BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Bio sam najpre u Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj i sva ta mesta nisu bila prava za moj posao. Jednostavno, prve dve nisu bile sigurne države za mene, a ni u Poljskoj mi nije odgovaralo da radim. Odlučio sam se za Srbiju nakon kontakta sa srpskim ambasadorom u Italiji. Počeli smo da razgovaramo o Srbiji, dao mi je sve potrebne informacije, pošto sam mu objasnio da bih želeo poslovno da pokušam u njegovoj zemlji. I tako sam pre tri godine sleteo prvi put na Aerodrom „Nikola Tesla“
Napolitanac u Beogradu, odnosno Pančevu, biznis je priča o Filipu Inkarnatu (32), vlasniku firme Steelpan d.o.o. koja trenutno u pogonu u Pančevu upošljava 30 radnika i kompletnu proizvodnju plasira na italijansko tržište. Ovo je i korak više od poslovne storije kada se u nju uplete i vezanost Filipa za Srbiju i njegova biznis vizija. U intervjuu nastalom nadomak Hrama Svetog Save gde je našao dom iz koga putuje svakodnevno u svoju fabriku u Pančevu, otkriva nam poslovnost čoveka italijanskog juga koju je poneo sa sobom i drugačiji profil biznismena od onog koji kod nas prečesto dominira kod domaćih prekonoćnih „armanijevaca“, „audijevaca“ i sličnih…
„Ovaj prvi intervju sam odlučio da dam da bih rekao hvala ovoj zemlji što je otvorila srce za mene i oberučke me dočekala. Mnogo sam poziva imao iz privrednih asocijacija, komora u Italiji da u njima govorim o svojim iskustvima poslovanja u Srbiji, da se obratim italijanskim poslovnim ljudima… Nikada nisam prihvatio, jer sam ovde bio sam i bez ičije pomoći, radeći zajedno sa svojim radnicima, postigao u sopstvenom biznisu dosta. Mogu se smatrati uspešnim i evo prvi put izlazim u javnost“, kaže Filipo Inkarnato.
Otkriva da mu se u Srbiji sve dopada, ne krije da ga je privukla jeftina radna snaga, ali ni to da je poslednji koji napušta proizvodni hangar u pančevačkoj Utvi Zlatokriloj i da lično moli boga da evro zvanično ne stigne kod nas. I to je start jedne biznis trke u kojoj se pokušaj mladog čoveka pretvara u uspeh na napolitanski način u srpskim uslovima.
Filipo I: Da, mogao sam da je imam, ali ja volim sam da završavam poslove i sve sam zapravo i odradio u tom maniru koji je deo moje ličnosti. Sam sam doneo odluku da dođem u ovu zemlju, sam sam počeo i razvijao biznis, pravio planove za budućnost u Srbiji.
Filipo I: Bio sam najpre u Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj i sva ta mesta nisu bila prava za moj posao. Jednostavno prve dve nisu bile sigurne države za mene, a ni u Poljskoj mi nije odgovaralo da radim. Odlučio sam se za Srbiju nakon kontakta sa srpskim ambasadorom u Italiji. Počeli smo da razgovaramo o Srbiji, dao mi je sve potrebne informacije, pošto sam mu objasnio da bih želeo poslovno da pokušam u njegovoj zemlji. I tako sam pre tri godine sleteo avionom prvi put na Aerodrom „Nikola Tesla“. Već tokom leta sam osetio neku dobru energiju, ne znam zašto. No, to je bila moja prva impresija na letu za Srbiju. Sećam se da je od prvog trenutka kada sam kročio sve za mene kao ličnost bilo savršeno, ali i za moj posao. Zašto Pančevo? Bez posebnog razloga, sem što je odluka bila da fabriku pozicioniram u krugu od 50 kilometara oko Beograda. Pančevo se perfektno uklopilo u moj biznis plan. Našao sam tu dobar hangar za moje proizvodne aktivnosti.
Filipo I: Ne, nisam ga poznavao. Našao sam na internetu broj telefona ambasade Srbije, nazvao i otišao u Rim da se sastanemo. Tako je sve krenulo, a ovde sam prve korake napravio uz pomoć SIEPA. Pomagala mi je u prva dva-tri meseca, a potom sam bio sam na ovom tržištu.
Filipo I: Pomagala mi je da nađem hangar i kompanije koje trguju čelikom, za koji je vezan moj biznis proizvodnje cevi za erkondišne namenjene velikim brodovima. Takođe mi je našla konsultanta i advokata, sve što je bilo neophodno da krenem s poslom.
Filipo I: Da, dobro iskustvo, jer je agencija tada igrala važnu ulogu.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE