Vlada Srbije je na svojoj poslednjoj sednici u junu predložila da se Zakon o potvrđivanju Sektorskog sporazuma sa Evropskom komisijom koji se odnosi na sprovođenje programa ruralnog razvoja IPARD III donese po hitnom postupku. Kroz ovaj paket pomoći, domaćim poljoprivrednicima će u narednim godinama biti na raspolaganju 378 miliona evra bespovratnih sredstava, od čega je 288 miliona evra iz budžeta EU.
Više o mogućnostima koje EU trenutno nudi domaćim poljoprivrednicima možete pronaći OVDE, a na nedavno održanoj EU nedelji mogućnosti su prikazana šanse za finansiranje koje Unija nudi ostalim privrednicima, inovativnim biznisima, meijima, ustanovama kulture…
Sporazum se trenutno nalazi u proceduri Narodne skupštine i čeka se na njegovo usvajanje.
Kako se naglašava, njegovim usvajanjem stiču uslovi za promenu več odobrenih mera prethodno programa IPARD II, koji se takođe odnosi na ruralni razvoj.
Kako se objašnjava, ovim zakonom ispunjavaju se međunarodne obaveze Republike Srbije i vrši se usklađivanje sa propisima Evropske unije.
„Naglašavamo posebno da se usvajanjem Zakona o potvrđivanju Sektorskog sporazuma, pored ostalog, stvaraju i uslovi za primenu već odobrenih mera iz IPARD II Programa u IPARD III Programu i potpisivanje Finansijskog sporazuma za IPARD III Program kojim se omogućava početak sprovođenja bespovratne pomoći Srbiji“, dodaje se u obrazloženju koje je u vezi sa zakonskim predlogom usvojila Vlada Srbije.
Dodaje se da je od ključnog značaja da Narodna skupština u najkraćem roku ratifikuje predmetni sektorski sporazum, kako bi se omogućilo zaključivanje Finansijskog sporazuma za IPARD III program.
Kako je pisala Nova ekonomija u septembru 2021. godine, predstavnici EU tada su naglašavali da će Srbija morati da sprovodi transparentnije javne nabavke, kako bi se novac koji je namenjen za subvencije efikasnije koristio i ne bi stajao nepotrošen.
Srbija je sa akreditacijom za IPARD počela 2014. i 2015. godine, a prva revizija bila je 2016.
Ipak, predstavnici EU naglašavaju da naša zemlja i dalje nema dovoljno razrađen i transparentan način kako bi efikasno koristila novac iz fondova. Pored toga nedostaje joj i sistem za distribuciju tog novca.
„Ako izvršenje aktivnosti zavisi od finansijskog doprinosa iz sopstvenih izvora Srbije ili iz drugih izvora finansiranja, finansiranje od strane Unije postaje dostupno u onom trenutku u kom postane dostupan i sam finansijski doprinos Republike Srbije i/ili drugi izvor finansiranja“, dodaje se u tekstu.
Kako se objašnjava, u slučaju korisnika u javnom sektoru, Unija može da da doprinos kasnije od doprinosa drugih javnih tela.
„Ni u kom slučaju doprinos Unije ne može biti dat pre doprinosa javnih tela u Republici Srbiji“, dodaje se u sporazumu.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Za novčane nagrade sportistima koji su osvojili medalje na Evropskom prvenstvu u boksu, kao i njihovim trenerima, iz budžeta je izdvojeno 60,1 miliona dinara (oko 512.000 evra). Novac za ove namene obezbeđen...
Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo objavio je konkurs za dodelu ukupno 150 miliona dinara u bespovratnim sredstavima za nabavku kvalitetnih priplodnih grla, odnosno junica ml...
"Ako neko želi da ima bilo kakav uticaj u ovom delu Evrope, mora da ima saradnju sa Srbijom", rekao je ministar finansija Siniša Mali, odgovarajući u emisiji Oko Radio televizije Srbije na pitanje zašto je S...
Vrednost filmske industrije u Srbiji tokom poslednjih pet godina se utrostručila, čemu su značajno doprineli i državni podsticaji za ovaj sektor, piše mesečnik Biznis i Finansije. Na svaki evro podsticaja, u...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok