BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Ana Bovan, dekanka Fakulteta za menadžment Metropolitan univerziteta
Falsifikovane diplome i sumnjivi doktorati nanose štetu kako državnim tako i privatnim univerzitetima u Srbiji i takvi slučajevi generalno obezvređuju obrazovanje. Potrebno je uraditi rangiranje fakulteta i izdvojiti one koji rade dobro, od onih koji rade loše
Obrazovni program u Srbiji nije u skladu sa savremenim potrebama, stepenom prilagođavanja i promenama, kaskamo u mnogim oblastima – kako u društvenim, tako i u prirodnim i tehničkim naukama, ocenjuje Ana Bovan, dekanka Fakulteta za menadžment Metropolitan univerziteta, upoređujući sličnosti između privatnih i državnih fakulteta.
„Pojedini privatni univerziteti kao što je naš bore se da uvedu inovacije, ali suočeni smo sa zastarelim metodama odobravanja novih programa koje nas ograničavaju”, kaže Bovan.
U okviru Metropolitan univerziteta, čiji je većinski vlasnik Dragan Domazet, koji je bio ministar nauke u vladi Zorana Đinđića, postoje tri fakulteta: Fakultet informacionih tehnologija, Fakultet za menadžment i Fakultet digitalnih umetnosti.
Nova ekonomija: Koje su prednosti, a koji su nedostaci privatnih fakulteta u Srbiji u odnosu na državne?
Ana Bovan: Imam otvoren uvid samo u rad našeg Univerziteta Metropolitan, ali mi je poznato da ima još privatnih visokoškolskih institucija koje su posvećene kvalitetnom obrazovanju. Prednosti kvalitetnih privatnih fakulteta su u savremenim programima, bržoj pripremi studenata za uklapanje u privredu kroz praktičan rad i prakse, kao i u neposrednijem mentorskom radu u malim efikasnim grupama. Kao i na prestižnim privatnim poslovnim školama poput Harvarda ili Stenforda, profesori velikim delom rade i u praksi, što donosi poseban benefit za studente.
Studenti su uključeni u niz projekata sa firmama, imaju studijska putovanja u zemlji i inostranstvu, tako se brže i lakše zapošljavaju. Mi se iz godine u godinu moramo dokazivati unapređenjima i inovacijama. Univerzitet može imati dobre rezultate jedino ako je više okrenut obrazovanju nego preduzetništvu. Loša iskustva u visokom školstvu u Srbiji su nažalost odavno prisutna, i nisu samo odlika privatnih univerziteta. Za razliku od drugih vitalnih socijalnih usluga u državi, koje su budžetski podržane, još uvek je nemoguće izjednačiti uslove za sve mlade ljude željne obrazovanja. Postoje sličnosti među svim fakultetima i ogledaju se u tome što smo svi prilično ograničeni načinom na koji je dozvoljeno praviti obrazovne programe u Srbiji, a koji su zastareli, kao da su iz prošlog veka. Način pravljenja obrazovnog programa, brzina prilagođavanja i promena nisu u skladu sa savremenim potrebama.
Nastavak teksta možete pročitati u 32. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE