BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Nakon poplava, i privredni subjekti i pojedinci postali su više svesni rizika. Međutim, zbog ograničenih raspoloživih sredstava, ukupni rast premije je prilično skroman. Moramo više da se angažujemo ne samo na obrazovanju klijenata, već i na uspostavljanju jedne opšte šeme osiguranja
Giorgio Marchegiani se na čelu DDOR-a nalazi od početka ove godine. Na pitanje kakvi su mu utisci o tržištu osiguranja i ekonomskoj situaciji u Srbiji, on kaže da industrija osiguranja zavisi od ukupne ekonomske situacije, tako da je pred tržištem osiguranja još dug put. Više ulaganja u kapitalna sredstva na nivou zemlje i dalja liberalizacija ekonomije, postepeno će pokrenuti razvoj tržišta osiguranja. Istovremeno, neophodno je da se svest o rizicima i kultura osiguranja podignu na mnogo viši nivo. „Stoga smatram da su to okviri unutar kojih moramo da poslujemo“.
Da li je 2014. godina bila dobra za DDOR i šta očekujete u 2015. godini?
Bila je to dobra godina, ali uvek ima prostora za dalji rast i ostvarenje znatno boljih rezultata. Koliko ćemo ostvariti u 2015. godini zavisiće ne samo od nas, već i od ekonomskih prilika u zemlji.
Što se tiče onog što zavisi od nas, mogu da kažem da DDOR ima snažnu prodajnu mrežu, razgranatu po celoj Srbiji, kao i lojalne klijente, što nam daje osnovu za dugoročno dobre rezultate. U 2015. godini usmerićemo pažnju na mala i srednja preduzeća, kao i na fizička lica, zadržavajući konsolidovanu bazu velikih klijenata u privatnom i državnom vlasništvu.
Sa prosečnom godišnjom premijom od oko 80 evra po stanovniku, Srbija se u pogledu osiguranja svrstava među najnerazvijenije zemlje u Evropi. Zašto je to tako i može li se popraviti?
Pokušaću da objasnim na jednom primeru: u Srbiji neživotna osiguranja čine 1,6 BDP, dok se u razvijenim evropskim zemljama njihov udeo kreće u rasponu od 1,3% do 8,8 % (u 2013). Pritom, Srbija ima niži BDP od zemalja EU. Stoga je premija po glavi stanovnika niža iz dva razloga: „manje učešće u nižem BDP/po glavi stanovnika”. Na manje učešće utiče više faktora – kod osiguranja imovine, obim je manji zbog slabije penetracije (ljudi ne osiguravaju svoju imovinu) i ograničenosti osiguranih rizika.
Nastavak teksta možete pročitati u dvadesetdrugom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE