BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Tačno je da je inflacija u Srbiji vrlo niska već više od godinu dana, ali na to su uticali i jednokratni faktori – neuobičajeno nizak rast regulisanih cena u proteklih godinu dana, pad cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i snažan pad svetske cene nafte od sredine prošle godine. Prošla godina je bila specifična i zbog povećanja neizvesnosti u međunarodnom okruženju
Narodna banka drži visoku kamatnu stopu iz straha od inflacije. Mi smo zemlja u tranziciji i našoj privredi odgovara visoka jednocifrena inflacija, a ne deflacija kakvu faktički sada imamo, kaže Slobodan Petrović, generalni direktor Salforda.
Prema najnovijem Svetskom ekonomskom pregledu Međunarodnog monetarnog fonda, Srbija će u 2015. biti jedna od samo 16 zemalja u svetu koja će zabeležiti pad bruto domaćeg proizvoda, od 0,5 odsto. U poslednjih šest godina Srbija se nalazi u trećoj recesiji, sa ogromnom nezaposlenošću, posebno među mladima.
Odgovor velikog broja drugih zemalja na ovakve ekonomske trendove bio je monetarno labavljenje, smanjenje kamatnih stopa skoro na nulu i naposletku čak i štampanje novca, ne bi li se podstakao privredni rast (ECB otkpuljuje obveznice za 60 milijardi evra mesečno). U Srbiji je situacija poprilično drugačija. Pored restriktivne fiskalne politike poslednjih godina usled smanjenja plata i penzija i povećanja poreza, centralna banka i dalje vodi restriktivnu monetarnu politiku. Doduše, Narodna banka je nedavno spustila referentnu kamatnu stopu za pola procentnog poena, na sedam odsto, ali uzimajući u obzir da je godišnja inflacija u martu iznosila 1,9 odsto, NBS ima najvišu realnu kamatnu stopu u Evropi. Uprkos tome što je inflacija već dugo ispod ciljanog koridora, Narodna banka veoma oprezno smanjuje kamatnu stopu.
Njihov odgovor je da se zbog odloženog dejstva u delovanju mera monetarne politike na inflaciju centralne banke prilikom odlučivanja o promeni referentne kamatne stope ne rukovode tekućom, već projektovanom inflacijom.
„Tačno je da je inflacija u Srbiji vrlo niska već više od godinu dana, ali na to su uticali i jednokratni faktori – neuobičajeno nizak rast regulisanih cena u proteklih godinu dana, pad cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i snažan pad svetske cene nafte od sredine prošle godine. Prošla godina je bila specifična i zbog povećanja neizvesnosti u međunarodnom okruženju, što se negativno odražavalo na tokove kapitala prema zemljama u usponu. Sve to je nametalo potrebu da se monetarna politika relaksira oprezno, posebno imajući u vidu činjenicu da je domaća fiskalna neravnoteža bila izražena, na šta su investitori generalno vrlo osetljivi“, u kažu NBS.
Za privrednike je politika visokih kamatnih stopa i jakog dinara kao posledice, jedan od najvećih krivaca za stradanje srpske industrije u poslednjih petnaestak godina.
Slobodan Petrović, generalni direktor Salforda, u čijem sastavu su donedavno poslovali Knjaz Miloš, Bambi i Imlek, ističe da je jak dinar uništio proizvodnju i radna mesta, a da rade samo uslužne delatnosti koje se nalaze u vlasništvu stranaca. On postavlja pitanje zašto se insistira na modelu od kog čak i Zapad odustaje.
„Narodna banka drži visoku kamatnu stopu iz straha od inflacije. Mi smo zemlja u tranziciji i našoj privredi odgovara visoka jednocifrena inflacija, a ne deflacija kakvu faktički sada imamo. Takođe bi i kurs morao biti realniji. Kamatne stope bi mogle biti manje kada bi se sredstva iz rezervacija koje stoje u Narodnoj banci vratile privredi“, predlaže Petrović, dodajući da je privredi kao što je naša primerenija referentna kamatna stopa od osam plus-minus 1,5 odsto, nego sadašnji cilj NBS četiri plus-minus 1,5 odsto.
Petrović dodaje da zemlje u krizi smanjuju kamatne stope skoro na nulu, dok Srbija držanjem jakog dinara obuzdava inflaciju.
Kamatne stope poslovnih banaka se u poslednje vreme blago smanjuju i prema istraživanju Boška Živkovića i Miroslava Marinkovića, saradnika MAT-a, sada prosečna kamatna stopa kredita u evrima za privredu iznosi oko 5,33 odsto, što je i dalje među najvišim kamatama u regionu. Naravno, sa ovim kreditom preuzima se i rizik kursa, što se najbolje vidi po gubicima zbog kursnih razlika koje kompanije iskazuju na kraju godine.
Nastavak teksta možete pročitati u dvadesetom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE