Objekti bez toplotne izolacije, sa starom, dotrajalom stolarijom troše dvostruko, a u nekim slučajevima i trostruko više energije za svoje zagrevanje od dobro izolovanih objekata sa novom, energetski efikasnom stolarijom.
Gubitak toplote iz zgrada i kuća može da se spreči izborom adekvatnih termo omotača, debelih 10-15 centimetara. Na taj način se ostvaruje ušteda od oko 30 odsto u potrošnji energije, a boravak u stanu ili kući i leti i zimi čini prijatnijim.
Ako se uz postavljanje izolacije izvrši i ugradnja kvalitetnih prozora i spoljnih vrata – potrošnja energije za grejanje će se smanjiti za 40-50%, uz istovremenu zaštitu od spoljne buke.
Osim toga, ove mere EE će za isti procenat smanjiti i potrošnju energije za hlađenje objekta tokom leta!
Dodatne uštede se ne postižu kupovinom energetski efikasnih uređaja i njihovim ispravnim korišćenjem i održavanjem u skladu sa tehničkim uputstvom proizvođača.
Ali, za unapređenje energetske efikasnosti posebno je važna promena navika (na primer, gašenje svetla u sobi kada u njoj nema nikog ili izlazak na terasu da bi se pušilo). Time se računi za električnu i toplonu energiju mogu značajno smanjiti bez ikakvih investicionih ulaganja.
Na primer, poređenjem potrošnje toplotne energije u dva identična stana u istoj zgradi u A bloku u Beogradu, utvrđene je da je potrošnja toplotne energije u stanu pušača koji su morali da vrše učestalo provetravanje stana čak dvostruko veća od potrošnje energije u stanu nepušača!
Javno osvetljenje, noviji automobili
U mere energetske efikasnosti spada i rad na efikasnijem korišćenju javnog osvetljenja.
Zamenom postojeće javne rasvete sa živinim ili natrijumovim svetiljkama savremenom LED rasvetom štedi se više od 50 odsto energije i novca, a istovremeno obezbeđuju se komfor i zadovoljstvo lokalne zajednice i građana.
Zamena starih, odnosno kupovina automobila sa motorima novije generacije koji troše manje goriva i smanjenje radne zapremine (kubikaže) takođe spada u doprinos energetskoj efikasnosti, ali i smanjivanju zabrinjavajućeg aero zagađenja posebno u velikim gradovima.
Nabavku elektro-automobila i/ili hibridnih automobila takođe bi doprinelo lokalnom poboljšanju ekoloških uslova, ali bi nažalost istovremeno doprinelo pogoršavanje energetske efikasnosti i povećanju emisije CO2.
Naime, oko 70% električne energije za njihov rad u Srbiji proizvodi se u termoelektranama. Zato se pre masovnog uvođenje elektro-automobila mora izvršiti dopuna pravnog i regulatornog okvira kako bi se obeshrabrilo njihovo punjenje iz mreža, a ohrabrilo njihovo punjenje iz viška energije proizvedene npr u solarnim elektranama.
Drugim rečima, pre nego što prionemo na masovno uvođenje elektromobila potrebno je da izvršimo veliko povećanje instalisanih kapaciteta u solarnim elektranama i elektranama koje koriste druge OIE.
Energetska efikasnost je proglašena projektom od javnog interesa i na taj način sve mere koje se budu sprovodile imaće najveći mogući prioritet. To je poruka državnih institucija.
Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije raspisalo je javni poziv za lokalne samouprave za unapređenje energetske efikasnosti stambenih objekata sa finansijskom podrškom za sprovedene pakete mera od 55-65 odsto investicionih troškova.
Postoji zakonska mogućnost da građani postanu proizvođači električne energije za svoje potrebe (takozvani prozjumeri), a otklonjene su i prepreke koje su ometale da broj kupaca-proizvođača (prozjumera, domaćinstava koja i kupuju i proizvode struju) bude još masovniji.
Sprovođenjem mera energetske efikasnosti, povećava se tržišna vrednost objekta i unapređuju se uslovi života, podsećaju stručnjaci, ali i trgovci nekretninama.
Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije su naš odgovor na potrebu da se obezbedi energetska sigurnost zemlje, da se odgovori na aktuelne ekološke izazove i smanji naša emisija CO2 i uticaj na globalne klimatske promene.
Starost bi trebalo da bude vreme dostojanstva, a za mnoge je postala vreme straha. Nasilje nad starijim osobama prisutno je u svim društvenim slojevima - u urbanim sredinama i ruralnim krajevima, među intele...
U najvećim kliničkim centrima u Srbiji pacijentima se svakodnevno služe obroci čiji nutritivni sastav uglavnom nije javno dostupan. Analiza odgovora četiri klinička centra na zahteve za pristup informacijama...
„Bila sam hodajući leš, dok su mi se roditelji smejali. Branili su mi da potražim stručnu pomoć, da ljudi ne bi pričali da sam luda. Plašim se pakla koji sam proživela.“Postati majka često znači ući u ar...
Nedugo nakon što je kompanija Monsanto sedamdesetih godina razvila herbicid glifosat, on je postao jedan od najrasprostranjenijih poljoprivrednih proizvoda, ali su ubrzo počele i da ga prate dileme oko štetn...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.