bazu poznate belgijske čokolade.Na jednom štandu su one posvećene vinima, koje se najbolje kombinuju uz ovo božansko piće. Aromatski kompleks koji se nalazi u vinima u vidu voća i začina, posipa se po samoj čokoladi i na taj način se uparuje vino i čokolada. Crne, bele, mlečne sa jezgrastim voćem, egzotičnim začinima i nova, od pre nekoliko godina trištu dostupna, rubi čokolada. Ona je pravi hit u svetu, pa i na ovom festivalu, a proizvođači kažu da se ona najbolje prodaje. Neki su doneli i fontane, pa posetioci mogu da uživaju i u pogledu na čokoladu koja se lagano sliva, ali i da probaju. 

Video

Pola miliona ljudi u Srbiji gladuje, dnevno se baci dva miliona kilograma hrane (VIDEO)

Sedam odsto stanovništva u Srbiji na granici je siromaštva. Istovremeno, dnevno se u Srbiji baci dva miliona kilograma hrane, podaci su Inicijative "Spasimo hranu".Kada bi država ukinula PDV na donacije, iste bi se uvećale za 160 miliona dinara, ukupno na 700 miliona. To bi obezbedilo još 1,2 miliona obroka godišnje u narodnim kuhinjama, pokazuju analize Foruma za odgovorno poslovanje i Koalicije za dobročinstvo.Predlog za ukidanje PDV-a na donacije hrane podržava čak 88 odsto stanovnika Srbije. Uprkos tome, država Srbija još nije ni razmatrala predloge zakona o ukidanju poreza na donacije."Na Međunarodni dan podizanja svesti o bacanju hrane (IDAFLW), i u okviru kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“, petoro mladih likovnih umetnika iz Srbije danas predstavilo svoje umetničke vizije o problemu prekomernog bacanja hrane i potrebi da se poveća solidarnost i pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija", kaže Marija Batinica, PR Fondacije Ana i Vlade Divac.U okviru kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost“, početkom septembra je počela akcija prikupljanja novčanih sredstava a počev od ove nedelje dostupan je i SMS broj 4540 za sve građane koji budu želeli da doniraju. Svaka SMS poruka se naplaćuje 100 dinara uključujući PDV, dok će sve novčane donacije koje budu prikupljene kroz ovu inicijativu biti preusmerene na doniranje osnovnih životnih namirnica ugroženim građanima u najnerazvijenijim delovima naše zemlje.

Video

Film o Tomi Zdravkoviću: Kad na snimanju zastane knedla u grlu (VIDEO)

Film o popularnom jugoslovenskom šansonjeru Tomi Zdravkoviću premijerno će biti prikazan 15. septembra u centru Sava, a sa medijima se, nakon projekcije u jednoj kafani u Skadarliji, družila ekipa koja je mesecima radila na filmu."Ideja da snimimo film o Tominom životu došla je pre skoro sedam godina i ono što je meni interesantno da niko, kome sam rekao šta želim da radim, nije pitao zašto snimaš film o njemu", rekao je na konferenciji za medije reditelj i producent filma Dragan Bjelogrlić.Film prati život Tome Zdravkovića od detinjstva u Pečenjevcima kod Leskovca, poznanstva sa Silvanom tada Barjaktarević, a kasnije Armenulić, snimanja ploče za "Jugoton", uspeha u Jugoslaviji, do njegovog samog kraja, teške bolesti, lečenja i smrti na VMA 30. septembra 1991. "Uloga Silvane zahtevala je i moj rad na akcentu, znamo da je ona iz Bosne, ali meni nije to bilo komplikovano, ijekavicom govori tatina familija, mada se dešavalo da ponekad ne izgovorim ijekavicom, pa smo kasnije dodavali gde je zaboravljeno, ali mi akcenat u suštini nije bio problem", rekala je Tamara Dragičević.Za potrebe filma, muzička ekipa napisala je pesmu, koju u filmu izvode Silvana i Toma. Pesma "Sudbino prokleta", do snimanja filma, nije postojala, ali se cela ekipa potrudila da kod publike stvori utisak kao da su je već negde čuli. "Na snimanju ovog filma, svi smo izašli iz neke zone komfora i radili nešto što je do tada bilo potpuno nepoznato. Hvala svima što su prepoznali da sam ja taj koji treba da igra Tomu uprkos tome što mi ne ličimo, niti ja umem nešto da pevam, morao sam Tomu "da donesem" nekim drugim sredstvima. Bilo je kompleksno, ali se stvorio tim", rekao je na konferenciji za medije glumac Milan Marić, protagonosta filma o Tomi Zdravkoviću.Pored Tamare Dragičević i Milana Marića, u filmu glume i Petar Benčina, Andrija Kuzmanović, a Miku Antića, prijatelja Tome Zdravkovića, tumači Marko Janketić, dok Zorana Radmilovića igra Radomir Nikolić. Veliko iznenađenje je mlada glumica Sanja Marković koja tumači lik Gordane, Tomine treće supruge.

Video javna preduzeća

Ko pije, a ko plaća u javnim preduzećima? (VIDEO)

I dalje ne postoji jedinstven sistem nadzora nad radom javnih preduzeća. Kontrološu ih različita ministarstva, ali ne postoji dosledan i ujednačen sistem praćenja, navodi se i u Stategiji državnog vlasništva.Kako trenutno izgleda nadzor rada javnih preduzeća pogledajte u videu:Kao jedan od glavnih ciljeva država ističe upravo formiranje jedinstvenog entiteta kome bi javno preduzeće ujedno bilo odgovorno, koje bi ga kontrolisalo i koje bi preduzećem upravljalo.TOP 5 v.d. direktora u javnim preduzećima (VIDEO) Umesto toga, javna preduzeća trenutno posluju bez jasnog nadzora, a to je naročito primetno kada su u pitanju komunalna preduzeća.Problemi u nadzoru, praćenju učinaka, kao i nedostatak doslednog strateškog upravljanja i kontrole predstavljaju značajan fiskalni rizik, navodi se u Stategiji.

Video

Zdravstvene podatke nam čuvaju besplatni antivirusi i stari kompjuteri (VIDEO)

Jesu li naši zdravstveni podaci bezbedni kada ih lekarka ukuca na starom kompjuteru koji koristi Windows XP i besplatni antivirus program? Iako je zdravstvo sve više digitalizovano i dalje ne postoji strateško planiranje razvoja i održavanja Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), iako je to i zakonska obaveza Vlade Republike Srbije, piše u izveštaju Državne revizorske institucije (DRI).To je dovelo i do zakasnelog i nedovoljnog razvoja i održavanja zdravstvenih informacionih sistema. Ne postoje ni propisi koji definišu kada je potrebna zamena računara pa se u mnogim domovima zdravlja ili bolnicama koristi zastarela oprema.Što su računari stariji, to su i manje pouzdani, navodi se u izveštaju DRI.Ko stoji iza nje? Sa druge strane, ne postoji ni dovoljno novca za kupovinu novih kompjutera, ali ni servera, štampača, pa ni operativnih sistema ili softvera.Osim opreme, nedostaje i IT stručnjaka u zdravstvenim ustanovama. Ne postoje ni precizne procedure što otežava i usporava obučavanje novih zaposlenih.Korona dobra za digitalizaciju, ali loša po bezbednost podataka Zbog toga se u nekim ustanovama koriste besplatni antivirusi koji su i ranjiviji, pa su samim tim i bezbednostni rizici veći. Više o tome možete videti u video intervjuu sa Sanjom Kekić, predsednicom organizacijom ISACA Belgrade.Zbog toga je, ističe DRI, neophodno da se prilikom pripreme finansijskih planova osgira stabilno finansiranje za održavanje informacionih sistema.

Video javna preduzeća

TOP 5 v.d. direktora u javnim preduzećima (VIDEO)

Iako bi po Zakonu o javnim preduzećima direktori trebalo da se biraju na javnim konkursima, navikli smo da ih najčešće vode v.d. direktori koje po sopstvenom nahođenju postavlja i smenjuje Vlada.U Srbiji postoje i ona javna preduzeća koja od donošenja novog Zakona 2012. godine nikada nisu imala direktora koji je zakonski izabran. Koja su to preduzeća koja su najotpornija na javne konkurse i gde v.d. direktori najbolje "uspevaju"?Pogledajte TOP 5 listu po izboru Nove ekonomije.

Video

Medonosne pčele nisu ugrožene, a svet bez njih ne bi nestao (VIDEO)

Čovečanstvu su neophodne pčele, ali je u zabludi ako misli da su nam potrebne samo one koje daju med, tvrde stručnjaci. Na svetu postoji 850 vrsta pčela, dok Srbiju nastanjuje oko 250 vrsta. Samo je jedna vrsta (apis mellifera) daje med. I one, uprkos tome što javnost milsi drugačije, nisu ugrožene.Biolog Jovana Bila Dubajić kaže za Novu ekonomiju da je oprašivanje koje vrše pčele takođe veoma značajno za planetu, te da čovek dovoljno brine o medonosnim pčelama od koje ima tu vrstu koristi. Izazov, ali i nešto što je neophodno, jeste zaštititi upravo pčele koje samo oprašuju.Zasadite ovo cveće i pomozite opstanku pčelaIpak, brz pčela ne bi, kako se misli, nestalo čovečanstvo. Kako bi tada svet izgledao, u video objašnjava Bila Dubajić.Na kraju, biolog Jovana Bila Dubajić objasnila je zašto je UNESCO-va kampanja za zaštitu medonosnih pčela pogrešna, ali i opasna.Iskusni pčelari savetuju kako početi biznis u Srbiji"Ne možete zaštititi pčele tako što ćete širiti populaciju medonosnih pčela. One će samo potisnuti nemedonosne o kojima ne brine čovek. Kampanja je duboko pogrešna i mašipoentu", zaključuje biolog Bila Dubajić. 

Video

Zbog nje IT-evci ne jedu šećer (Video)

Već deceniju i duže, Olivera Čukić iz Beograda pravi ukusne, slatke, ali sirove slatkiše i slaniše. Ideju je dobila od jedne Ruskinje, ali je usput i sama smišljala nove proizvode u njenoj biljnoj poslastičarnici."Ljudi uglavnom ne veruju da to može da bude i slatko i ukusno, a od sirovih zdravih namirnica. Kada jednom probaju, uvek se vraćaju", objašnjava Olivera.Trener koji teretane šalje u istorijuSve više ljudi, nažalost, oboleva od raznih bolesti i prinuđeno je da promeni način ishrane. Kada do toga dođe, odlaze u "Raw kitchen Beograd" po ukusne obroke."Pored standardnih proizvoda, pravim i specijalne torte i obroke za one kojima je izbor namirnica sveden na minimum. Nekada je izazov za mene ogroman, ali uspevam da odgovorim na izazove.""Pozvala me je majka deteta alergičnog na vodu. Nikada nije slavio rođendan uz tortu. Uspela sam da napravim nekako pravu tortu i najveća nagrada je bila sreća deteta što prvi put u životu ima svoju tortu!"U Oliverinoj kuhinji pripremaju se i sastojci za pripremu sirovih kolača i torti. Puter, čokolada i ostali sastojci koje smo probali, identičnog su ukusa kao i bilo koji puter i čokolada. Saznali smo da pokreće i sirovu kozmetičku liniju.Pogledajte ceo Biznis stori:  

Video

Konak kneza Miloša više nikada neće biti isti (VIDEO)

Konak kneza Miloša na Topčideru, nekadašnja rezidencija prvog srpskog kneza, nedavno je potpuno obnovljen. Za četvrtak, 10. jun, najavljeno je otvaranje redovne postavke konaka u Topčideru.Prizemlje rekonstruisanog Konaka posvećeno je Prvom srpskom ustanku, međunarodnim okolnostima koje su mu prethodile, voždu Karađorđu i drugim znamenitim junacima i njihovim pobedama na Mišaru, Čegru, Loznici, Deligradu i Varvarinu, kao i oslobđenju Beograda 1806. godine.DA LI STE ZNALI?I Konak kneza Miloša poseduje vrt, po ugledu na evropske rezidencije, a to je ujedno i prvi planski vrt u Srbiji. Platan posađen za vreme vladavine Obrenovića, koji se i danas tu nalazi, najveći je u Evropi i predstavlja značajan spomenik hortikulture.Sprat je posvećen Drugom srpskom ustanku, knezu Milošu, tvorcu moderne srpske države, njegovom dolasku na vlast i borbi sa opozicionim ustavobraniteljima. Iako nisu živeli u Konaku, deo prostora posvećen je i knjeginji Ljubici, Miloševoj supruzi, i njihovim sinovima - knezu Mihailu i kralju Milanu Obrenoviću. Takođe, publika može i da se upozna sa likom i delom kralja Aleksandra Obrenovića i Majskim prevratom, događajem koji predstavlja kraj dinastije Obrenović. Divanhana, prostor za dnevne aktivnosti, ali i spavaću sobu kneza Miloša,  publika takođe može da pogleda u novoobnovljenom Konaku.Konak u Topčideru izgrađen je 1831. u turskom baroku i tipičan je za to vreme. Širom Osmanskog carstva, nicala su slična zdanja, a u njima su živeli bogati veleposednici.