Vlada Srbije je na svojoj poslednjoj sednici u junu predložila da se Zakon o potvrđivanju Sektorskog sporazuma sa Evropskom komisijom koji se odnosi na sprovođenje programa ruralnog razvoja IPARD III donese po hitnom postupku. Kroz ovaj paket pomoći, domaćim poljoprivrednicima će u narednim godinama biti na raspolaganju 378 miliona evra bespovratnih sredstava, od čega je 288 miliona evra iz budžeta EU.
Više o mogućnostima koje EU trenutno nudi domaćim poljoprivrednicima možete pronaći OVDE, a na nedavno održanoj EU nedelji mogućnosti su prikazana šanse za finansiranje koje Unija nudi ostalim privrednicima, inovativnim biznisima, meijima, ustanovama kulture…
Sporazum se trenutno nalazi u proceduri Narodne skupštine i čeka se na njegovo usvajanje.
Kako se naglašava, njegovim usvajanjem stiču uslovi za promenu več odobrenih mera prethodno programa IPARD II, koji se takođe odnosi na ruralni razvoj.
Kako se objašnjava, ovim zakonom ispunjavaju se međunarodne obaveze Republike Srbije i vrši se usklađivanje sa propisima Evropske unije.
„Naglašavamo posebno da se usvajanjem Zakona o potvrđivanju Sektorskog sporazuma, pored ostalog, stvaraju i uslovi za primenu već odobrenih mera iz IPARD II Programa u IPARD III Programu i potpisivanje Finansijskog sporazuma za IPARD III Program kojim se omogućava početak sprovođenja bespovratne pomoći Srbiji“, dodaje se u obrazloženju koje je u vezi sa zakonskim predlogom usvojila Vlada Srbije.
Dodaje se da je od ključnog značaja da Narodna skupština u najkraćem roku ratifikuje predmetni sektorski sporazum, kako bi se omogućilo zaključivanje Finansijskog sporazuma za IPARD III program.
Kako je pisala Nova ekonomija u septembru 2021. godine, predstavnici EU tada su naglašavali da će Srbija morati da sprovodi transparentnije javne nabavke, kako bi se novac koji je namenjen za subvencije efikasnije koristio i ne bi stajao nepotrošen.
Srbija je sa akreditacijom za IPARD počela 2014. i 2015. godine, a prva revizija bila je 2016.
Ipak, predstavnici EU naglašavaju da naša zemlja i dalje nema dovoljno razrađen i transparentan način kako bi efikasno koristila novac iz fondova. Pored toga nedostaje joj i sistem za distribuciju tog novca.
„Ako izvršenje aktivnosti zavisi od finansijskog doprinosa iz sopstvenih izvora Srbije ili iz drugih izvora finansiranja, finansiranje od strane Unije postaje dostupno u onom trenutku u kom postane dostupan i sam finansijski doprinos Republike Srbije i/ili drugi izvor finansiranja“, dodaje se u tekstu.
Kako se objašnjava, u slučaju korisnika u javnom sektoru, Unija može da da doprinos kasnije od doprinosa drugih javnih tela.
„Ni u kom slučaju doprinos Unije ne može biti dat pre doprinosa javnih tela u Republici Srbiji“, dodaje se u sporazumu.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
U Srbiji je zaključeno 43.318 ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga tokom trećeg kvartala ove godine, što je za 9,68 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, saopštila je ...
Evropska unija (EU) će na zajedničkom samitu naredne nedelje od država Zapadnog Balkana jasno zatražiti da se sve u potpunosti usaglase sa politikom sankcija protiv Rusije, objavilo je Radio Slobodna Evropa....
Hidroelektrana (HE) "Bajina Bašta" nadmašila je kumulativno godišnje ispunjenje plana za skoro 11 odsto i dostigla je ovogodišnji plan proizvodnje od 1,6 miliona MWh (megavat-časova) struje.
Druga Reverzi...
Uprava za javni dug reotvorila je emisiju osmogodišnjih državnih obveznica koje su prvi put emitovane 24. oktobra ove godine. Obim aukcije iznosio je 90,8 milijardi dinara sa kuponskom stopom od sedam odsto,...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost