Vlada Srbije je na svojoj poslednjoj sednici u junu predložila da se Zakon o potvrđivanju Sektorskog sporazuma sa Evropskom komisijom koji se odnosi na sprovođenje programa ruralnog razvoja IPARD III donese po hitnom postupku. Kroz ovaj paket pomoći, domaćim poljoprivrednicima će u narednim godinama biti na raspolaganju 378 miliona evra bespovratnih sredstava, od čega je 288 miliona evra iz budžeta EU.
Više o mogućnostima koje EU trenutno nudi domaćim poljoprivrednicima možete pronaći OVDE, a na nedavno održanoj EU nedelji mogućnosti su prikazana šanse za finansiranje koje Unija nudi ostalim privrednicima, inovativnim biznisima, meijima, ustanovama kulture…
Sporazum se trenutno nalazi u proceduri Narodne skupštine i čeka se na njegovo usvajanje.
Kako se naglašava, njegovim usvajanjem stiču uslovi za promenu več odobrenih mera prethodno programa IPARD II, koji se takođe odnosi na ruralni razvoj.
Kako se objašnjava, ovim zakonom ispunjavaju se međunarodne obaveze Republike Srbije i vrši se usklađivanje sa propisima Evropske unije.
„Naglašavamo posebno da se usvajanjem Zakona o potvrđivanju Sektorskog sporazuma, pored ostalog, stvaraju i uslovi za primenu već odobrenih mera iz IPARD II Programa u IPARD III Programu i potpisivanje Finansijskog sporazuma za IPARD III Program kojim se omogućava početak sprovođenja bespovratne pomoći Srbiji“, dodaje se u obrazloženju koje je u vezi sa zakonskim predlogom usvojila Vlada Srbije.
Dodaje se da je od ključnog značaja da Narodna skupština u najkraćem roku ratifikuje predmetni sektorski sporazum, kako bi se omogućilo zaključivanje Finansijskog sporazuma za IPARD III program.
Kako je pisala Nova ekonomija u septembru 2021. godine, predstavnici EU tada su naglašavali da će Srbija morati da sprovodi transparentnije javne nabavke, kako bi se novac koji je namenjen za subvencije efikasnije koristio i ne bi stajao nepotrošen.
Srbija je sa akreditacijom za IPARD počela 2014. i 2015. godine, a prva revizija bila je 2016.
Ipak, predstavnici EU naglašavaju da naša zemlja i dalje nema dovoljno razrađen i transparentan način kako bi efikasno koristila novac iz fondova. Pored toga nedostaje joj i sistem za distribuciju tog novca.
„Ako izvršenje aktivnosti zavisi od finansijskog doprinosa iz sopstvenih izvora Srbije ili iz drugih izvora finansiranja, finansiranje od strane Unije postaje dostupno u onom trenutku u kom postane dostupan i sam finansijski doprinos Republike Srbije i/ili drugi izvor finansiranja“, dodaje se u tekstu.
Kako se objašnjava, u slučaju korisnika u javnom sektoru, Unija može da da doprinos kasnije od doprinosa drugih javnih tela.
„Ni u kom slučaju doprinos Unije ne može biti dat pre doprinosa javnih tela u Republici Srbiji“, dodaje se u sporazumu.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Studenti i radnici izneli su na protestu u Beogradu spisak zahteva za izmenu zakona o radu i štrajku.Zahtevi su pročitani pred više hiljada ljudi okupljenih ispred Vlade Srbije.Traži se da zaposleni ...
Cene sirove kafe su se u svetu udvostručile za svega nekoliko meseci pošto je proizvodnja smanjena zbog nepovoljnih vremenskih prilika, a dodatno povećanje moglo bi da bude podstaknuto najavljenim uvođenjem ...
Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je danas da je oko 1.000 mladih podnelo kompletne zahteve za povoljne, subvencionisane stambene kredite u Poštanskoj štedionici, saopštio je njegov kabinet."...
Izmenama Zakon o radu potrebno je precizno regulisati sve oblike rada i obezbediti adekvatnu zaštitu svih radnika u Srbiji, jer je tehnološki napredak prouzrokovao nove globalne izazove i sve je više radnih ...
Ovo nije bilo mešanje u unutrašnja pitanja, već govor o evropskim vrednostima i osnovnim principima, poručila je austrijska šefica diplomatije Beate Majnl Rajzin...
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok